Foto: Milijana MičunovićFoto: Milijana MičunovićValent Turković, jedan od pokretača inicijative "Otvorena mreža" koja je zasad rezultirala postavljanjem 35 točaka internet solidarnosti u Hrvatskoj, za H-Alter govori o tome kako biti solidaran i sigurno podijeliti vezu sa susjedima.

Prosječan internet korisnik potroši tek oko deset posto ukupne količine podatkovnog prometa koju njegova internet veza može propustiti tijekom mjesec dana, pa zašto onda ne podijeliti s drugima jedan mali dio? Učinite dobro djelo za vaše susjedstvo i lokalnu zajednicu, podijelite vaš višak s onima koji nemaju, stoji u pozivu za sudjelovanje u projektu "Otvorena mreža".

"Želimo internet učiniti dostupnim svugdje i svima, pokrivanjem javnih površina parkova, šetnica, autobusnih stanica, te pomoći lokalnoj zajednici i prenijeti vlastita znanja i vještine na mlade"

Inicijative za otvaranje kućnih wifi mreža susjedima nisu novost, u zadnjih su desetak godina slične inicijative nastajale po cijelome svijetu, no najčešće su i ostale upravo to - inicijative. Puno je teže iz ideje i inicijative napraviti nešto konkretno i praktično, a to je ono što su entuzijasti iz hrvatske inicijative "Otvorena mreža" i njihovi kolege iz Wlan Slovenije učinili.

"Prije nekoliko godina pokušao sam oko ideje slobodnog i otvorenog interneta okupiti ljude iz postojećih wireless udruga u Hrvatskoj, no bez uspjeha. Wireless udruge su negdje na granici između zatvorenih radio-amaterskih klubova i polulegalnih pružatelja internet usluga. Nitko od njih nije bio spreman mijenjati postojeći model djelovanja, pa su vrlo brzo našli mnogo razloga na osnovi kojih bi projekt odbacili kao neizvediv. Međutim, prije dvije godine na Slobodnom festivalu u Čakovcu upoznao sam Luku Mustafu Mustija iz Wlan Slovenije koji je držao wifi radionicu. Ta je radionica bila izvrstan primjer da ukoliko postoji volja postoji i način. Sve 'prepreke' koje su se činile nepremostivima ljudima s kojima sam do tada komunicirao za tu skupinu entuzijasta nisu postojale, riješili su sva tehnička i pravna pitanja", objašnjava Valent Turković kako je došlo do pokretanja ove inicijative u Hrvatskoj.

Zašto biti solidaran i kako sigurno podijeliti internet vezu sa susjedima, Turković govori za H-Alter.

U čemu je razlika između otvaranja mreže na vaš način i toga da se jednostavno svoju mrežu "otključa"?

Izravno otvaranje vlastite mreže ne bih preporučio nikome osim onima koji u potpunosti vjeruju svima koji će se spajati na njihovu mrežu. To je kao da ostavite vrata svojeg doma širom otvorena. Može funkcionirati samo u manjim zajednicama u kojima vlada potpuno međusobno povjerenje. Kao što otvaranje vlastitog doma nekima može biti poziv da zlouporabe to pravo i opljačkaju vas, tako i izravno otvaranje vašeg wifia može biti poziv mnogima da zlouporabe vašu mrežu. Koliko god mi izraz "dječja pornografija" bio mrzak, moram ga upotrijebiti u kontekstu mogućih nezakonitih radnji. Neupitno je da se radi o nezakonitom činu koji treba spriječiti. Mrskim ga smatram zato što mnogi političari i donositelji odluka u društvu žele ugasiti slobode na internetu opravdavajući se upravo tim pojmom, dok pravi motivi poput kontrole osobnih digitalnih sloboda (komunikacije, privatnosti, i dr.) ostaju skriveni. Dakle, ukoliko netko napravi neku kriminalnu radnju preko wifi veze koju ste samoinicijativno otvorili, vi ste za to odgovorni. U slučaju Otvorene mreže gosti na toj točki ne spajaju se izravno na internet preko vas, već im vaša mreža služi kao tunel do servera preko kojeg pristupaju internetu. Jako nam je važno zaštiti sve sudionike u projektu koji, kao posrednici, samo omogućuju transport podatkovnih paketa između točke A i točke B. Mreža može funkcionirati i bez izlaza na internet, no tada bi se radilo o jednoj velikoj kućnoj mreži u kojoj bi se sva računala unutar mreže međusobno "vidjela" i mogla komunicirati, ali ne bi imala izlaz na internet.

otvorenamreza-2.jpg otvorenamreza-2.jpg

Nekidan ste postavili jednu takvu točku i u Pleternici. U Hrvatskoj ih postoji 35, dok ih je u Sloveniji preko dvije stotine. Što je potrebno kako bi se njihov broj brže širio?

Dugoročno nam je cilj omogućiti više različitih izlaza na internet, od onih super brzih putem optičkih linkova, zatim standardnih adsl i kabelskih linkova, ali i linkova radio amatera (engl. pocket radio) koji su jako spori, no najotporniji na kvarove. Naša infrastruktura je već u mogućnosti podržati takve inicijative, pa preostaje samo izgraditi takve veze prema drugima s ciljem uspostavljanja što kvalitetnije mreže i slobodnije internet komunikacije. Imamo dosta primjera država u kojima politički ili neki drugi sustav priječi slobodu komunikacije gašenjem svih veza prema internetu. Uz postavljanje ovakve infrastrukture od strane građana dovoljan je i jedan izlaz na internet unutar mreže pa da isti postane moguć i za sve druge, čime je neopravdana cenzura uvelike otežana.

otvorenmreza3.jpg

Prikupljate stare routere i prosljeđujete onima koji bi željeli postaviti svoju točku. Koja vam je sve tehnička oprema korisna i kako je građani koji žele mogu donirati?

Imali smo vrlo uspješnu akciju prikupljanja starih Siemens SX763 routera kakve su do prije godinu-dvije dana koristili skoro svi internet operateri, pa dosta korisnika posjeduje takav router. Možemo ih prilagoditi pomoću našeg softvera i staviti na njih firmware koji onda zastarjeli router pretvara u wifi pristupnu točku Otvorene mreže. Ukoliko netko još uvijek ima router koji ne koristi ili je zastario, slobodno neka nam se javi putem emaila valent@otvorenamreza.org ili putem naše Facebook stranice.

Kako telekomunikacijske kompanije gledaju na vaše aktivnosti? Jeste li imali kakvih problema i boje li se ljudi nekih mogućih pravnih posljedica?

Čak naprotiv, kontaktirajući s nekim hrvatskim telekomunikacijskim tvrtkama dobili smo njihovu podršku. Mi ni na koji način ne predstavljamo konkurenciju komercijalnim telekomunikacijskim tvrtkama, ne nudimo niti uslugu niti servise koje oni nude, što uz Internet obično podrazumijeva telefon i TV. Na kraju, i sam radim u telekomunikacijskoj tvrtki Iskon Internet i ne bih radio ništa što bi bilo na štetu tvrtke koja me zapošljava. Želimo internet učiniti dostupnim svugdje i svima, pokrivanjem javnih površina parkova, šetnica, autobusnih stanica, te pomoći lokalnoj zajednici i prenijeti vlastita znanja i vještine na mlade.

Spomenuli ste kako je u planu i socijalna komponenta programa, omogućivanje pristupa internetu socijalno ugroženim obiteljima. Kako to namjeravate ostvariti?

otvorenamreza.jpg

Tehnologiju bi trebalo koristiti sa svrhom poboljšanja kvalitete života, ali i čuvanja prirode i njezinih resursa, navedno je među osnovnim načelima projekta. Što bi to konkretno značilo? Kako se oslobađanjem interneta i softvera čuvaju prirodni resursi?

Unatoč čestom mišljenju da tehnički i tehnološki razvoj narušavaju prirodno stanje stvari, te da tehnika i tehnologija agresivno interveniraju u prirodu i okoliš, mnogo je primjera iz područja održivih i zelenih tehnologija koji dokazuju upravo suprotno. Najčešće je zapravo čovjek taj koji prirodu i njezine resurse promatra kao spremište energije čiji jedini smisao leži u njihovom prekomjernom iskorištavanju. U tom procesu on koristi tehnologiju i tehniku kao neutralno oruđe, a mogućnost pojave opasnih, štetnih i razornih učinaka posljedica su nezrelog i nedovoljno osvještenog ljudskog uma.

To je kao do ostavite vrata svojeg doma širom otvorena. Može funkcionirati samo u manjim zajednicama u kojima vlada potpuno međusobno povjerenje

Otvorena mreža nastoji biti dijelom rješenja, kako za pitanje digitalne i informacijske podjele, tako i za pitanje inteligentnog nadzora koji pruža mogućnost kontrole i upravljanja opasnim i štetnim pojavama u okolišu. Ovim smo projektom svima omogućili da nam se pridruže kako bismo skupa izgradili platformu kojom se mogu služiti različite grupe ljudi u različite svrhe. Platforma je potpuno otvorena, pa čak ni mi ne znamo u koje će se sve svrhe kasnije koristiti. Internet ne služi samo kako bi se pročitale novosti iz pera "društvenih kroničara" ili riješio kviz koji će profilirati našu osobnost i karakter, već postaje vezivom koje spaja različite uređaje i sustave u takozvani Internet Of Things, oblak pametnih uređaja u kojem svi međusobno mogu komunicirati i razmjenjivati podatke. U tu kategoriju svrstavamo sve, od senzora za praćenje kvalitete zraka i buke preko sustava za upravljanje javnom rasvjetom i semaforima i senzora za praćenje javnog prijevoza do sustava za praćenje broja slobodnih parkirnih mjesta, kao i puno drugih primjera.

Primjene su mnogobrojne, i na svima je nama da odlučimo što želimo napraviti. Na više lokacija vršimo mjerenja temperature, vlage, buke, kvalitete zraka i elektromagnetnog pražnjenja. Naši su podaci u otvorenom pristupu i mogu se slobodno koristiti. Također, otvoreni smo za nove ideje i prijedloge kako iskoristiti mogućnosti Otvorene mreže.

Uz ovu ideju usko je vezana i ideja slobodnog softvera. Na koje sve načine promovirate slobodni softver? Može li jedno bez drugog?

Bez slobodnog i otvorenog softvera ne bi bilo niti našeg projekta, no ne bi bilo niti velikih tvrtki poput Googlea i Facebooka. Kada bi mi, ili navedene tvrtke, bili prisiljeni od početka koristiti vlasnički softver, vjerojatno ne bismo uspjeli niti započeti određeni projekt, a kamoli razviti ga do kraja. Jedan je razlog cijena vlasničkog softvera, a drugi taj što vlasnički softver ne daje nikakvu mogućnost prilagodbe postojećeg softvera našim potrebama i uvjetima. Slobodan i otvoren softver promoviramo na mnoge načine, no ono najvažnije jest djelovanje na osnovi ideja i filozofije slobodnog softvera. Naravno, naš je cijeli softver dostupan pod slobodnom licencijom, kao i sva dokumentacija, grafika i drugi materijali koje smo kreirali.

Ni na koji način ne predstavljamo konkurenciju komercijalnim telekomunikacijskim tvrtkama, ne nudimo niti uslugu niti servise koje oni nude, što uz Internet obično podrazumijeva telefon i TV

Open source paradigma nužna je za ovaj i druge (slične) projekte jer potiče istraživanje, inovativni i kreativni pristup radu, razvoj suradničkog okružja, meritokratski pristup pravima, obvezama i odgovornostima članova zajednice, neutralni karakter krajnje usluge ili proizvoda pristup kojima i čije korištenje nije uvjetovano ili mjerljivo novčanom vrijednosti (cijenom).

Zajednica koja se okuplja oko projekta nastala je iz dubokog uvjerenja kako je internet osnovno ljudsko pravo i veliki izvor znanja, te nepresušni digitalni resurs kojem svi trebaju imati pristup, piše na web stranici projekta. U primjerice, Finskoj i Estoniji poduzeli su i zakonske korake da se svakom građaninu prizna pravo na internet vezu. Planirate li aktivnosti u Hrvatskoj kako bi se i kod nas omogućilo slično?

Ne zavaravam se kako trenutno imamo toliko jak utjecaj. Kada bismo ga imali, odmah bismo ga iskoristili za uvođenje potrebnih promjena. Kolege iz Slovenije su nam pokazali dio puta kojim treba ići, oni su vlastitim angažmanom uspjeli doprinijeti donošenju dvaju vrlo važnih zakona. Prvi zakon je o neutralnosti mreže kojim se svim komercijalnim operaterima brani "ubrzanje" određenih vrsta prometa na štetu drugih (npr. Skype i slične usluge). Po tom pitanju Slovenija je peta zemlja EU koja donijela takav zakon. Drugi zakon "legalizira" djelovanje udruga koje pružaju besplatan pristup internetu i olakšava njihovo djelovanje i aktivnosti na način da od njih ne zahtijeva nadzor prometa korisnika kao što je slučaj kod komercijalnih telekomunikacijskih tvrtki koje su zakonski obvezne nadzirati promet i reagirati na eventualne nezakonite radnje na zahtjev treće strane. U Hrvatskoj smo za sada dosta daleko od toga, no apsolutno smo za to i pozivamo sve koji dijele ovu ideju da nam se pridruže kako bismo skupa djelovali i inicirali potrebne promjene. Dio projekta Otvorena mreža svakako je i podizanje razine svijesti i edukacija o pravima, obvezama i slobodama digitalnih građana.

turkovic-2.jpg turkovic-2.jpg

Koje bi šire dobrobiti za društvo proizašle iz besplatnog i svima dostupnog interneta? Svjedočimo procesu svakodnevnog oduzimanja od građana sve više javnih dobara, javnih prostora i javne infrastrukture, od koncesioniranja autocesta do okupacije pločnika i trgova terasama kafića. Koliko vidite ovu borbu za dostupnost interneta svima kao dio šire borbe za javna dobra?

Današnje mlađe generacije odrasle su u društvu koje se ne temelji na zajedničkom vlasništvu, dijeljenju i otvorenosti, nego na privatnom vlasništvu, tržišnoj kompetitivnosti i zatvorenosti. Mladi danas nemaju mnogo prilike upoznati se s pojmom javnog dobra. Javni se prostori češće smatraju ničijim, nego zajedničkim prostorom svih nas. Vrlo je teško mlade potaknuti na borbu za nešto što je javno (državno) dobro. No, kada je riječ o internetu, mnogi se smatraju dijelom te globalne mreže i često su spremni učiniti mnogo više za očuvanje neovisnosti kiberprostora nego za lokalni park ili ulicu u svom gradu. Neosporna je činjenica da je online aktivizam na društvenim medijima uzrokovao i veliki dio aktivističkog djelovanja u fizičkom prostoru. Dakle, internet može biti moćan medij za širenje informacija, razmjenu ideja i mišljenja, povezivanje i, na kraju, za djelovanje.

Budući da je internet jedan od najvažnijih medija, pomoću kojeg dolazimo do informacija i znanja, ne osigurati svima pristup internetu znači informacijski podijeliti društvo i ne pružiti svima jednaku priliku da iskoriste svoje potencijale, sposobnosti i vještine

Internet i tehnologija mogu promijeniti principe i mehanizme djelovanja u fizičkom svijetu. Lawrence Lessig, profesor prava na Harvardu i jedan od najpoznatijih pobornika digitalnih prava i sloboda, naglašava kako upravo tehnologija favorizira pojam socijalnog. Dokaz tomu su mnogi uspješni primjeri iz područja ekonomije dijeljenja (Wikipedija, Projekt Gutenberg, Apache, GNU/Linux i dr.) koji su svoj uspjeh izgradili na načelima slobode i otvorenosti. Također, telekomunizam, svojevrsni društvenoekonomski i kulturni fenomen utemeljen na Telekomunističkom manifestu Dmytrija Kleinera, nastoji riješiti pitanja vlasničkih odnosa i klasnih razlika i sukoba proizašlih iz ekonomije slobodnog tržišta i neoliberalnog kapitalizma promičući alternativne oblike licenciranja (copyleft, copyfarleft), proizvodnje (peer proizvodnja) i razmjene (file sharing tehnologije). Telekomunizam upravo u Internetu vidi glavni potencijal za izgradnju uistinu slobodnog društva. Stoga principi open source filozofije, prakse hakerske kulture te načela telekomunizma mogu biti ključnima za razvoj slobodnog društva i slobodne kulture utemeljenih na suradnji, razmjeni, dijeljenju, učenju i međusobnom podučavanju, volonterizmu i aktivizmu, što će na kraju dovesti i do stvaranja društva i kulture u kojoj svaki građanin uživa u slobodi javnog dobra.

No, važno je naglasiti da se takvo društvo neće dogoditi bez nas. Kako je Wark McKenzi napisao u svom Hakerskom manifestu: "Sve se klase boje te neumoljive apstrakcije svijeta o kojoj ovisi njihovo bogatstvo. Sve osim jedne: hakerske klase. Mi smo hakeri apstrakcije. Mi proizvodimo nove pojmove, nove opažaje, nove doživljaje ishakirane iz sirovih podataka. Koji god kôd hakirali, bilo programski jezik, poetski jezik, matematiku ili glazbu, krivulje i boje, mi smo oni koji apstrahiraju nove svjetove."

<
Vezane vijesti