H-Alter
 Hrvatska opet priprema grubu intervenciju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Ovoga puta, na pomolu je Deklaracija o potpori hrvatskom narodu u toj zemlji, za koju H-alterovu sugovornici kažu da joj ne manjka nacionalističkog naboja, političke nepromišljenosti, kontradiktornosti, lažiljovisti i sumnjivih namjera.

Inicijativa mladih za ljudska prava objavila je prije nekoliko dana priopćenje u kojem kritizira prijedlog saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske o usvajanju "Deklaracije o potpori Hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini u procesu ustavnih promjena". Deklaracija  "pozdravlja i podupire" ustavne promjene u BiH i navodi kako je "Hrvatski narod (...) najviše stradali narod u BiH", što Inicijativa mladih smatra "najizravnijim podupiranjem daljnjeg procesa podjele bosanskohercegovačkog građanstva" te upozorava da su "autori pribjegli politizaciji patnje žrtava" i usporedbi stradavanja žrtava.

Deklaracija je trebala ići u saborsku proceduru tijekom prosinca, no njeno razmatranje je odgođeno.  Tada  se o samoj Deklaraciji u susjednoj državi raspravljalo dijelom i zato jer ju je predsjednički kandidat Andrije Hebrang koristio u svojoj kampanji, dok se u hrvatskoj  javnosti ovom deklaracijom nitko nije pomnije zabavio.

Slično stanje se nastavlja i početkom ove godine kad bi Deklaracija trebala ići u saborsku proceduru. Priopćenje Inicjative prenijeli su tek neki mediji.

Gordan Bosanac: Ostaje dojam da Deklaracija govori o ravnopravnosti, ali sa neizrečenom težnjom da bi neki trebali biti važniji od drugih

"Što se tiče ovog priopćenja, u Hrvatskoj ga je popratilo malo medija. Znam da su članke objavili H-alter, Zamirzinejavno.com, a za druge ne znam. U svakom slučaju, u BiH je priopćenje objavilo dosta novina, portala i radio-stanica pa čak i RTV Mostar. Od regionalnih medija priopćenje  su objavile i E-novine",  kaže Mario Mažić, koordinator Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj.

On objašnjava  da njegova organizacija redovito prati rad Vlade i Sabora te da su odlučili reagirati čim su vidjeli o čemu se radi. "Sadržaj Deklaracije spada u naše područje djelovanja, a to je regionalna suradnja", objašnjava Mažić.

Osim što je diskutabilna po svojoj naravi, Deklaracija je napisana poprilično "neozbiljno" s obzirom da je riječ o službenom dokumentu. Uz stilske nezgrapnosti kao što je "Ocjena vanjskih ocjenitelja", Deklaracija sadrži i gramatičke omaške koje impliciraju stav koji se iza ovakvog proglasa skriva.

"Znakovita je gramatička pogreška u nazivu same izjave gdje stoji 'Deklaracija o potpori Hrvatskom narodu ...', tj. potkrala se gramatička pogreška da je pridjev 'hrvatskom' napisan velikim slovom. Ta greška indirektno govori i o duhu Deklaracije koja bi po meni trebala biti prvenstveno upućena svim državljanima i državljankama Bosne i Hercegovine, a u svom sadržaju trebala bi govoriti o načelima ravnopravnosti, multietničnosti i nediskriminacije različitih etničkih skupina. Ovako, ostaje dojam da govori o ravnopravnosti, ali sa neizrečenom težnjom da bi neki trebali biti važniji od drugih", objašnjava svoj stav Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

Sličnog je stava i Damir Pilić, novinar Slobodne Dalmacije.

Damir Pilić: Ako Hrvatski sabor već misli izglasavati nekakvu deklaraciju o ustavnim promjenama u BiH, onda potpora ne bi trebala biti izražena hrvatskom, bošnjačkom ili srpskom narodu, već isključivo Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj i nedjeljivoj državi

"Osobno me smeta sam naziv te saborske deklaracije, jer mi je, govoreći o BiH, jedino razumno polazište da ona mora biti jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će se postupno izgrađivati građansko društvo. Prema tome, ako Hrvatski sabor već misli izglasavati nekakvu deklaraciju o ustavnim promjenama u BiH, onda potpora ne bi trebala biti izražena hrvatskom, bošnjačkom ili srpskom narodu, već isključivo Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj i nedjeljivoj državi. Drugačije nema 'mirne Bosne'", objašnjava Pilić i upozorava na pogubnost takve odluke po samu Hrvatsku.

"Hrvatska država se već jednom uplela u sudbinu Bosne i Hercegovine, i to ne samo da se pokazalo katastrofalnim za imidž Hrvatske u svijetu i sudbinu Hrvata u BiH, nego je i izravno pomoglo stvaranju Republike Srpske, koja je do dan-danas ostala karcinom građanske Bosne i dugoročna prijetnja hrvatskim interesima", kaže Pilić.

Boris Pavelić, novinar Novog lista, slaže se da Deklaraciju treba povući iz procedure, ali ne zato što bi ona bila „nacionalistička, a ne građanska i demokratizacijska", kako drži Incijativa mladih za ljudska prava, već zato što nije zaslužila toliko birane riječi, jer  je, naprosto, još jedna politikantska, politički blesava pisanija". On ide korak dalje detektirajući kontradiktoran i lažljiv karakter samog teksta.

"Načelno, ne bismo trebali imati ništa protiv da Hrvatska nastoji pomoći BiH. Nakon što je 1993. godine svesrdno pomogla Slobodanu Miloševiću da je uništi, njezino je moralno - a ne samo ustavno - pravo da sada učini sve kako bi tu zemlju učvrstila.
Ova deklaracija, kao ni ona zlosretna Račanova iz 2001. godine o Domovinskom ratu, to, dakako, neće učiniti. Ponajprije, jer je kontradiktorna: u četvrtom članku podupire unitarizirajući napor EU i SAD, a u petom federalizirajuću politiku hrvatskih stranaka u BiH.

Ona je i lažljiva: šesti članak predviđa pomoć Hrvatima da ostanu i vrate se u BiH, a znamo da ni posljedice Tuđmanova izvlačenja Hrvata iz BiH ni izdaleka još nisu popravljene. Lažljiva je i zato što tvrdi da su „Hrvati najviše stradali narod u BiH". Slažem se s „Inicijativom" kada tvrdi da se ljudska patnja ne smije zlorabiti, ali povijesne činjenice ne smijemo zaboravljati: „najviše stradali narod u BiH" su Bošnjaci, u dobroj mjeri i Tuđmanovom zaslugom", objašnjava Pavelić te sugerira Saboru što bi trebao napraviti.

"Ako je Saboru baš do visokoparnog deklariranja, neka usvoji deklaraciju o osudi hrvatskih ratnih zločina u toj zemlji, neka se ispriča za Tuđmanovu politiku, i neka pomogne žrtvama. To bi, za početak, bio najbolji početak iskrene podrške i tamošnjim Hrvatima. Nakon toga, moglo bi se početi razmišljati o iole smislenijoj deklaraciji o potpori - tim redom - cijeloj BiH i njezinim Hrvatima; ovako, snaći će nas samo još jedna smušenost saborskih zastupnika 'sestrinske stranke' s prebivalištem u susjednoj državi", poentira na kraju Pavelić.

Inicijativa mladih za ljudska prava, jedina organizacija koja je ovo pitanje pokušala dovesti na dnevni red javnog promišljanja u Hrvatskoj, pripada regionalnoj mreži koja svoje urede ima još u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, a djeluje od 2003. godine. Zagrebački ured otvoren je prije godinu dana nakon što su iz Inicijative tražili pratnera u Hrvatskoj.

"Iz Inicijative su me zvali jer im je trebao partner za regionalnu suradnju. Okupilo se par ljudi i brzo smo zaključili da bi bilo najbolje osnovati ured u Zagrebu", objašnjava Mažić.

Boris Pavelić: Ako je Saboru baš do visokoparnog deklariranja, neka usvoji deklaraciju o osudi hrvatskih ratnih zločina u toj zemlji, neka se ispriča za Tuđmanovu politiku i neka pomogne žrtvama. To bi, za početak, bio najbolji početak iskrene podrške i tamošnjim Hrvatima

Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj je najmlađa Inicijativa u regiji, osnovana prošle godine. Do sada je njezin fokus bio na poticanju regionalne suradnje mladih političara i političarki i razvoju aktivstičke mreže. 

"U sklopu programa za mlade političare i političarke  održana je regionalna konferencija u Zagrebu u 11. mjesecu, čija je tema bila Ljudska prava u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Ovaj je program sada u fazi gdje mladi političari i političarke pišu preporuke za države regije, EU i međunarodnu zajednicu za suočavanje s prošlošću te promicanje regionalne suradnje", priča o nekim od aktivnostima inicijative Mažić.

Pod Inicijativom mladih za ljudska prava djeluje i aktivistička mreža Moja inicijativa koja radi različite akcije kao što je Gdje su dnevnici? za poticanje pune i bezuvjetne suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Neću fašizam povodom koncerta Marka Perkovića na Trgu bana Jelačića u svibnju prošle godine i Zločin NIJE čast kojom su tražili oduzimanje titula počasnih građana pravomoćno osuđenima za ratne zločine.

Osim toga, Inicijativa od svojega osnutka sudjeluje u Koaliciji za REKOM, gdje su bili suorganizatori nekoliko konzultacija.

mario.jpg

"Na Summitu je donesena Beogradska Deklaracija koja je na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, poslana vladama u regiji . Od Vlade RH smo dobili samo obavijest da su Deklaraciju proslijedili Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu obrazovanja, ali se ta dva ministarstva do danas nisu očitovala" kaže Mažić.

Summit će se od sada održavati jednom godišnje, svake godine u drugom glavnom gradu država u kojima radi Inicijativa, dok sve države regije ne postanu članice EU-a.

"U 2010. godini glavni će fokus biti na radu u manjim zajednicama koje su bile pogođene ratom, gdje će Inicijativa razvijati aktivističku mrežu te raditi na suočavanju s prošlošću na lokalnom nivou, i to prvenstveno s mladima", najavljuje Mažić .

Ključne riječi: yihr
<
Vezane vijesti