H-Alter
Foto: PixabayFoto: PixabayU predsezoni godišnjih odmora Ministarstvo kulture uspjelo je zgotoviti radni nacrt dugo najavljivanoga Zakona o elektroničkim medijima. Jedina značajna promjena u novom Zakonu o elektroničkim medijima uvrštavanje je nacionalnih radija i televizija, te svih nakladnika portala, bez obzira na njihovu komercijalnost ili neprofitnost, među potencijalne korisnike sredstava Fonda za pluralizam. Za dodjelu sredstava Fonda više neće biti presudno da programi u koje se ona ulažu budu od javnog interesa. Medijska politika u Hrvatskoj time više no ikad ističe tržišnu proizvodnju kao osnovno svojstvo novinarskog rada.

U predsezoni godišnjih odmora Ministarstvo kulture uspjelo je zgotoviti radni nacrt dugo najavljivanoga Zakona o elektroničkim medijima i uputiti ga članicama i članovima radne skupine imenovane za njegovu izradu. Ona bi se krajem kolovoza trebala okupiti na plenarnom sastanku i, pretpostavljamo, blagosloviti urađeno.Ministrica Obuljen Koržinek indirektno je odgovorila na sastanku tematske podgrupe održanom 12. rujna 2018. Rekla je, citirano prema službenom zapisniku, da je "cjelovita namjera Ministarstva kulture tijekom ove jeseni (2018., op. t.g.) završiti smjernice medijske politike i sljedeće godine (2019. op. t.g.) ići u reviziju cjelovitog zakonodavstva". Dakle, izrada medijske politike trebala je "preteći" novi ZEM i poslužiti mu kao putokaz, ali to se nije dogodilo. Kad se sve zbroji, i bolje da je tako

Krajem kolovoza bit će održana ukupno druga (brojkom: 2.) "plenarna" sjednica te radne skupine, od njezina osnivanja u ožujku 2018. godine – s time da je ona prva održana prije dobrih šesnaest mjeseci i trajala je nepunih tridesetak minuta. U međuvremenu rad se odvijao u tematskim podskupinama. Potpisnik ovih redaka bio je, bez prethodnih konzultacija, razvrstan u podskupinu za neprofitne medije i internet.

Premda sam 7. rujna 2018. pismenim putem tražio da me se obavijesti o ostalim tematskim podskupinama i o mogućnosti sudjelovanja u njima, nadležni se na taj zahtjev nisu osvrnuli, stavljajući me pred izbor take it or leave it. Do kraja 2018. godine "moja" podskupina održala je ukupno dva sastanka, baveći se pitanjima poput nove definicije "e-publikacija" (pučkim jezikom: portala), odgovornosti za govor mržnje, transparentnosti financiranja i poslovanja ili definiranja neprofitnih nakladnika.

Pošto je najveći dio novoga zakona sastavljan na sastancima na koje nisam bio pozivan, njegov nacrt pročitao sam zanimanjem i mjestimičnim čuđenjem, svojstvenima slabo upućenom, ali živo zainteresiranom čitaocu.

Prvo, primjećuje se napor njegovih autora (a na nacrtu su, kako čujem, najviše radili državni tajnik Krešimir Partl i načelnica samostalnog sektora za medije Nives Zvonarić da preciziraju obaveze nakladnika u pogledu transparentnosti poslovanja, suzbijanja koncentracije vlasništva i odgovornosti za govor mržnje.

Razrađeni su modeli koregulacije i samoregulacije putem izrade kodeksa ponašanja, uvedena je obaveza osiguranja pristupa podacima o vlasničkoj strukturi medija, nakladnicima je uvedena obaveza prilagođavanja usluga osobama s invaliditetom, poseban je članak posvećen unapređenju tzv. medijske pismenosti, nakladnicima je uvedena obaveza godišnjeg izvještavanja o načinima financiranja, a obaveze u pogledu provođenja programske osnove fiksirane su nešto čvršće no dosad.

Radi zaštite tržišnog natjecanja nakladnicima je određena obaveza prijave svake namjere međusobnog pripajanja, spajanja, zajedničkog ili usklađenog djelovanja. Međutim, za razliku od važećeg ZEM-a, u nacrtu novoga kombinacija vlasništva nad elektroničkim i "papirnatim" medijem više se ne smatra nedopuštenom koncentracijom. Novost je i da se, u slučajevima kada se radi o nakladnicima na lokalnim razinama, njihovo povezivanje neće smatrati nedopuštenim ako VEM utvrdi da njime ne dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti, što je jedan od nekoliko značajnih ustupaka lokalnim televizijskim i radijskim nakladnicima.Krajem kolovoza bit će održana ukupno druga (brojkom: 2.) "plenarna" sjednica te radne skupine, od njezina osnivanja u ožujku 2018. godine – s time da je ona prva održana prije dobrih šesnaest mjeseci i trajala je nepunih tridesetak minuta

Vlasnike lokalnih radija i televizija dodatno će razveseliti uvođenje obaveze jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave da utroše 15 posto iznosa namijenjenog vlastitoj promociji na oglašavanje u njihovim medijima. Ona će zasigurno još više produbiti ionako predobre odnose između lokalnih političkih moćnika i lokalnih medijskih poduzetnika.

Preuzimanje odgovornosti naručitelja zakona za uspješnu oplodnju medijskog kapitala vidljivo je i u pojedinim formulacijama koje se u novom ZEM-u javljaju u obliku još mekšem no dosad. Dosad principijelno zabranjena ekonomska propaganda kroz tzv. plasman proizvoda sada je ograničena samo na informativne, dječje i vjerske programe.

Maksimalno trajanje oglasa više se ne utvrđuje razmjerno po satu, nego po dijelu dana (6-18 sati i 18 – 24 sata), što medijskim poduzetnicima otvara daleko veći manevarski prostor. Obavezan udio vlastite proizvodnje podignut je s 20 na 25 posto vremena emitiranja, ali je uveden značajan ustupak nakladnicima – u tri ljetna mjeseca taj udio smije iznositi svega 15 posto.

Drugo, primjećuje se napor autora novoga ZEM-a da preciziraju način rada i obaveze Agencije i Vijeća za elektroničke medije. U njemu je sada pomno nabrojano što sve mora regulirati statut Agencije i taksativno su navedeni poslovi njezine stručne službe.Međutim, za razliku od važećeg ZEM-a, u nacrtu novoga kombinacija vlasništva nad elektroničkim i "papirnatim" medijem više se ne smatra nedopuštenom koncentracijom. Novost je i da se, u slučajevima kada se radi o nakladnicima na lokalnim razinama, njihovo povezivanje neće smatrati nedopuštenim ako VEM utvrdi da njime ne dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti

Veći broj dosadašnjih prinadležnosti Vijeća formalno je prebačen Agenciji (čl. 76), da bi se ubrzo potom (čl. 80) odredilo kako ih ipak obavlja Vijeće. Vrijedno je pobrojano koje sve podatke mora sadržavati godišnji izvještaj koji Vijeće podnosi Saboru o radu Agencije. Do u tančine su razrađene obaveze Agencije s obzirom na javnost njezina rada, o čijem nepoštovanju smo svojedobno naširoko pisali ), i vodili uspješne kampanje, pa izgleda da se sada ZEM-om samo "legalizira" ono što je već izboreno – osnovom Zakona o pravu na pristup informacijama.

Članove i članice Vijeća pokušava se zakonski natjerati na nešto više profesionalne odgovornosti, pa se tako uvodi mogućnost njihova razrješenja ako radom i ponašanjem dovode u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije, samostalnost i neovisnost, ili ako onemogućuju ispunjavanje njezinih ciljeva i zadaća.

Pritom iskrsavaju razne nedoumice – prva je što će o razrješenju članova Vijeća odlučivati gori od njih, to jest članovi Vlade i saborski zastupnici. Znajući koliko ovi drže do autonomije institucija, možemo pretpostaviti da je mogućnost razrješenja vijećnika prije isteka mandata uvedena prije svega kao sredstvo izbjegavanja oporbene situacije, odnosno njihove prisile na političku lojalnost.

K tome, politička sfera je pri imenovanju članova Vijeća od osnivanja toga tijela 2003. godine pa do danas dosljedno zaobilazila bitne zakonske kriterije za postavljanje na tu dužnost. A to su "stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u djelatnosti radija ili televizije, ili u izdavačkoj, kulturnoj ili sličnoj djelatnosti" + nesporna javna prepoznatljivost u zalaganju "za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unapređenje najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, razvitak civilnog društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja".Maksimalno trajanje oglasa više se ne utvrđuje razmjerno po satu, nego po dijelu dana (6-18 sati i 18 – 24 sata), što medijskim poduzetnicima otvara daleko veći manevarski prostor

Umjesto imenovanja nezavisnih ljudi ovakvoga profila, politička je antielita članstvo u VEM-u najčešće smatrala sinekurom, zaslužnom nagradom za dugogodišnju vjernu službu režimskih novinara poput Olge Ramljak ili Marije Udiljak, ili mjestom za dobro uvezane kulturne poduzetnike koji neće iznevjeriti očekivanja iz Vlade i Sabora, poput Zdenka Ljevaka. A kakav nam je kroz 15 godina (uz par časnih iznimki) bio sastav Vijeća, takvi su nam danas elektronički mediji.

Osnovni problem ovakvoga ZEM-a je što on niti ne polazi od javne informiranosti kao svrhe i cilja medijske politike. Njegova neizrečena pretpostavka je da su elektronički mediji isključivo – biznis, i da robu koju proizvode treba u što većoj mjeri prepustiti slobodnom tržištu.

Kako slobodno medijsko tržište, kao i svako drugo, ima neshvatljiv suicidalni nagon koji se prepoznaje u tome što koncentriranjem kapitala, kartelizacijom i monopolom u trenucima krize diže svoju nevidljivu ruku na samoga sebe – ministrica Nina Obuljen Koržinek shvatila je ulogu svojega resora kao danonoćno dežurstvo, da ga u kriznim situacijama odvrati od najtragičnijeg ishoda.

ZEM, nacrt prijedloga
zem_nacrt_prijedloga_26.07.19..docx
Izmjenjeno: 02.08.2019. 12:46
Veličina datoteke: 137,01 kb

Trud uložen u razradu obaveza i nadležnosti Agencije i njezina Vijeća stoga neće popraviti njezin rad na unapređenju informiranosti građana. Informiranost se neće unaprijediti niti silnim pobrojavanjem obaveza medijskih poduzetnika glede transparentnosti, koncentracije, reklamiranja i svega ostalog. Radi se samo o nizu kozmetičkih zahvata, a politički, privredni i podzemni interesi već će nekako pronaći svoj put.Umjesto imenovanja nezavisnih ljudi ovakvoga profila, politička je antielita članstvo u VEM-u najčešće smatrala sinekurom, zaslužnom nagradom za dugogodišnju vjernu službu režimskih novinara poput Olge Ramljak ili Marije Udiljak, ili mjestom za dobro uvezane kulturne poduzetnike

Treće, jedina doista značajna promjena u novom ZEM-u učinjena je u dijelu kojim se određuje sastav korisnika Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Taj fond se formira izdvajanjem 3 posto prihoda od HRT-ove pristojbe i iznosi nešto preko 4 milijuna eura godišnje.

Do 2013. godine njegova sredstva bila su namijenjena proizvodnji sadržaja lokalnih televizija i radija kao i (nepostojećih) neprofitnih televizija i radija. Tadašnjim promjenama ZEM-a oko 7 posto njegovih sredstava namijenjen je neprofitnim programima "na zahtjev" i onima koji se distribuiraju internetskim, kabelskim i satelitskim prijenosom, neprofitnim e-publikacijama i neprofitnim produkcijama AV i radijskih programa. S ovog popisa novi ZEM isključuje neprofitne proizvođače AV i radijskih programa i neprofitne e-publikacije, a u njega uključuje nove korisnike Fonda – nakladnike televizije i radija na nacionalnoj razini koji objavljuju specijalizirani program i e-publikacije neovisno o tipu nakladnika (pa među njima opet i neprofitne).

Nije potrebno napominjati da ova promjena nije ni na koji način bila istaknuta i diskutirana na tematskoj podskupini za e-publikacije i neprofitne medije, a niti je uzet u obzir prijedlog bivšeg HND-ova predsjednika Saše Lekovića da se količina novca kojom Fond raspolaže znatno povećaju prihodima iz drugih izvora.

Formulacija iz dosadašnjeg ZEM-a, da se sredstvima Fonda financiraju "programi i sadržaji koji su od javnog interesa i osobito su važni za: " dugački niz pobrojanih vrijednosti, pritom je omekšana drugom, daleko ležernijom:...projekti i sadržaji koji su usmjereni na:..." Dakle, iz Fonda za pluralizam deložirali su "javni interes" i "osobitu važnost", a na njihovo mjesto upisana je prosta "usmjerenost" – što nakladnicima medija koji inače nisu posvećeni zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, kulturnih i sličnih potreba javnosti formalno olakšava pristup njegovim financijskim sredstvima.

Nakon ukidanja programa raspodjele lutrijskih sredstava putem kojih se omogućavala institucionalna potpora nakladnicima neprofitnih medija, a ti su programi prvo u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, a potom u Ministarstvu kulture postojali od 2006. do 2016. godine, zakonsko rješenje kojim se sredstva Fonda za pluralizam otvaraju novim komercijalnim subjektima predstavlja novo sužavanje izvora prihoda neprofitnih.

Ministarstvo kulture i dalje drži na svojim službenim stranicama radne materijale za izradu nikad izrađene "strategije" medijske politike HNS-SDP-ove administracije. U njima, u dijelu o neprofitnim medijima, ističe se da su "ekvivalentni fondovi u drugim zemljama orijentirani isključivo na financijsku podršku neprofitnim medijima, dok je u nas podrška namijenjena i onima čije poslovanje njihovim vlasnicima služi, među ostalim, za ekstrakciju profita".

U nastavku se citira fragment neobjavljenog rada Marine Mučalo, redovite profesorice na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti: "Fond je od početka otvoren komercijalnim medijima (radiju i televiziji) što ga je učinilo izuzetkom u praksi država Europske unije. Naime, iako su slični fondovi već postojali u mnogim europskim državama, smjeli su poticati isključivo neprofitne medije."

Zatražili smo od profesorice Mučalo da nam omogući uvid u navedeni neobjavljeni tekst, ali umjesto njega dobili smo nekoliko drugih koje je ista autorica objavila u raznim časopisima. U jednome od njih, Community radio, razvoj i perspektive neprofitnih medija, Mučalo piše: "Usiljena veselost, snishodljiva prisnost, isprazna komunikacija i delirične najave glazbenih 'blokova' već godinama sustavno nagrizaju sve oko sebe. Korozija je toliko uznapredovala da se programski sadržaji od javnog interesa i dobro biti, već deset godina posebno novčano stimuliraju potporama Fonda za pluralizam. Apsurdnost situacije još je i veća budući da potpore najviše koriste baš komercijalni radiji i televizije (broj neprofitnih je zanemariv), koji prema ZEM-u, bez sadržaja od javnog interesa, nisu niti mogli dobiti koncesiju. Kvalitetnog objašnjenja odluke o pravu komercijalnih radija i televizije na sredstva Fonda, čak ni od strane insidera, nema ni danas."

"Smije li se novcem poreznih obveznika podupirati privatni (i komercijalni) biznis?" – pita se ista autorica u tekstu Javno financiranje elektroničkih medija u RH. "Naime, nedvojbeno je da najveći dio fondovskih potpora ide baš u takve radije i televizije. Kakvu 'javnu funkciju' imaju komercijalni mediji kad im država mora posebno platiti da bi emitirali sadržaje od javnog interesa? Zašto državnim potporama nisu poduprti mediji čiji cilj nije stvaranje profita? Primjerice, neprofitni ili lokalni javni mediji koje medijska strategija EU-a već godinama zna kao treći medijski sektor?"

Potpisnik ovih redaka otpočetka je zanovijetao što je radna skupina za izradu novog ZEM-a sklepana isključivo od predstavnika različitih interesnih skupina i aktera u medijskoj proizvodnji, poput HURIN-a, NUT-a, HUP-a, Nove TV, RTL-a, neprofitnih nakladnika itd, bez intelektualca i istraživača kojima su mediji predmet znanstvenog interesa. Odgovoreno mi je, lakonski, da će svi oni kasnije imati priliku sudjelovati u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, ako budu željeli.

odluka_nok.jpg

Prigovorio sam i što se izradi novog ZEM-a pristupa prije donošenja medijske strategije/politike, koja bi trebala prije svega definirati javni interesIz Fonda za pluralizam deložirali su "javni interes" i "osobitu važnost", a na njihovo mjesto upisana je prosta "usmjerenost" u medijima, a potom razraditi kakve obaveze prema njemu imaju papirnati i elektronički, pisani i AV, komercijalni, javni i neprofitni mediji.

Ministrica Obuljen Koržinek indirektno je odgovorila na sastanku tematske podgrupe održanom 12. rujna 2018. Rekla je, citirano prema službenom zapisniku, da je "cjelovita namjera Ministarstva kulture tijekom ove jeseni (2018., op. t.g.) završiti smjernice medijske politike i sljedeće godine (2019. op. t.g.) ići u reviziju cjelovitog zakonodavstva". Dakle, izrada medijske politike trebala je "preteći" novi ZEM i poslužiti mu kao putokaz, ali to se nije dogodilo. Kad se sve zbroji, i bolje da je tako.

Autor ovoga priloga član je Radne skupine Ministarstva kulture za izradu Zakona o elektroničkim medijima "iz redova neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija" i predsjednik upravnog odbora Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnika neprofitnog portala H-Alter.
<
Vezane vijesti