Foto: RSF, prtscrFoto: RSF, prtscrUbojstva novinarke Daphne Caruane Galizije i novinara Jána Kuciaka bila su alarm za predstavnike europskih institucija da se ozbiljnije krene sa zaštitom medijskih i novinarski sloboda te je u skladu s tim Vijeće Europe usvojilo smjernice za jačanje medijskih sloboda i zaštitu novinara, kao i nezavisnih medija, a sličnu rezoluciju usvojit će Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju. Iako osim navedenih preporuka stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije.

Nakon ubojstva malteške novinarke Daphne Caruane Galizije u listopadu 2017. godine, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta pokrenuo je prijedlog za usvajanje rezolucije o medijskom pluralizmu i slobodi medija u Europskoj uniji, a koja bi se trebala naći na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 17. travnja.

U prijedlogu se poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu i promicanje pluralističkih, neovisnih i slobodnih medija u službi demokratskog društva, uključujući neovisnost i održivost javnih medija i medija zajednice. Posebno se pozivaju Europska komisija i države članice da promiču i razrade nove društveno održive modele za financiranje i podršku neovisnog novinarstva, te da stvore siguran prostor za rad novinara i drugih medijskih aktera, kako bi mogli neovisno obavljati svoj posao - bez prijetnji, maltretiranja, financijskih,političkih i drugih pritisaka.

Primjerice, Bugarska koja je ove godine preuzela presjedanje Vijećem Europske unije, prema godišnjem izvještaju Reportera bez granica, po medijskim slobodama pala je na posljednje mjesto u EU, dok je još niže rangirana prema svjetskom indeksu medijskih sloboda. Previše ne zaostaju ni Mađarska i Poljska, a nedavno ubojstvo slovačkog novinara Jána Kuciaka pod povećalo je dovelo stanje medijskih sloboda i u Slovačkoj. Kuciak je vjerojatno ubijen jer se bavio istraživačkim novinarstvom i zato što su njegovi zahtjevi za pristup informacijama navodno proslijeđeni osobama koje je istraživao, zbog čega je 61 organizacija civilnog društva iz Europe i svijeta, među kojima su Hrvatsko novinarsko društvo i GONG, pozvala Europski parlament da podrži zaštitu prava na pristup informacijama i zaštiti korisnike toga prava.

Poziva se države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu i promicanje pluralističkih, neovisnih i slobodnih medija u službi demokratskog društva, uključujući neovisnost i održivost javnih medija i medija zajedniceU izvještaju o medijskim slobodama za 2017. godinu Reporteri bez granica upozoravaju kako se erozija medijskih sloboda posebno vidi u europskim zemljama, gdje se novinari sve više suočavaju s različitim pritiscima. "Demokracije koje su medijske slobode navodile kao jedan od svojih temelja, moraju biti uzor drugima. Urušavanjem temeljnih sloboda poput slobode izražavanja, demokracije gube svoju dušu", kazao je generalni tajnik Reportera bez granica Christophe Deloire.

Iako podaci organizacije Index on Censorship, koja provodi projekt Mapiranje medijskih sloboda, pokazuju kako je broj slučajeva kršenja medijskih sloboda pao u 2017. u odnosu na godinu prije, upozoravaju kako se to ne može uzeti kao indikator poboljšanja. "Novinari i drugi medijski profesionalci suočavaju se s velikim prijetnjama, napadima, maltretiranjima i prijetnjama smrću, dok se zakon zloupotrebljava s namjerom ušutkavanja istraživačkih novinara", kazala je projektna voditeljica Indexa Hannah Machlin.

Također, istraživanje Ekstremno desni nacionalizam i populizam u Europi: Napadi na medijske slobode od 2012. do 2016. godine, koje je krajem 2017. godine objavilo Sveučilište u Beču, pokazuje kako je u pojedinim državama unatoč visokom rangu na ljestvici medijskih sloboda uočen trend porasta prijetnji novinarima, posebice ako je zabilježeno jačanje ekstremno desnih i populističkih pokreta.

Vijeće Europe 7. ožujka izdalo je preporuke za 47 zemalja članica s ciljem promoviranja pluralizma medija, transparentnosti medijskog vlasništva Erozija medijskih sloboda posebno se vidi u europskim zemljama, gdje se novinari sve više suočavaju s različitim pritiscimai medijske pismenosti. Vijeće ministara tako je podržalo sveobuhvatne smjernice za stvaranje takvog participativnog, pluralističkog medijskog okruženja uz zadrške stalnog predstavnika Rusije, koji je zadržao "pravo da se ograniči opseg primjene Preporuka". Države se potiče da razvijaju strategije za održivost različitih vrsta medija – od javnih, lokalnih, manjinski do neprofitnih medija/medija zajednice. 

Kao i u nacrtu rezolucije za Europski parlament, i u ovim preporukama stoji kako je važno poticati i podržavati kvalitetno neovisno i istraživačko novinarstvo uz poštivanje uređivačke autonomije medija. Također, preporuke nude smjernice kako osigurati vidljivost što šireg medijskog sadržaja putem različitih platformi, kao i dosega u sklopu programa medijske pismenosti.

"Širok opseg informacija koje se distribuiraju putem internetskih platformi, kao i njihov visok doseg te potencijal za oglašavanje pridonijeli su zaokretu u oglašivačkoj industriji na internetu. Ti trendovi predstavljaju izazov za tradicionalne poslovne modele medija i doprinose povećanju konsolidacije i konvergencije medija. Samo mali broj vlasnika medija ili grupacija može odgovoriti takvim izazovima zbog čega u konačnici dolazi do rezanja troškova u produkciji, gašenju radnih mjesta u tradicionalnom novinarstvu i etabliranim medijima, a što u konačnici dovodi do smanjenja raznovrsnosti, pouzdanosti i kvalitete vijesti i medijskog sadržaja", stoji u preambuli preporuka.

 Nezavisni mediji daju glas pojedincima i zajednicama čiji glas nije zastupljen u mainstream medijima te promiču inkluzivnost, participativnost te dijalog u društvu i šire. Nezavisni i održivi javni servis i neprofitni mediji zajednice su protuteža povećanoj medijskoj koncentraciji te trebaju zadovoljiti potrebe i interese čitavog društvaU Vijeću Europe smatraju kako svaka nova zakonska regulacija ili strategija mora biti usmjerena očuvanju neovisnog novinarstva i povećanju dostupnosti različitog sadržaja diljem svih medijskih platformi i formata. "Glavni cilj svake politike koja podržava medijski pluralizam mora biti zaštita i promocija prava na slobodu izražavanja", stoji među preporukama.

Naglašavaju kako država treba poticati i podržavati osnivanje i funkcioniranje manjinskih, regionalnih, lokalnih i neprofitnih medija zajednice, uključujući i financijski mehanizme za njihov razvitak i opstanak. "Takvi nezavisni mediji daju glas pojedincima i zajednicama čiji glas nije zastupljen u mainstream medijima te promiču inkluzivnost, participativnost te dijalog u društvu i šire. Nezavisni i održivi javni servis i neprofitni mediji zajednice su protuteža povećanoj medijskoj koncentraciji te trebaju zadovoljiti potrebe i interese čitavog društva. Javni servis mora podržavati politički pluralizam i poticati svijest o različitim mišljenjima, a osobito uključivanjem manjina", naglašava se u preporukama Vijeća Europe.  

Iako osim navedenih preporuka Vijeća Europe i Europskog parlamenta stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije. Koliko do toga drže najbolje se vidi na posljednjem primjeru famoznog natječaja Europskog socijalnog fonda za medije zajednice, koje nitko u Ministarstvu kulture nije uspio definirati mjesecima unatoč jasno definiciji, navedenoj u Rezoluciji o medijima zajednice, a koju je Europski parlament usvojio još 2008. godine.

Također vladajući nisu bili u stanju svih ovih godina usvojiti jedan dokument, točnije medijsku strategiju, ponovno uspostaviti institucionalne programe za neprofitne medije/medije zajednice – ukinute pod krinkom netransparentnosti, i u konačnici prestati tretirati javni servis kao prčiju vladajuće političke opcije.

"Hrvatska je imala dobru tradiciju javnog servisa, bila je u uzor u regiji, no u jednom je trenutku došlo do strašnih promjena, slično kao i u Poljskoj i Mađarskoj. Politika ovdje nije napravila dovoljno da se javni servis shvati kao prednost demokratskog društva", kazao je u siječnju, prilikom Bergant: "Hrvatska je imala dobru tradiciju javnog servisa, bila je u uzor u regiji, no u jednom je trenutku došlo do strašnih promjena, slično kao i u Poljskoj i Mađarskoj. Politika ovdje nije napravila dovoljno da se javni servis shvati kao prednost demokratskog društva"posljednjeg posjeta međunarodne misije za zaštitu medijskih sloboda Boris Bergant iz Europske radiodifuzijske unije.

Umjesto logičnog poteza u sklopu kojeg bi se očekivalo prvo donošenje medijske strategije, a zatim izmjene "paketa zakona", u Hrvatskoj se radi obrnuto. Tako je ministrica Nina Obuljen Koržinek nekoliko puta ponovila kako se kreće u izmjene "paketa medijskih zakona", uz izmjene Zakona o HRT-u i Zakona o HINA-i. Kakvim užurbanim tempom radi taj sektor za medije pri Ministarstvu kulture govori činjenica da je radna skupina za izmjene Zakona o elektroničkim medijima oformljena početkom godine, a još uvijek nije započela s radom.

Razloga za žurbu u Hrvatskoj očito nema jer dobro je sve. Bar nas tako uvjeravaju ministri dok se novinarima upućuju različite prijetnje, uvjerava nas i premijer koji medije optužuje za hibridno ratovanje, ali i predsjednica koja manjinama poručuje da su sami krivi za prijetnje i napade na njih. Dobro je sve…

aem_copy52185.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

 

<
Vezane vijesti