Foto: Roko BritvićFoto: Roko BritvićDogodovštine baroknog čovjeka naziv je petog strip albuma kojeg je prošlog petka autor Vinko Barić predstavio splitskoj publici na već tradicionalnom Stripaškom kružoku u Info zoni.

U više od sat vremena Barić je u razgovoru s moderatorom Ivanom Svagušom, a povremeno i s dobro raspoloženim dijelom publike, pričao o baroknom čovjeku, vlastitom razvojnom putu sebe kao strip autora i slikara, nadahnuću, budućnosti stripa i mnogim drugim temama. Iako je već 19 godina prisutan na strip sceni, Bariću je ovo tek četvrti strip album jer je "lin i objavljuje samo kad mu se ukaže prilika", kako sam kaže u šaljivom tonu. 

Od povijesnih ličnosti u stripu se pojavljuju Ruđer Bošković i Luj XVI, ali zato je tu paleta negativaca poput dr. Moreneaua i trozecova koje je u svom pravedničkom bijesu sve potamanio barokni čovjek i upravo zahvaljujući njemu u zadnjih 200 godina okultizmom i magijom bave se samo prevaranti.Crtati je počeo u isto vrijeme kad i pisati, a ta strast ga nije napustila ni do dana današnjeg. U prvom, drugom srednje kad nije mogao složiti scenarij na duže od dvije, tri stranice  počeo je raditi neozbiljne underground stripove. S vremenom se skupilo tridesetak crteža za koje mu je prijatelj rekao da ih objavi samo da ne propadnu. Tako je nastao njegov prvi strip album Samo da ne propadne, objavljen 1999. godine. Riječ je zapravo o fotokopiranoj svesci za koju mu je ravnatelj škole rekao da je morao potrošiti sto maraka tonera. U to doba nije još bilo strip fanzina, nego samo muzičkih pa se teme stripa bile vezane za muziku, ali unatoč tome i činjenici da je svirao u punk bendu Ilija i zrno žita, sam punk nema veći utjecaj na tematiku njegovih stripova ništa više od bilo čega drugoga.

"Inspiracija mi je sve i svašta, najviše svakodnevni život, politika, pop-kultura, isječci iz knjiga koje pročitam i filtriram na neki svoj specifični način", osvrnuo se Barić. Njegov drugi album Čudnovati deponij objavljen za vrijeme studija slikarstva, bio je malo ambiciozniji od prvoga. "Izda sam ga u samostalnoj nakladi od iljadu komada pa mi je tribalo 15 godina da ga prodam", šali se Barić.

Prisjetio se začetaka stvaranja strip scene u Splitu koji se dogodio paralelno s otvaranjem knjižare Utopija 2005. godine, koja je u svojoj ponudi imala brojne strip naslove. Barić je radio crteže u punk stilu, brzo i bez dorađivanja sve do 2008. kada počinje paziti da bude malo uredniji i barem prestane crtati po računima za kavu i pivo. Te iste godine u suizdavaštvu s već propadajućom Utopijom objavljuje svoj treći strip album Paranormalni čimbenik, zapravo kompilaciju različit ih stripova bez tematske povezanosti.

Tu se prvi put spominje ime baroknog čovjeka. Na pitanje zašto baš barokni čovjek, a ne recimo sarma, Barić odgovara: "Što može jedna sarma? Ona uvik na kraju završi u loncu i nema tako velik radijus djelovanja...Barokni čovik je ipak čovik i ima više avantura nego jedna sarma". A njega je odabrao jer je htio stvoriti paradigmatskog superjunaka baš kao što je Ljermontov stvorio Junaka našeg doba, razvratnog čovjeka sklonog užicima, ali neustrašivog borca protiv zla i natprirodnih demona. "O njemu se zna samo da je rođen 1730. u Rouenu", otkriva nam Barići dodaje da je barokni čovjek zapravo praotac svih istrebljivača, pa i onog najpoznatijeg u režiji Ridleya Scotta. Predgovor za Baroknog čovjeka pisao je Dubravko Mataković dok je dr. sc. Antarktlije Ugnjetavljev napisao pogovor iz kojeg saznajemo da je barokni čovjek napisao samo dvije knjige.

Foto: Roko Britvić Foto: Roko Britvić

Prva od njih Razlike u petnim kandžama estonskih i latvijskih šumskih lisica prethodila je Darwinovoj evoluciji vrsta dok je druga knjiga 350 erogenih točaka na ženi, s anatomskim objašnjenjima zaplijenjena i spaljena u Parizu po naredbi ministra kulture Markiza de Sadea, ali je uz pomoć dobrih ljudi iz Tbilisija legalno tiskana sljedeće godine u Gruziji, čime je postala prva znanstvena knjiga objavljena u toj zemlji.

Od povijesnih ličnosti u stripu se pojavljuju Ruđer Bošković i Luj XVI, ali zato je tu paleta negativaca poput dr. Moreneaua i trozecova koje je u svom pravedničkom bijesu sve potamanio barokni čovjek i upravo zahvaljujući njemu u zadnjih 200 godina okultizmom i magijom bave se samo prevaranti. Osim palete natprirodnih bića, u stripu se nalazi i recept iz legende o ukletom Holandezu, pamfleti iz lihtenštajnske Baroknog čovjeka je odabrao jer je htio stvoriti paradigmatskog superjunaka baš kao što je Ljermontov stvorio Junaka našeg doba, razvratnog čovjeka sklonog užicima, ali neustrašivog borca protiv zla i natprirodnih demona.masonske lože koja je tajno djelovala u 18. st., i fotokopirana antibarokna propaganda gradskog Vijeća za knjigu, nakladništvo i knjižnice, koje je odbilo sufinancirati izdavanje Barićevog stripa zbog "nepismeno napisanog teksta" te crteža "koji je također konfuzan i neutemeljeno brutalan". Strip je rađen u B4 formatu, a podijeljen je na 27 epizoda od 2 do 4 stranice. Upravo ta kratka forma omogućuje Bariću gradnju humorističnog undergrounda.

"Da su epizode duže, izgubile bi na duhovitosti i bilo bi puno praznog hoda", otkriva nam Barić koji unatoč negativnim prognozama za budućnost autorskog stripa ne misli prestati stvarati. "Strip je grafičko-narativna forma nastala u isto vrijeme kad i film, ali danas je jako podcijenjen", smatra Barić koji najveći problem vidi u nepostojanju strip magazina i jedinstva među lokalnim strip scenama. "Strip je danas prerasta u franšizu superjunaka; niko ne čita i sve se svodi na industriju u Japanu i Americi di se stripovi štancaju po kanonu", kaže Barić.

Za kraj su se dotakli odnosa stripa i slikarstva koji je u Barićevom slučaju recipročan, odnosno narativnost svog slikarstva prenio je na medij stripa, što se upravo vidi u primjeru trozecova niknulih iz slikarskih zecova. Od strip uzora navodi klasični europski strip, američki strip 40-ih, recentni francuski strip, a počast je odao i nedavno preminulom Bonelliju, autoru Zagora i brojnih drugih stripova koji su obilježili cijelu jednu generaciju. Nakon nekih maštovitih i neartikuliranih pitanja iz publike, promocija je završena u veselom tonu potpisivanja primjeraka koji su se mogli kupiti po promotivnoj cijeni od 70 kuna. Dogodovštine baroknog čovjeka i njegove vesele družbe nastavile su se u galeriji HOK, a ne zna se kad su i jesu li završile.

<
Vezane vijesti