H-Alter
Foto: Goran ŠafarekFoto: Goran ŠafarekDeklaracija o ekološki prihvatljivom korištenju rijeka Zapadnog Balkana donesena je jučer na Međunarodnoj konferenciji Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi. Zaključeno je kako zemlje Zapadnog Balkana moraju usvojiti djelotvorno zakonodavstvo kojim bi se osigurala zaštita rijeka i okoliša. Naime, planirana je izgradnja preko 300 nepotrebnih brana na 244 rijeke u Bosni i Hercegovini, a oko 2700 brana planirano je na širem području Balkana.

Sudionici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke, Albanije, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije razgovarali su o pravnim i praktičnim alatima za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi na konferenciji koja je jučer održana u Sarajevu.Prema riječima Viktora Bjelića, potpredsjednika Centra za životnu sredinu, projekti se moraju razmotriti u skladu sa nacionalnim i EU zakonodavstvom o životnoj sredini

"Ne moramo prekomjerno koristiti svoje prirodno nasljeđe radi zarade nekoliko ljudi ili privatnih kompanija. Postoje i druge, povoljnije alternative. Sportske aktivnosti, turizam, vodoopskrba i tradicionalna upotreba rijeka su primjeri kako da iskoristimo svoje ogromne vodne resurse na način koji bi stvorio više radnih mjesta i stvorio više prihoda za lokalne zajednice", izjavila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

"Podržavamo inicijativu da se kontaktiraju nadležne institucije sa zahtjevom za moratorijum na izgradnju hidroelektrana te da se revidiraju sve usvojene strategije/planovi/programi i drugi strateški dokumenti koji direktno i indirektno utiču na upravljanje našim rijekama. U okviru revizije i ponovljenih postupaka organizovati kvalitetnu stratešku procjenu na životnu sredinu u skladu sa propisima", složili su se sudionici konferencije među kojima je i Ana Čolović Lesoska, dobitnica Goldman nagrade za 2019. godinu za odbranu najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka Mavrovo u Severnoj Makedoniji od planiranih hidroelektrana.

Prema riječima Viktora Bjelića, potpredsjednika Centra za životnu sredinu, projekti se moraju razmotriti u skladu sa nacionalnim i EU zakonodavstvom o životnoj sredini, uključujući Okvirnu direktivu o vodama, Direktivu o staništima, Direktivu o pticama i Direktivu o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Na konferenciji se čuju i iznenađujuće priče lokalnih ljudi u slučajevima Kruščica, rijeka Doljanka (Bosna i Hercegovina), rijeke Stare Planine (Srbija) ili rijeke Bukovica i Tara (Crna Gora). Slične borbe zadesile su i jednu od najvrijednijih europskih rijeka, Vjosu u Albaniji. Planirano je da se preko 300 nepotrebnih brana izgradi na 244 rijeke u Bosni i Hercegovini, a oko 2700 brana je planirano na širem području Balkana.

Na konferenciji, koja danas završava radionicama za ekološke aktiviste, predstavit će se uspješno okončane kampanje za zaštitu rijeka, kao i one koje su još uvijek u toku.

Ključne riječi: Balkan, zaštita okoliša, rijeke
<
Vezane vijesti