Tamara Opačić strip Eduard Pranger  30.01.2012.

Oko za oko, Gotovina za krst + STRIP

Tamara Opačić, strip Eduard Pranger Sve dok i jedna i druga strana ne shvate da je jedina veza između sportskog i ratnog natjecanja ta što na račun živaca, ali i života onih koji oba sraza promatraju iz pristojne udaljenosti zarađuju tek malobrojni pojedinci, mržnja će se u nas još dugo vremena imati koječime hraniti.

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

A što s močvarama?

Fotografija članka
Zelena akcija upozorava da su močvare kao spužve i da je vrijeme da o njima počnemo voditi računa

 

Dana drugog veljače obilježava se međunarodni dan močvara tj. vlažnih staništa, čime se podsjeća na dan potpisivanja Ramsarske konvencije, konvencije o zaštiti močvarnih staništa od međunarodnog značaja. Močvare su kopnena staništa bogata vodom, gdje oboje usko djelujući daju raznolike karakteristike i vrijednosti tim područjima. Močvarna staništa su područja najveće biološke raznolikosti po broju vrsta biljaka i životinja (40% ukupnog broja vrsta); a samim time dobar su i siguran izvor hrane, drva za ogrijev te pitke vode jer su i jako dobri prirodni pročistači vode između ostalog.

Jedna manje poznata, ali ne manje važna osobina močvara se može opisati karakteristikom spužve. Spužva u trenucima povećane vlage vodu upija i može smanjiti izlijevanja tj. poplave, a u trenucima smanjenje vlage čuva tekućinu duže vrijeme i može spriječiti suše. Oba ekstrema, poplava i suša, su štetni za društvo i okoliš te su nositelji velikih ekonomskih šteta.

Kako su utjecaji klimatskih promjena prilično teško predvidivi, tj. ne znamo hoće li naše geografsko područje biti pogođeno poplavama, tj. povećanim količinama vode, ili sušama, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati na oba moguća scenarija.

Najjednostavnija priprema za smanjivanje ekstremnih pojava uzrokovanih klimatskim promjenama je očuvanje postojećih močvarnih područja, te obnova poplavne ravnice uz rijeke, tj. širenje istih na što više područja na kojima je to moguće (npr. nenaseljenim područjima, zapuštenim poljoprivrednim površinama i u šumama); a kako bi u takvim situacijama djelovale kao tampon zona i smanjile učinke poplava ili suša. Hrvatska još uvijek ima dosta takvih područja, a i potencijal za obnovu (manji tehnički zahvati u davno izgrađen sustav regulacije vodotokova) je velik, pa ga treba sada iskoristiti i na vrijeme se pripremiti za elementarne nepogode i moguće katastrofe koje nam predstoje u idućem razdoblju.

Pozivamo odgovorne institucije da ozbiljno uzmu u obzir i ulogu močvara u smanjenju učinaka klimatskih promjena; da rijekama daju više prostora, otvore prijašnja poplavna područja te omoguće prirodnu obranu od poplava ali i suša.

Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

03.02.

"Dok svaki kavez ne bude prazan"

Nakon što su vlasnici tvrtke Kali Tuna policiji prijavili da im je nepoznata osoba pokušala pustiti tune iz kaveza, na internetskim stranicama djelo su priznali aktivisti pokreta za zaštitu životinja Animal Liberation Front

02.02.

Pokrenimo zajednicu da štedi energiju

Energetska učinkovitost je najbrži i najisplativiji način za postizanje energetske neovisnosti i ostvarivanje nacionalnih i europskih ciljeva za suzbijanje klimatskih promjena, zaključak je konferencije u organizaciji Društva za oblikovanje održivog razvoja

02.02.

Velike štetočine u Jadranu

Kruzer s tri tisuće putnika zagađuje zrak kao 12 tisuća automobila, upozoravaju Zeleno Sunce, Klub prijatelja Lokruma i Eko-Omblići

01.02.

Očuvajmo "Europsku Amazonu" + FOTOGALERIJA!

Uoči sutrašnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa WWF je u Hrvatskoj lansirao kampanju "Čuvari rijeka" s ciljem očuvanja Mure, Drave i Dunava

01.02.

Vanjski vezovi putuju kroz proceduru

S projektom vanjskih vezova na lukobranu splitske gradske luke degeneracija provedbe arhitektonsko urbanističkih natječaja dostigla je novi do sada neviđeni nivo, upozoravaju "Zeleni Dalmacije"

01.02.

Uštedimo tri posto BDP-a

Hrvatska ima vrlo veliki potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti, a samo u javnim zgradama u idućih pet godina moglo bi se uštedjeti 10 milijardi kuna

31.01.

O ekozofiji

Samo u modernom dobu se čovjek odnosi prema prirodi kao prema svojemu predmetu, piše Mario Kopić.