H-Alter

Anti-nuklearno putovanje u Berlin

Fotografija članka
Gdje pohraniti njemački nuklearni otpad? Pitanje je staro desetljećima i još uvijek neriješeno, ali jača kontroverze u kampanji uoči njemačkih saveznih izbora 27. rujna

 

Stanovnici Gorlebena u sjevernoj Njemačkoj već se dugo protive prijedlogu da unutar špilja pod njihovim nogama izgrade dugoročna podzemna odlagališta nuklearnog otpada. Odlučili su organizirati predizborno putovanje u Berlin, na traktorima, opremljeni kamp opremom i putujućom kuhinjom. Prije nego stignu u Berlin, planiraju se zadržati na tri točke, koje se već koriste ili se planiraju koristiti kao nuklearna skladišta - bivši rudnik željeza Konrad, u blizini Salzgitter, potopljeni rudnik Asse, u blizini Wolfenbüttel i Morslebena, te stari rudnik soli u blizini bivše granice istočne i zapadne Njemačke.

Anti-nuklearni lobi je pokrenut nakon nedavne zatvorene i ugašene nuklearne elektrane Krummel u sjevernoj državi Schleswig-Holstein. Prema pisanju lista Frankfurter Rundschau, 1982.godine je konzervativna vlada na čelu s Helmutom Kohlom pritisnula znanstvenike pri izradi izvješća o izgledima za skladištenje nuklearnog otpada u Gorleben. Znanstvenici su tada navodili da sedimenti oko sporne špilje nisu dovoljno nepropusni za zaustavljanje mogućeg curenja opasnog nuklearnog otpada. No, podzemni hodnici rudnika Asse, koji je u opasnosti zbog podzemnih ispiranja, sadrže 28 kilograma visoko radioaktivnog plutonij. To je tri puta veća količina od dopuštenoga. U Asseu se pohranjuje i 126.000 barela nisko i srednje radioaktivnog otpada, odbačenog u 1960-im i 70-im.

Konzervativci i socijaldemokrati- za i protiv nuklearne energije

Bivši kancelar Gerhard Schroeder, zajedno sa „zelenima", utvrdio je da će do 2021.godine čak 17 nuklearnih elektrana imati problem generiranja reaktora, a to otvara nuklearno pitanje koje može zamutiti ideje i promidžbene programe u saveznoj izbornoj kampanji. Ni njemački socijademokrati ne podržavaju ideju da se u Gorlebenu odlaže nuklearni otpad. Njihov predstavnik Sigmar Gabriel kaže da je „lokacija Gorleben mrtva kao konačni položaj za pohranu, a odgovorni za ovu situaciju su u CDU-a", inzistirajući da regionalne vlasti i konzervativci iznađu alternativne lokacije umjesto Gorlebena, napominjući da je radioaktivni otpad kao što je plutonij, vječan, jer traje 24 000 godina.

Oponenti antinuklearcima javili su se iz Bavarske, i to u liku ministra zaštite okoliša Markusa Sodera, jednog od vodećih figura među bavarskim CSU konzervativcima, koji je optužio socijaldemokrata Gabriela da iskorištava Gorleben, 500 km udaljen od Bavarske, za svoje izborne svrhe. Ministar zaštite okoliša Markus Soder izjavio je za medije da je "Gorleben prikladan, jer u drugim područjima, kao što je Bavarska, nema uvjeta za spremanje radioaktivnog otpada. Glineni slojevi su previše tanki, granit ima previša pukotina, što je preopasno." Postoji samo jedno mjesto, koje je dobro istraženo, a to je Gorleben, za kojeg je, kako tvrdi Markus, već potrošeno 1,5 milijardi eura, uzetih od poreznih obveznika.

Pro-nuklearni lobi iz Deutsche Atomforuma, svojim izjavama samo su pooštrili već dovoljno jak sukob. Naime, nedavno su objavili kako njemačke tvrtke, kao što su Siemens, OEN i RWE dobro osluškuju globalni interes javnosti, jer u svijetu trenutno grade više od 30 reaktora, tako da im bilokakav otpor prema atomskim centralamaa i problemima vezanim za njih, uopće ne trebaju.

Zeleni optužuju vladu

U predizborni sukob ušli su i „zeleni", odnosno Zelena stranka, koja je dugo lobirala za održive alternativne izvore energije u Njemačkoj. Zelena predvodnica stranke, Renate Künast, poručila je njemačkoj vladi da je dosta laganja o Gorlebenu, te da su stručnjaci u 1982. godini poručili da treba istražiti drugi lokalitet.

Unatoč tvrdnji da se veliki dio njemačkog stanovništva i političara zalažu za miks atomske energije i obnovljivih izvora energije, barem u srednjoročnom razdoblju dok je glavna briga kako smanjiti utjecaj klimatskih promjena i rasta cijena nafte, istraživanja u Njemačkoj pokazuju da i dalje većina Nijemaca skeptična prema nuklearnoj industriji, dijelom i zbog opasnosti da bi teroristi mogli napadati nuklearna postrojenja.

Rezultati novog istraživanja koje je proveo institut Forsa pokazuju da 57 % stanovnika Njemačke i dalje podržava zakon za ukidanje nuklearnih elektrana do 2021.godine.

Dodaj komentar

© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu