U samo dva dana više od 400 građana Paga potpisalo je peticiju protiv izgradnje kanala Pag-Košljun. Potpisivanje peticije organiziraju četiri paške udruge - Cvit soli, Bataja, ŠRD Orada i Udruga iznajmljivača soba i apartmana, pri čemu su organizatori omogućili potpisivanje peticije i preko interneta. Na službenoj stranici udruge Cvit soli postavljen je formular peticije koji se može potpisati i dostaviti predstavnicima udruga. 

"Vrlo smo zadovoljni odazivom građana. Potpisivanje peticije se nastavlja i vjerujem kako će građani Paga na ovaj način pokazati što misle o kanalu Pag-Košljun", rekla je Sanja Želehovski, predsjednica Udruge Cvit soli.

Nositelj projekta izgradnje kanala Pag-Košljun je zagrebačka tvrtka Moreuz. Prema idejnom rješenju koje je bilo predstavljeno u paškoj Gradskoj vijećnici, kanal bi trebao biti dugačak 6,6 kilometara i spajao bi Virsko more s Paškom uvalom. U peticiji su navedeni brojni razlozi zbog kojih se kanal ne bi smio graditi. Navodi se kako će kanal podijeliti otok i grad Pag na dva dijela, uništit će turizam, stočarstvo, ribarstvo i mrijestilište riba, uništit će i Solanu Pag, Stari grad, Košljun, kompleks starih magazina soli, ljekovito blato na području Lokunje i gradsku plažu Prosika. Zbog gradnje kanala južno od mjesta Košljun trebat će iskopati golemi prolaz iz kojeg će se izvaditi oko pet milijuna kubičnih metara kamena vrijednosti 50-ak milijuna eura. Organizatori peticije smatraju kako se iza toga zapravo krije stvaranje golemog kamenoloma. Zbog kanala nasut će se Južna uvala ukojoj se nalaze tisućljetni bazeni soli i pretvoriti u građevinsku zonu površine 340 hektara na kojoj bi se trebali graditi apartmani. Nasipavanjem Južne uvale bazeni će prestati obavljati svoju funkciju, što će dovesti do prestanka proizvodnje soli i gubitka radnih mjesta. 

Organizatori peticije navode kako je protuzakonito što je u PPU grada Paga trasa kanala predviđena od Košljuna do Paške uvale, dok prema Prostornom planu Zadarske županije trasa kanala ide od Košljuna do državne ceste D-106, odnosno ne spaja se s Paškom uvalom. Organizatori peticije smatraju kako je projekt tipičan primjer korupcije te kako gradska vlast pogoduje tvrtki Moreuz. 

Sanja Želehovski je navela kako je Hrvatski hidrografski institut iz Splita izradio Studiju utjecaja na okoliš koja ima 800 stranica. Studija je dostavljena nadležnim i zainteresiranim institucijama, pa tako i Gradu Pagu. »Grad Pag ima studiju utjecaja na okoliš jer je to objavljeno na službenim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ali se u nju ne može izvršiti uvid«, rekla je Želehovski.

U povodu potpisivanja peticije gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je izdao priopćenje u kojem navodi kako mu je dužnost informirati građane o projektu te spriječiti daljnje obmanjivanje javnosti.

"Kako su unutar posljednjih nekoliko dana članovi SDP-a Pag te njihovi simpatizeri započeli s prikupljanjem potpisa za peticiju protiv projekta izgradnje kanala Pag-Košljun, ovim putem obavještavam građane Paga da ih nekolicina članova svojom neinformiranošću i neupućenošću u navedeni projekt sustavno obmanjuje i dezinformira, te na taj krajnje neprofesionalan način prikuplja potpise za gore navedenu peticiju. Ovom prilikom još jednom ističem da će se do kraja svibnja održati javna rasprava od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na temu projekta izgradnje kanala Pag-Košljun, te će se tek tada sa sigurnošću, na temelju gledišta struke koja se bavi navedenim projektom, moći reći koje su moguće prednosti ili nedostaci navedenog projekta", navodi Fabijanić.