BiH ne odustaje - termoelektrana s rudnikom zabranjenog lignita gradit će se pokraj Livna. To će ugroziti podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra, kojim se tisućljećima napaja pola milijuna stanovnika Dalmacije.

Činilo se da je Bosna i Hercegovina, nakon negativnih reakcija ekologa te stanovnika Hercegovine i Dalmacije, projekt stavila na čekanje. Vlada BiH nedavno je priopćila da će se "ako ne bude javnog interesa za gradnju rudnika i termoelektrane u ovom duvanjskom selu, od cijelog projekta odustati te potražiti alternativna lokacija". Rudnik lignita ipak će se otvoriti, i to u susjednom Livnu.

Do promjene je, kako doznaje Vjesnik, došlo nakon sastanka predstavnika federalnog ministarstva i čelnika Elektroprivrede Herceg-Bosne, na kojem je istaknuta mogućnost spašavanja livanjskog rudnika Tušnice realizacijom projekta termoelektrane Kongora.

Neslužbeno se, pak, doznaje da je alternativna lokacija za gradnju termoelektrane, od koje federalno Ministarstvo energetike i rudarstva zasad ne namjerava odustati, bila u donjem dijelu Livanjskog polja.

Iako je BiH za realizaciju takvih projekata - bilo u Tomislavgradu, bilo u Livnu - Hrvatsku dužna izvijestiti prema konvenciji ESPOO, Hrvatska još nije dobila službenu informaciju ni da su se rudnik i termoelektrana trebali graditi u Tomislavgradu, a kamoli da će se projekt prebaciti u Livno.

Bosanskohercegovačka vlada usvojila je odluku o visini minimalne osnovice za izračun naknade od dodijeljene koncesije za eksploataciju rudnih bogatstava na području Hercegbosanske županije. Osim pravila za buduće koncesionare, vlada je na istoj sjednici donijela i odluku o odobravanju elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i zalihama ugljena lignita. Također, odobrila je studiju ekonomsko-financijske opravdanosti za eksploataciju ugljena tvrtke Ugljeninvest d.o.o. Livno, koja sadrži i preliminarne procjene utjecaja na okoliš radi dodjele koncesije za eksploataciju lignita na lokalitetu Čelebić u općini Livno.

Vlada BiH je potom resorno ministarstvo ovlastila da s Ugljeninvestom sklopi ugovor o koncesiji na 30 godina na temelju provedenog natječaja.

Ukratko, ekološka bomba seli se samo nekoliko kilometara dalje pa opasnost prijeti i dalje. Nitko iz nevladinog sektora u susjednoj državi na tu vladinu odluku još nije reagirao, piše Vjesnik.

Rudnik i gradnja termoelektrane na ugljen lignit, koji je već godinama zabranjen u Europi, trajno bi ugrozili podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra, kojim se tisućljećima napaja pola milijuna stanovnika Dalmacije.

Rudnik je trebao imati površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i 250 metara. Emisijom plinova u zrak bi na godinu bilo ispušteno između dva i tri milijuna tona ugljičnog dioksida, 2500 tona sumpornog dioksida, 1000 tona dušičnih oksida, 300 tona prašine i 300 kilograma žive.

U radijusu od 50 kilometara došlo bi do termičkih promjena i zagađenja podzemnih voda, kojih u kraškom Duvanjskom polju ima mnogo. Ugljena prašina, upozoravaju ekolozi, uništila bi lokalnu floru i faunu, izazvala kisele kiše, a kod ljudi bolesti dišnih putova i karcinom. Živa, pak, izaziva kronična oboljenja unutarnjih organa, posebice bubrega.

Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je o slučaju termoelektrane kontaktiralo mjerodavne u BiH, ali još nije dobilo odgovor.

Tagovi: termoelektrane