Zbog protivljenja lokalnog stanovništva i ekoloških udruga, Europska unija iz svojih pretpristupnih fondova najvjerojatnije neće financirati izgradnju pomične brane na Neretvi između Opuzena i Komina. Naime, Hrvatske vode te Ministarstvo regionalnog razvoja u okviru velikog pilot-projekta navodnjavanja u dolini Neretve namjeravali su postaviti pomičnu branu, koja bi osim za navodnjavanje služila i za obranu od prodora slane vode u tok Neretve.

Nakon što je Ministarstvo okoliša dalo zeleno svjetlo Studiji utjecaja na okoliš, na uzbunu se digla Udruga "Lijepa naša", koja je čak i podnijela tužbu protiv odgovornih osoba u ministarstvu zbog, kako je istaknuto, moguće devastacije krajolika, što bi imalo nesagledive posljedice za biljni i životinjski svijet neretvanske delte.

Iako su stručne službe Ministarstva načelno dale odobrenje tom objektu, Europska unija, koja je trebala sufinancirati obnovu i izgradnje sustava navodnjavanja doline Neretve, nakon što je doznala da se stanovništvo Komina, Udruga „Lijepa naša" te čitava dolina Neretve protive izgradnji brane, donijela je odluku da se obustavi financiranje projekta navodnjavanja Neretve, neslužbeno doznajemo.

Predsjednica "Lijepe naše" Ana Musa još uvijek nije dobila nikakvu službenu informaciju iz Ministarstva zaštite okoliša, kojemu ovakva odluka Europske komisije nikako ne ide u prilog. Podsjetimo, Musa je uspjela doći do šefa delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paula Vandorena i predati mu prigovore stanovništva, uz obrazloženja štete koju bi ta brana izazvala u Neretvi.

"Protivljenje lokalne zajednice nizvodno od planirane brane je veliko, jer je bilo čak 76 primjedbi na Studiju utjecaja na okoliš te brane, a poznato je da se u Europskoj uniji, za razliku od nas u RH, poštuje mišljenje lokalnog stanovništva", ističe Ana Musa, koja sada očekuje i službeni odgovor od nadležnih hrvatskih institucija.

U svojim primjedbama koje su osim Ministarstvu zaštite okoliša poslali i Europskoj komisiji, ekolozi su isticali da lokacija kod Opuzena sprečava prodor slane vode uzvodno od pregrade, ali nizvodno je sve do neretvanskog ušća povećana mogućnost podzemnoga kapilarnog prodora slane vode. Također je upozoreno kako je problem zaslanjenja u dolini Neretve nastao nakon nekontrolirane eksploatacije pijeska iz korita i ušća Neretve te potkopavanjem pješčanog spruda Škanj na Ušću.

Taj prirodni pješčani sprud štitio Neretvu od većeg prodiranja mora, ali kako su škanji polako nestajali nepovratno je izgubljena prirodna barijera obrane od soli. Stoga su ekološke udruge predlagale da se projekti obrane od soli provode na Ušću Neretve nasipanjem pijeska, čime bi se vratili škanji u prvobitno stanje. Za to bi smatraju trebalo puno manje novca od osamnaest milijuna kuna, koliko će koštati investicija pomične brane između Opuzena i Komina.

Osim toga, upitne su i koristi od ovoga projekta navodnjavanja za poljoprivrednu proizvodnju, jer nije rečeno koliko su troškovi održavanja toga sustava. Inače, projekt navodnjavanja doline Neretve do sada je više puta pompozno najavljivan uglavnom kao dio predizbornih obećanja, koja nikada nisu realizirana.