Aktivisti su se žalili Ministarstvu i tražili obnovu upravnog postupka zbog nepotpune Studije utjecaja na okoliš. Naime, stručnjaci imaju niz primjedbi na spomenutu studiju. Npr, prilikom njene izrade, prvi je problem što njih - nitko nije ni zvao. To je u svom komentaru studije prvi istaknuo geolog i viši znanstveni suradnik Srećko Božićević.

Može li se Obrovcu dogoditi Kaštelanski zaljev? Zagađenje vode i zraka,uništenje turizma i pad cijena nekretnina - od toga mjesecima strahuju stanovnici u okolici Obrovca i to otkad je talijanski investitor Fassa Brčić najavio gradnju tvornice cementa na tom području. Pogon bi se prostirao na prostoru veličine 60 nogometnih igrališta. Ekolozi tvrde da bi zbog ruže vjetrova zatrovao okoliš u krugu od 45 kilometara, na potezu od Obrovca do Zadra. Zato građani predvođeni eko aktivistima pokušavaju srušiti Studiju utjecaja na okoliš zbog koje je Fassa dobila zeleno svjetlo za izgradnju cementare vrijedne 180 milijuna eura. Dosad su prikupili 2000 potpisa. Ne namjeravaju stati sve dok ih netko konačno ne sasluša.

"Kad se raspravljalo o izgradnji tvornice, nitko nije spominjao cementaru. Planirana je 2003. i trebala je biti izgrađena tvornica žbuke i vapna. S tim smo se i složili. No, kasnije su mijenjali projekt i naknadno su uz proizvodnju 250 tisuća tona žbuke i vapna uvrstili i milijun tona cementa, a planiraju i proizvoditi boje", govori Ivan Aladrović, predsjednik Udruge obnovitelja Gornji Karin.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s lokalnom upravom dobro im

 je podvalilo, smatraju mještani. Jer, javnu raspravu nisu oglasili nigdje osim na oglasnoj ploči Grada Obrovca i na internetu. S obzirom da u obrovačkim selima malo tko koristi internet, a u gradsku upravu se i ne usude ući, nije ni čudo što za javnu raspravu nije znao nitko osim investitora.

"Ispada da su oni raspravili cijeli projekt sami sa sobom, nije im se imao tko suprostaviti jer mještani nisu znali uopće što se događa", dodaje Aladrović.

Tako je talijanskoj Fassi uspjelo bez prigovora dobiti svu potrebnu dokumentaciju. Aktivisti su se žalili Ministarstvu i tražili obnovu upravnog postupka zbog nepotpune Studije utjecaja na okoliš. Naime, stručnjaci imaju niz primjedbi na ovu studiju. Tako je prilikom njene izrade, prvi problem što njih - nitko nije ni zvao. To je u svom komentaru studije prvi istaknuo geolog i viši znanstveni suradnik Srećko Božićević.

"Iz Sažetaka studija o utjecaju na okoliš planiranih tvornica, koje je radio SPP d.o.o. iz Varaždina među navedenim suradnicima moje struke ne vidim niti jednu stručnu osobu, osim magistra biologije E. Kletečkog", navodi Božićević.

U svom opsežnom osvrtu dodaje kako je o utjecaju na podzemne vode u tom izrazito krškom predjelu napisano tek devet redaka. Tako u Studiji nije nije ni spomenuto da se kroz vapnenačke naslage sistemom postojećih brojnih pukotina dreniraju površinske vode u vapnenačko okršeno područje. To može dovesti do postepeno stalnog zagađenja obližnjeg vodotoka Zrmanje, a i postojećeg nivoa podzemnih voda u širem prostoru tog pukotinama izrasjedanog područja. Uništavanje ili uklanjanje postojećih lokvi vode također je nepromišljeno zadiranje u zaštićeni krški reljef s negativnim posljedicama, navodi ovaj geolog.

Ističe kako nigdje nije predloženo kako zaštititi vode, a navedena odvodnja svih zagađenih voda nema decidirano naveden način pročišćivanja, deponiranja i sigurne na čitavom prostoru planirane tvornice. Uz to nije jasno određena dispozicija nastalog mulja iz pročistača i gdje će on na kraju biti deponiran.

"Navedene mjere zaštite samo su deklarativno navedene, ali nisu točno određena ni mjesta, ni način kao niti rokovi sanacije nakon mogućeg akcidenta ili pri samom stanju tijekom rada tvornice", govori Božićević. U svom komentaru naveo je cijeli niz nepravilnosti i zaključio da Studija naprosto ne valja, zbog čega ne stoji ni mišljenje Ministarstva zaštite okoliša u kojem se tvrdi da je riječ o bezopasnom projektu. Aktivisti su se stoga i žalili i tražili obnovu upravnog postupka, novu javnu raspravu da bi ih državni tajnik Nikola Ružinski početkom siječnja - glatko odbio. No, mještani ne odustaju.

"Idemo s peticijom dalje. Mi smo za razvojne projekte i radna mjesta, a o tome se ovdje nikako ne radi. Nitko ne spominje da je cementarama dopušteno tri puta više isapuštanja otrovnih plinova u zrak nego ostalim postrojenjima. Neka se javi onaj tko može dokazati da su cementare bezopasne, to ne postoji nigdje na svijetu", govori Ivan Matić, aktivist i stanovnik Kruševa. On upozorava da će ekološka poljoprivreda na tom području izgradnjom tvornice biti nemoguća.

"Prevarili su nas, davali su poticaje za sadnju maslina i ostale sadnice, a sad će u krugu pet kilometara biti nemoguće bilo što saditi", govori Matić.

Predsjednica udruge Eko Zadar Atana Grbić-Martinović istaknula je više puta kako su ugroženi i svi građani Zadra. Naime, gradnja tvornice planira na samo dva kilometra od predjela rijeke Zrmanje, iz kojeg zadarski "Vodovod" crpi gradsku vodu. Aktivisti upozoravaju kako će cementara u zrak ispuštati i opasne plinove - dioksine i furane.

Međutim, županijske vlasti smatraju kako se mještani Obrovca moraju odlučiti od čega žele živjeti. Projekt svi podržavaju, mada je dožupan Đani Bunja novinarima nedavno priznao da pri obilasku Fassinih pogona u Italiji - nije uopće znao o čemu se radi.

"U trenutku posjeta Italiji i tamošnjim pogonima imao sam spoznaju da će tvrtka Brčić-Fassa kod Obrovca proizvoditi žbuku i vapno, ali ne i cement", kazao je zadarski dožupan Đani Bunja kada su ga novinari na Kolegiju župana pitali je li pri donošenju pozitivnog mišljenja o talijanskoj tvornici znao da će se u Kruševu proizvoditi cement.

"Osim mene, članovi izaslanstva koji su početkom ove godine posjetili tu tvrtku u Italiji su bili Željko Šoša i Vladimir Kovačević. Naš je cilj bio utvrditi na koji se način provodi briga o okolišu, ali i odnos spram zaposlenika tvornice. Uvjerili smo se kako njihova tvornica provodi najviše standarde ekološke zaštite i bili izrazito zadovoljni viđenim, ali nismo ulazili u tehnologiju rada jer za to i nismo stručni", izjavio je Bunja. I dok je zadarski župan Stipe Zrilić sve svalio na Ministarstvo zaštite okoliša, njegov zamjenik Stanko Zrilić obrušio se na mještane i eko udruge.

"Odlučimo se od čega će Hrvati živjeti. Hoćemo li biti sirotinja, najamni ranici, hoćemo li čistiti tuđe hotele i wc-e ili ćemo svaku inicijativi i svaki razvojni projekt u startu zatući. U ovom je slučaju sva zakonska procedura provedena i to na najvišim standardima. Nekoliko kvazi ekologa i kvazi političara napada projekt sanacije ekološke bombe u labuda. Određene eko udruge se angažiraju i plaćaju da ruše projekte i produžena su ruka nečijih interesa. Tko god se bavi politikom, zna to", ustvrdio je medijima Stanko Zrilić.

No, mještani ne vjeruju u priče o napretku. Jer, Cemex u Solinu je zatvorio pogon sv. Kajo jer nije imao gdje prodati svoje proizvode. Pitaju se mještani i zašto im nitko ne odobrava male, razvojne projekte, koji bi kažu, zapošljavali daleko više ljudi od tvornice cementa. Jer, s obzirom na vrstu pogona i neškolovanost mještana, najvjerojatnije će Fassa svoju radnu snagu isto kao i sirovinu - morati uvoziti. 

Kupili tvornicu prije 8 godina

Talijani su 2003. godine kupili Dalmatinske rudnike boksita od Hrvatskog fonda za privatizaciju i zemljište na kojem bi se trebala graditi tvornica. Izrađen je DPU za područje tvornice i paralelno se radilo na dobivanju dozvola za eksploataciju na području na kojem je postojalo odobrenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Iako je dotad bilo riječi samo o proizvodnji žbuke i vapna, talijanska tvrtka je odlučila proširiti proizvodnju i istražila utjecaj okoliša proizvodnje hidrauličkih veziva u zoni Brčić pokraj Obrovca. Čelništvo tvornice nakon znatnog ulaganja, najprije kupnjom Dalmatinskih rudnika Obrovac od Hrvatskog fonda za privatizaciju, a potom terena i pripremi istog u kruševačkoj poslovnoj zoni, ne misli odustati od izgradnje tvornice čiji je početak gradnja bio predviđen krajem 2007. godine, a na čelo tvrtke imenovan povratnik iz Italije Marin Gligora iz Zadra, koji je najavio oko 250 novih radnih mjesta.

Fassa se brine za okoliš?

U Fassi, najvećoj talijanskoj tvrtki za proizvodnju žbuke, koja ima čak 45 posto talijanskog tržišta,10-ak tvornica u Italiji, Albaniji i Španjolskoj ništa ne skrivaju. Gradile bi se tvornice koja će godišnje proizvoditi do 66.000 tona vapna i do 170.000 tona žbuke izgradi i tvornica cementa s proizvodnjom 850 tisuća tona godišnje. Istaknuli su kako su predstavnici Grada Obrovca, Zadarske županije i medija u posljednje 4 do 5 godina tri puta posjetili njihova postrojenja od kojih je jedno u parku prirode. Bili su zadovoljni visokim stupnjem brige o zaštiti okoliša u procesu proizvodnje, istaknuli su u gradskoj upravi Obrovca.

Tagovi: zagađivanje okoliša, ekološka pitanja, Zadar, Nikola Ružinski