Glavni su krivci za takav razvoj događaja onečišćenost voda, prekomjeran izlov, gubitak staništa i strane vrste koje su uvedene u okoliš.

Na europskoj crvenoj listi ugroženih vrsta nalazi se 44 posto rječnih školjkaša, 37 posto rječne ribe, 23 posto vodozemaca, 19 posto gmazova, 15 posto sisavaca i vretenaca te 13 posto ptica. Komisija upozorava i na ugroženost 467 biljnih vrsta, uključujući divlje vrste šećerne repe, pšenice, zobi i salate. Te su vrste "ključne za sigurnost hrane, ali ipak potpuno zanemarene u smislu zaštite", ističe se. "Dobrobit naroda Europe i diljem svijeta ovisi o dobrima i uslugama koje pruža priroda. Ako se ne pozabavimo uzrocima smanjenja broja vrsta i to ne zaustavimo, uistinu bismo mogli platiti veliku cijenu", upozorava europski dužnosnik zadužen za okoliš Janez Potočnik.

Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, u slatkim vodama u Hrvatskoj živi oko 150 vrsta riba, što Hrvatsku svrstava među ihtiološki najbogatije europske zemlje. Ipak, zbog sve naglašenijega djelovanja čovjeka na slatkovodne sustave, slatkovodne su ribe među najugroženijim skupinama kralješnjaka.