1. Bez obzira na rijetke nesreće, terminali se smatraju objektima visokog rizika. U Omišlju  bi bio najveći u Evropi ove vrste, neprimjereno smješten u blizini naselja i desetak Dininih rezervoara s tisućama tona iznimno opasnih kemikalija.

2. Spremnici bi svojom veličinom nagrdili krajolik. Studija o utjecaju na okoliš odbacuje varijantu ukopavanja rezervoara  iako bi to bilo najprihvatljivije.

3. Terminal bi plaćao naknade kao svaka druga tvrtka koja koristi obalu (marina, teretna luka, brodogradilište), a hrvatski interes i vlasništvo nisu dogovoreni. Terminal bi se gradio na privatnom zemljištu umjesto da je država osigurala državno svima na korist. Ne zna se da li bi naše tvrtke dobivale  plin dobiti po boljim uvjetima od stranaca.

4. Stranci dobivaju skladišni prostor za opasne terete, DINA novac od najma zemljišta, a sve štete i rizike snosili bi građani. Izgradnja terminala s predloženim uvjetima je interes multinacionalnih kompanija, domaćeg tajkuna i političko-interesnih grupa,  zanemaruje se  prostorna i ekonomska osjetljivost otoka Krka, a nije nam poznata  ni hrvatska dobrobit.  Ne postoje garancije niti osiguranja od eventualnih ekoloških ili ekonomskih šteta.

5. Terminal bi bio poguban za kvalitetu turizma  koji bi pretrpio značajan pad što bi lančano nanijelo veliku štetu  uslužnim djelatnostima, trgovini i građevinarstvu. Obeštećenja ili neke kompezacije građanima i tvrtkama  za  gubitke nisu predviđena.

6. Terminal bi prouzročio pad cijena nekretnina na cijelom otoku što bi lančano imalo veliki negativni utjecaj na ekonomsku održivost otoka, međutim, nikakva obeštećenja nisu predviđena.

7. Ne zna se kada i da li će veliki zagađivači (termoelektana, rafinerija) koristiti plin iz terminala pa tako nije postignut jedan od glavnih lokalnih ciljeva. Županija je izmjenila prostorni plan da bi omogućila projekt ali je pritom zaboravila osigurati interese svojih građana. Umjesto da prije izmjene prostornog plana ugovori sve uvjete, župan Komadina sada kritizira projekt.

8. Studija o utjecaju terminala na okoliš prikriva stvarne  ekonomske i ekološke posljedice koje bi projekt uzrokovao, a svi rizici i štete se svjesno minimaliziraju. Izrađivača Studije,  tvrtku „Ekonerg" plaća investitor, a ista tvrtka izradila je studije za Rockwool i DINU.  Građane se smišljeno medijski obmanjuje naručenim člancima i plaćenim porukama  o milionskom spasonosnom ekološkom projektu koji će riješiti našu energetsku neovisnost i izvući nas iz velike plinske krize zbog koje ćemo se svi smrzavati ove zime, itd.  U tome prednjači Novi list čiji je vlasnik poduzetnik u čijem je vlasništvu i DINA i zemljište gdje bi se gradio terminal.

9. Terminal bi ispuštao u more ogromne količine pothlađenog mora  zagađenog biocidima što bi prouzročilo novo veliko zagađenje  i  slabiji ulov na većem području, ali nisu predviđena obeštećenja. Talijanski  terminal  15 km na otvorenom moru ispred ušća rijeke Po  plaća značajne kompezacije ribarima i regiji priznajući time štetan utjecaj. Studija o utjecaju na okoliš ne nudi rješenja kojima bi se izbjegla zagađenja.

10. Umjesto da poboljša ekološko stanje terminal jeftinije tehnologije kakav je predložen  dodatno bi opteretio i onako već loše stanje okoliša i mora  i doveo do razvoja teške industrije koju na Krku nikada nismo željeli niti je kao mali otok trebamo.