DUPINI KRAJ VUČJEG BRLOGA

27.05.2008. Marina Kelava Ekologija Komentiraj Print

Ministarstvo kulture ne suočava se s otporom lokalnog stanovništva kada je riječ o zaštićivanju prirode prvi put tek sada, u slučaju Malog Lošinja i obližnjeg rezervata dupina. Sjetimo se samo naglo otkazanog javnog uvida u proglašenje Neretve parkom prirode, kada je skupina lokalnih političara lobirala da se postupak prekine, ili namjerno izazvanih požara u krugu Vranskog jezera... Lokalno stanovništvo smatra tradicionalni način života svojim neotuđivim pravom, zaboravljajući često da resursi nisu neograničeni. Povjerenstvo za rezervat u moru koje je osnovalo lošinjsko Gradsko vijeće 12. je svibnja zaključilo: Predlaže se Gradskom vijeću Grada Malog Lošinja da donese odluku kojom će zahtijevati od Ministarstvo kulture Republike Hrvatske da odmah prema članku 25. Zakona o zaštiti prirode donese rješenje kojim prestaje važiti preventivna zaštita u kategoriji posebnog rezervata - rezervata u moru na području naših otoka ili da u najgorem slučaju ne produžuje zaštitu mora nakon 26. srpnja 2009. godine. Od sedam članova povjerenstva protiv ovakvog zaključka i zahtijevanja ukidanja zaštite bila je samo Jelena Jovanović.

Negativni lokalci

Što to oni žele ukinuti? Naime, prije dvije godine ministar kulture Božo Biškupić proglasio je preventivnu trogodišnju zaštitu mora uz istočne obale Cresa i Lošinja, morski rezervat namijenjen dobrobiti i očuvanju dobrog dupina. Ta preventivna zaštita stoji do srpnja 2009. kada bi se trebalo odlučivati što će biti dalje sa zaštitom. Iako je ta odluka na snazi već dvije godine tek posljednjih nekoliko mjeseci se konkretno razgovara i sastanči o mjerama zaštite dobrog dupina. Prema zapisniku, na sastanku u Ministarstvu kulture se u ožujku okupila većina zainteresiranih strana, lošinjski političari, djelatnici Ministarstva, Državnog zavoda za zaštitu prirode, predstavnici ribara i brodara, nekoliko znanstvenika, te udruge Plavi svijet i Prijatelji životinja. Lošinjski predstavnici ribara, brodara i političara tada su tvrdili da je dupinima ionako super, pa da im rezervat ne treba. Ili, da dupin ionako ima široko područje kretanja i ovaj mu mali rezervat nije dosta, pa onda ukinimo i taj mali rezervat kad ionako nije dovoljan.

Tako su oni koji govore u ime Lošinjana vrlo negativno nastrojeni prema ideji rezervata za dupine. Kada je riječ o zaštićivanju prirode, Ministarstvo kulture se ne suočava s otporom lokalnog stanovništva prvi put. Sjetimo se samo naglo otkazanog javnog uvida u proglašenje Neretve parkom prirode, kada je skupina lokalnih političara lobirala da se postupak prekine. Ministarstvo je tada otkazalo javni uvid, nesuvislim objašnjenjem kako neki gradovi nisu dobili dokumente, a onda se javni uvid nije nastavio mjesecima, jer su valjda poštari iz Zagreba krenuli pješke. Neretvani se boje da će im zaštita ugroziti poljoprivrednu proizvodnju, ali isto im ugrožava zaslanjenje Neretve zbog sniženog dotoka vode, a tomu je tako jer se u BiH grade famozne hidroelektrane Gornji horizonti.

Park prirode Vransko jezero povremeno pale stanovnici obližnjih mjesta. Potpis lokalne ruke u obliku sprženih ptica koje su zapaljene u trski teško je zaboraviti. Lokalno stanovništvo često smatra da, ako su njihovi preci živjeli u nekom prostoru na jedan način, da je taj način njihovo neotuđivo pravo. Ali, zaboravlja pritom da resursi često nisu neograničeni.

Poučak Keoladeo

Naći pravu ravnotežu između zaštite i zahtjeva lokalnog stanovništva nije nešto što muči samo hrvatsko Ministarstvo kulture. U nedavnom boravku u Indiji posjetila sam tako Nacionalni park Keoladeo u Rajasthanu. Taj je park na UNESCO-voj listi i svjetske zaštite i na Ramsarskom popisu svjetski važnih močvarnih staništa. Keoladeo je bio dom gotovo milijun ptica, između ostalih nekih vrlo ugroženih vrsta, kao što je sibirski ždral.

Pošto je Rajasthan pustinjska država, lokalni poljoprivrednici su vršili pritisak na vladu koja je popustila te je prije dvije godine sagrađena brana koja je zaustavila priljev vode u Park te je stanje koje sam ja zatekla u Parku bilo ispucana, sasušena zemlja, ni traga vode, a ptice su se preselile, uglavnom na Ganges. To područje nije zaštićeno te su tamo mnoge stradale od lovaca. UNESCO sad prijeti da će skinuti Keoladeo s liste svjetske baštine, a lokalno stanovništvo koje je nekad dobro zarađivalo od posjetioca parka izgubilo je važan izvor prihoda.

Vlast u indijskoj državi Rajasthan je popustila, a što će učiniti hrvatska u vezi dobrog dupina? Prema zapisniku sa sastanka u ožujku u Ministarstvu kulture, državni tajnik za zaštitu prirode Zoran Šikić je sastanak zaključio riječima: Ako trebamo birati prioritet, onda je to apsolutno čovjek. Bez obzira što je moj posao zaštita prirode, ali onda kad je čovjek u pitanju, onda se zna što je prioritet. ...

Nakon posljednjeg sastanka, u ponedjeljak, Šikić je izjavio da je suživot moguć. Istaknuo je također, da će Ministarstvo uvažiti i ukoliko izostane podrška lokalne zajednice za proglašenje zaštite, ali da bi to bilo loše i korak unatrag te da se nada da do toga neće doći, piše portal volim-losinj.

Zasad su sve opcije, čini se otvorene, od toga da se kategorija zaštite prirode umanji do toga da se sasvim ukine. Ministarstvo se nada da će se stanovništvo predomisliti, ali će ih uvažiti ako se ne predomisle.

^{NP Keoladeo danas}

Ako je suditi prema ovotjednim zaključcima lošinjskog povjerenstva do promjene stava će teško doći. Povjerenstvo, između ostalog, navodi: Nema nikakve potrebe niti znanstvene osnove da se ovakvi rezervati osnivaju u unutrašnjim hrvatskim vodama, u dvorištima stanovništva naših otoka, zaboravljajući da je stručnu podlogu za proglašenje rezervata izradio Državni zavod za zaštitu prirode koji je valjda dovoljno kompetentan da odluči o znanstvenoj osnovi, a zaboravljaju također da je ono što nazivaju svojim dvorištem isto tako dupinov dom.

Eto. Samo, što će Lošinjani raditi na otoku kad svega nestane? Što će Neretvani sijati kad im dolina postane slana pustinja? Što će Rajasthanci bez zadnje močvare u svojoj već sada, pustinji? Čovjek je prioritet, a čovjek je često životinji (dupinu, prirodi..) vuk.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

29.06.

dodaj komentar 11 komentara

Pingvin20.05.2008. 16:30#1

Sorry, treba biti "Neš ti znanstvenika"
Pingvin20.05.2008. 16:26#2

I izjavio je da je prije par godina letio iznad mora i nakon sat-sva nije vidio ni jednoh dupina. Neš ti unanstvenika :)
Bubreg20.05.2008. 13:39#3

Gospodin Bubreg je samo zgrožen činjenicom da Povjerenstvo sastavljeno od nestručnjaka financijski zainteresiranih da se reuervat ukine procjenjuje što je stručno, a što nije pa se prikloni uratku kojeg je od spomenutog vetrerinara i histologa naručila tvrtka koja na prostoru predvidjenim za rezervat želi graditi marinu. Gospodinu Posejdonu savjetujem da se o stručnosti prof. Gomerčića glede dupina (živih, ne mrtvih kakve on proučava) educira iz pisma što ga je Znanstveni odbor ACCOBAMS-a uputio Ministrastvu lulture objevljenog na portalu Volim Losinj:

http://www.volim-losinj.org/zastita_mora/obveze_iz_konvencije_o_bioloskoj_raznolikosti.html

Tamo može naći još edukativnog materijala o ovoj antiekološkoj političarsko - poduzetničko - znanstveničkoj farsi s Povjerenstvom nestručnih lica u glavnoj ulozi.
Posejdon20.05.2008. 13:01#4

Prizemni nivo komunikacije kojim gospodin Bubreg diskutira sa sugovornicima ovaj put ću zanemaritii, te ću se osvrnuti na samu bit članka.

Upravo je žalosno kako gospodin Bubreg sa nevjerovatnom lakoćom kaže "izvjesni Gomerčić", očito nemajući pri tom pojma o kome i o čemu piše.

O tome tko je gospodin Hrvoje Gomerčić i njegovim stručnim radovima, gospodin Bubreg se vrlo lako može educirati ovdje:
http://www.vef.hr/dolphins/suradnici/HGbiografija.htm

Također je nevjerovatno kako je potpuno anonimno na internetu bez imalo argumenata vrlo lako pljuvati po priznatim stručnjacima, optužujći ih pri tom za tezgarenje i pisanje nebuloza u stručnim radovima po narudžbi kojejkakvih investitora.

Između ostaloga, evo što je gospodin Gomerčić izjavio:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,12,9,marina_nerezine,53942.jl?artpg=2
BeCool20.05.2008. 12:07#5

Joso, zato što nije bilo zaštite nestala je jedna vrsta dupina (obični dupin), a i ovog preostalog (dobri dupin) sve je manje. U bajku da će sve ostati kako je nekada bilo više nitko ne vjeruje, jer svakodnevno vidimo i osjetimo negativne promjene. A svoditi problem na priču da netko želi od zaštite delfina pokupiti ogroman novac je glupo, pokvareno i bezobrazno. Stvar je u tome da oni koji se protive rezervatu žele pokupiti ogroman novac betonizacijom obale, proširenjem i gradnjom marina i nekontroliranim izlovom ribe. No kako je poznato, najzgodnije je svoje vlastite motive (pohlepu za zaradom) prilijepiti drugome. Pa iz aviona se vidi da protivnici rezervata sve svode na novac i da im zato smeta zaštita prirode.
Joso20.05.2008. 10:39#6

Dragi otočani: Otvorite oči. Ovdje se ne radi o zaštiti dobrih delfina. Pa u ostalom oni su ovdje stoljećima i nije im trebala zaštita. Delfin je migraciona riba... Zasto ih ne zaštite u ZERP-u? Najmnje će biti ugroženi ribari, ovim se ogrožva cijelo poduzetništvo koje je direktno ili idirektno vezano za mogući zaštićeni pojas. Na početku sam rekao da otvorite oči, mislio sam na čnjenicu da netko želi od zaštite delfina pokupiti ogroman novac...
Bad Guy19.05.2008. 19:24#7

Točno, priča ima drugu polovicu, a to je priča o raubanju Prirode koju podupiru znanstvenici koji rade po cjeniku.
BUBREG19.05.2008. 17:55#8

Posejdone, gluposti je dovoljno i kad je jedamput napišeš, ali tri puta je previše.. Kažeš "Druga polovica priče kaže da po studiji veterinarskog fakulteta, lošinjsko područje što se tiče dupina nije ni po čemu specifično ...". Te druge polovice uopće nema, barem što se tiče Veterinarskog fakulteta. Čovjek koji tvrdi da rezervat (izvjesni Gomerčić) je za vlasnika Nerezinske marine po narudžbi napisao "elaborat" za rušenje rezervata, jer rezervat bi omeo proširenje marine. A Veterinarski fakultet se ogradio od Gomerčića i njegovog tezgarenja pod firmom fakulteta. A to da ribari neće moći loviti kao do sada ako bude rezervat, možda je točno. Jer to sada nije lov, nego uglavnom krivolov i siva ekonomija.
Posejdon19.05.2008. 17:28#9

Dakle, ovo je samo polovica priče...

Druga polovica priče kaže da po studiji veterinarskog fakulteta, lošinjsko područje što se tiče dupina nije ni po čemu specifično u odnosu na bilo koji drugi dio jadranske obale, te prema tome niti ne postoji izrazita potreba za proglašavanjem rezervata dupina

Ponavlja se stara priča... netko bi si štiteći dupine htio osigurati egzistenciju, a profesionalni ribari se bune jer u tom slučaju neće moći loviti ribu kao do sad
dupin zvani delfin18.05.2008. 14:50#10

ne želim da se mnome bavi ministar kulture, ljubitelj naive i mrtvih priroda. za njega je jedino mrtvi i mumificirani dupin dobar delfin.
Karambol18.05.2008. 10:41#11

Samo, što će Lošinjani raditi na otoku kad svega nestane? Pa tražit će pomoć od svih građana Hrvatske kojima sada ne daju da se miješaju u "njihovo dvorište".