EKOLOŠKA KATASTROFA KAO ENERGETSKI SPAS

Od rudarenja do sagorijevanja ugljen ostavlja trag destrukcije okoliša. Sagorijevanje ugljena je postalo globalni problem kako se učinci klimatskih promjena povećavaju. 'Trećina sveukupnog karbonskog zagađenja dolazi od sagorijevanja ugljena, a elektrane su najveći izvor. Ako ne djelujemo sada, karbonske emisije od sagorijevanja ugljena mogu biti 60 posto veće u 2030. te tako ugroziti svaki dogovor o redukciji emisija i spašavanju klime', tvrdi 'Greenpeace'.

I dok se unatoč tome u Hrvatskoj vode rasprave o novoj energetskoj strategiji koja će možda uključivati termoelektrane, u BiH su već uznapredovali planovi za gradnju jedne u blizini hrvatske granice, kraj sela Kongora u Duvanjskom polju. Osim globalnog utjecaja koji termoelektrane imaju na klimu, ova će termoelektrana utjecati na lokalnu sredinu koja je dosada bila gotovo pošteđena većih zagađivača. Uz to, ta bi se termoelektrana nalazila svega nekoliko kilometara od ulaza u Park prirode Blidinjsko jezero, te tako neminovno negativno utjecala na ovaj komadić zaštićene prirode. Hrvatski mediji ne bave se ovom temom iako bi zbog povezanosti podzemnih tokova i blizine granice zagađenje stizalo i u Dalmaciju. O termoelektrani Kongora za H-alter govori Miro Šumanović, predsjednik ekološke udruge 'Duvanjska visoravan' iz Tomislavgrada. (Udruga je osnovana i u Zagrebu pod imenom 'Naša baština')



Termoelektrana na lignit, najprljaviji ugljen, planira se izgraditi u selu Kongora u Duvanjskom polju. Udruga Duvanjska visoravan i Naša baština je protiv toga. Zašto?

Izgradnja termoelektrane Kongora, a posebice rudnika površinskog kopa ugljena, bila bi ekološka katastrofa za Duvanjski kraj, susjedne općine i regije Dalmaciju i Hercegovinu. Posebno bi bila pogođena sela Župe Kongora koju čine sela Kongora, Borčani, Mandino Selo i Lipa jer su u neposrednoj blizini mjesta gdje se planira gradnja termoelektrane i rudnika. Samo da navedem neke brojke od kojih zaboli glava. U TE Kongora bi izgaralo preko 3,5 milijuna tona lignita godišnje, ugljena najlošije kvalitete s velikim postotkom pepela oko 27 posto, količinom sumpora od jedan do dva posto, velikim postotkom vlage i ugljena povišene radioaktivnosti. I pored najmodernijih filtara, koji se najavljuju ugraditi, u zrak bi iz dimnjaka termoelektrane izlazilo stotine tisuća tona plinova kao što je CO2 koji izaziva globalno zagrijavanje, SO2, dušični plinovi, prašina i drugi opasni materijali. Termoelektrana bi za svoj rad trebala 21 tisuću kubika vode dnevno što bi bilo tri puta više nego što stanovništvo Općina Tomislavgrad troši vode. To bi bio veliki problem ljeti u sušnom periodu kada u komunalnom vodovodu nema dovoljno vode da podmiri potrebe pučanstva i kada se vrše redukcije snadbjevanja vodom. Rudnik Kongora i odlagalište jalovine i pepela zauzimali bi preko 10 km2, rudnik bi bio površinskog kopa i dubok 250 m, a odlagalište jalovine i pepela naraslo bi tokom godina na visinu od 125 m i zauzimalo bi prostor od oko 5 km2. Termoelektrana bi radila 35 godina, a nakon toga bi na području termoelektrane i rudnika ostao pustoš i trajno devastirano područje s nemogućnošću bilo kakvog razvoja.

Neki okolišni problemi već postoje na tom području?

Na području odlagališta jalovine bivšeg rudnika ugljena Kongora došlo je prije četiri mjeseca do samozapaljenja slojeva lignita. Iz područja gdje gori širi se nesnosan miris sumpora prema okolnim selima i Tomislavgradu. Ni obilne kiše i snijeg nisu uspjele ugasiti gorenje ugljena. Radi se o relativno maloj količini ugljena, možda tek par tona dnevno, kako bi tek bio nesnosan miris kad bi gorilo 10.000 tona dnevno u termoelektrani i pored najmodernijih filtara. Pozivali smo mjerodavne institucije da se uključe u gašenje ali oni su izjavili da će se ugasiti samo od sebe kad izgori ugljen koji je u požarom zahvaćenim slojevima.


^{Pogled na termoelektranu u Tuzli}

Ako termoelektrana na lignit nije u lokalnom interesu, a štetna je čak i na globalnom nivou, kome je u interesu? Tko će zaraditi na ovom projektu?

Na projektu termoelektrane i rudnika zaradili bi pojedinci u strukturama vlasti koji bi bili potkupljeni i velike multinacionalne kompanije koje će u skoroj budućnosti postati vlasnici energetskog sektora u BiH. Vrlo malo bi koristi imalo lokalno stanovništvo u odnosu na pričinjenu štetu radom termoelektrane i rudnika ugljena.

Stanovništvo se desetinama godina iseljava iz tog kraja, odlazi na rad u strane zemlje. Zagovornici projekta govore da bi lokalno stanovništvo imalo koristi od nje jer bi se zapošljavali i ljudi na radu vani vraćali kad bi imali posla. Stara je to priča koja se prodaje lokalnom stanovništvu kada se rade projekti destruktivni za okoliš. Da li je realno da bi se netko iz Njemačke vratio raditi u rudniku za prosječnu plaću rada u rudniku?

Vrlo mali broj domaćih ljudi bi se zaposlio u rudniku ili termoelektrani za plaću od prosječno 700 KM. Da se radnici s prostora općine Tomislavgrad koji su išli raditi u strane zemlje vrate raditi u rudnik za nisku plaću nema ni govora ako u stranim zemljom zarađuju višestruko više novaca. Malo je radnika s prostora općine Tomislavgrad koji imaju visoku stručnu spremu potrebnu za rad u rudniku i termoelektrani. Većinu radnika bi činili niskokvalificirani radnici iz rudnika iz Bosne jer su rudarske kompanije u krizi i prijete otpuštanjem radnika.

Dosadašnje planiranje termoelektrane nije uključivalo širu javnost, ali, zanimljivo, jedna prezentacija je održana za svećenike Duvanjskog dekanata u Župnom uredu u Kongori?

Vjerojatno su išli na to da najprije svećenike, duhovne vođe naroda, 'obrade', a kad oni pristanu na projekt izgradnje rudnika i termoelektrane onda će i oštrica naroda biti tuplja.



Ovaj se kraj već suočio s posljedicama megalomanskog energetskog projekta kada je 70-ih godina sagrađeno jedno od najvećih akumulacijskih jezera u Europi, Buško jezero, s više od 50 km2 površine, i raseljeno desetak sela. Voda iz tog jezera koristi se za hidroelektranu Orlovac u Hrvatskoj. Da li je taj projekt rezultirao ikakvom koristi za lokalno stanovništvo?

Općine Tomislavgrad i Livno dobivaju neku novčanu naknadu za korištenje vode iz Buškog jezera, ali je šteta nanesena lokanom stanovništvu višestruko veća i lokalno stanovništvo ima vrlo malo koristi od te novčane naknade.

Zbog stvari koje su negativne s jedne strane, zapostavljanja ovog kraja desetljećima i raseljavanja, s druge strane imate dar da je priroda ostala netaknuta. Dio stanovništva vidi šansu za razvoj u ekološkoj poljoprivredi i razvoju turizma, na primjer kroz skijalište Risovec. Hoće li termoelektrana trajno ugroziti ove razvojne mogućnosti?

Naravno da će ugroziti razvoj turizma i ekološke poljoprivredne proizvodnje jer su nespojive s rudnikom i termoelektranom. Izgradnjom autoputova i brzih cesta kroz Dalmaciju i najavom izgradnje autoputa Banjaluka-Split, sve više se ovi krajevi 'približavaju' Splitu i Dalmaciji, i prostor dobiva na važnosti. Cijena zemljišta raste na Kupresu i Blidinju pa i u Šujici, dijelu općine Tomislavgrad. Sve to ide u smjeru razvoja turizma, a posebno zimskog. Međutim, termoelektrana i rudnik bi imali nesagledive posljedice na eko sustav Parka prirode Blidinje, na biljni i životinjski svijet i razvoj turizma na Blidinju jer bi bili svega nekoliko kilometara od granica Parka.

^{Blidinjsko jezero, foto: Miro Šumanović}

Osim na zaštićenu prirodu Blidinja, ova termoelektrana nalazila bi se blizu hrvatske granice te bi se njen utjecaj osjećao i na teritoriju Hrvatske. Duvanjski sliv podzemnih voda je povezan s podzemnim vodama srednje Dalmacije. Kakav bi to utjecaj mogao biti i da li ste tražili pomoć hrvatskih udruga u kampanji?

Područje općine Tomislavgrad pripada području dinarskog krša s puno podzemnih vodotokova i onečišćenje vode u našem području vrlo brzo se proširi podzemnim tokovima na sliv rijeke Cetine i Vrlike i ugrožava izvore vode iz koji stanovnici Dalmacije crpe vodu za piće. Tako bi u te rijeke dospijevala i velika količina ulja za podmazivanje koju će ispuštati postrojenje termoelektrane. Vjerojatno bi u manjoj mjeri zagađivalo i rijeku Jadro iz koje se Split i pola Dalmacije napaja vodom. S ekološkim udrugama iz Hrvatske dogovaramo osnivanje jedne koordinacije udruga kroz koju bi surađivali i zajednički djelovali na zaštiti sliva rijeka Cetine i Vrlike i zajedničke borbe protiv izgradnje termoelektrane.

^{Slojevi lignita još gore}

Federacija BiH pokušava riješiti svoje potrebe za energijom preko termoelektrana. Ostaje činjenica da je to okolišno loša opcija. Ipak, imate li vi viziju kako riješiti opskrbu energijom bez termoelektrana? Kakvi su uvjeti za upotrebu održivih izvora energije, na primjer vjetroelektrana, u Duvanjskom polju i regiji? Razmišlja li se uopće u vlasti Federacije BiH o takvim opcijama?

BiH kao država ima višak električne energije i svake godine izvozi struju, ali i uvozi što je apsurd. Postoje tri elektroenergetske tvrtke koje ne surađuju i ne prodaju jedna drugoj, već jedna uvozi a druge dvije izvoze viškove električne energije iako je vlasnik njih država. U planu je izgradnja 4 vjetroparka i 3 hidroelektrane na području općine Tomislavgrad i udruga će podržati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kao što je izgradnja vjetroelektrana i iskorištavanje energije sunca uz poštivanje ekoloških normi.