Svako igralište za golf utječe na okoliš, prirodu i ljudsko zdravlje, te na sam prostor, a kao najveće mane takvih igrališta navode se: zagađenje pesticidima, intenzivno korištenje vode za održavanje travnjaka te utjecaj na krajolik, odnosno na uništavanje prirodnih ekosustava. Prilikom javnih debata "za" i "protiv" golfa, uglavnom se raspravlja o utjecajima koji se odnose samo na tzv. golf u užem smislu riječi, tj. na područje namijenjeno za igru golfa bez pratećih sadržaja.

U slučaju golf igrališta u Hrvatskoj potrebno je napomenuti da se igrališta za golf praktički ne planiraju bez gradnje apartmana, hotela i vila, što je omogućeno, a i potiče se, postojećim Zakonom o igralištima za golf i njegovim izmjenama i naziva se golfom u širem smislu riječi.

Dakle, taj golf u širem smislu riječi ima utjecaj na okoliš, prirodu i zdravlje kao i svaka jednako velika investicija u turističko naselje. Gradnja na prethodno neizgrađenom poljoprivrednom i šumskom zemljištu trajno uništava ekosustav i stanište na kojem se
nalazi, dok se samo igralište za golf može vratiti u gotovo prirodno stanje unutar nekoliko godina; stoga gradnja na igralištu za golf devastira, ako ne više, onda trajnije, nego samo golf igralište. Osim uništavanja tla, krajolika i ekosustava, gradnja
apartmanskih naselja i hotela na "golf igralištu" povlači za sobom cijeli niz sekundarnih utjecaja na okoliš kao što su: stvaranje većih količina otpada i otpadnih voda koje treba propisno zbrinuti, povlačenje električne mreže, telekomunikacijske
infrastrukture i cesta koje također imaju utjecaj na biljni i životinjski svijet, te na zdravlje i kvalitetu života ljudi u okolici.

Žalosno je i manipulativno, što investitori u golf u Hrvatskoj ne navode ništa o ovom utjecaju pokušavajući nas uvjeriti preko svojih PR agencija kako je svaka investicija u golf "zelena i zdrava" zbog boje trave na kojoj se igra.

Dakle, zabranom gradnje apartmana i hotel i hotela na igralištima za golf značajno bi se smanjio utjecaj na okoliš istih. Golf igrališta čak bi mogla poslužiti kao dobro unaprjeđenje devastiranih krajolika, kao što su, na primjer, odlagališta otpada ili kamenolomi. Tako navode i Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igrališta Savjeta za prostorno uređenje Vlade RH, koje kažu: 

Potencijalno izgledne lokacije golfskih igrališta su:  

na manje kvalitetnim ili devastiranim područjima, 

•  udaljene od obalnog pojasa mora, rijeka, jezera, 

•  kao zaštitna područja uz jake prometnice i industriju (rafinerija, autoceste, zračne luke), 

•  unutar drugih športskih sadržaja i športskih centara, 

•  u blizini turističkih središta (gradovi, postojeći hoteli i turistička naselja), 

•  na zemljištu koje nije poljodjelsko i/ili vrijedno šumsko zemljište, 

•  na zemljištu bez važnih arheoloških, kulturnih i prirodnih vrijednosti; 

•  udaljene od vodocrpilišta.

No, vratimo se na igrališta za golf bez građevina, tj. na golf u užem smislu riječi. 

Istraživanje koje je proveo državni odvjetnik New Yorka¹ o zagađenju podzemnih voda pesticidima koje prouzrokuju golf igrališta Long Islanda, pokazuje da se na golf igralištima koristilo četiri do sedam puta više pesticida po jedinici površine nego u intenzivnoj poljoprivedi! Zanimljivo je da su naveli da je veća količina presticida korištena i na privatnim golf igralištima u usporedbi s onima u javnom vlasništvu.

Procjenjuje se da u mediteranskoj klimi prosječno igralište koristi oko 1,16 milijuna kubičnih metara vode godišnje, što je ekvivalent potrošnje 15 tisuća stanovnika. 

U drugom istraživanju, provedenom na Floridi, dokazana je prisutnost pesticida u jezercima na golf igralištima², a najviše je bio zastupljen atrazin koji izaziva promjene spola kod žaba, te općenito utječe na bolesti reproduktivnog sustava kod ljudi. Za usporedbu, 2007. godine atrazin je zagadio vodocrpilište u Zagrebu, a prema napisima u medijima izvor zagađenja bio je lokalni golf teren.³

Jedno istraživanje o utjecaju golf igrališta na krški ekosustav i zagađenje podzemnih voda u špiljama i moru Meksika dokazalo je da vode koje se slijevaju s golf terena u podzemlje sadrže u sebi pesticide.⁴ Takav rezultat ne začuđuje, jer je krški ekosustav poznat po brzom prodiranju površinskih voda u podzemlje, pa je stoga vrlo osjetljiv i na male količine otrovnih tvari, budući da nema prirodni kapacitet za samopročišćavanje kao neke druge vrste tla, poput dubokog glinastog tla. Stoga će i najmanja količina primjene pesticida na platou Srđa imati dalekosežne posljedice na njegovo podzemlje!

Koliko vode treba za navodnjavanje jednog igrališta za golf? To naravno ovisi o klimi u kojoj se igralište za golf nalazi, te dizajnu i načinu upravljanja istog. Ipak, procjenjuje se da u mediteranskoj klimi prosječno igralište koristi oko 1,16 milijuna kubičnih metara vode godišnje, što je ekvivalent potrošnje 15 tisuća stanovnika.⁵ Treba naglasiti da u tu količinu nisu uračunate potrebe zgrada na igralištima za golf, nego samo voda za navodnjavanje. U svijetu nestašica pitke vode i globanih klimatskih promjena svakako ne treba zanemariti ovaj podatak, jer će upravo pitka voda biti jedno od najvrijednijih prirodnih resursa u sljedećim desetljećima. 

Planeri golf igrališta u Hrvatskoj žele kapitalizirati najvrijednije prirodne i kulturne resurse, te ih indirektno urbanizirati. Time će njihove nekretnine trenutno možda dobiti na vrijednosti, ali će se trajno devastirati prirodno i kulturno blago Hrvatske.

No, golf igrališta u Hrvatskoj se, mimo par izuzetaka, planiraju na ekološki i kulturno najvrijednijim područjima koja se nalaze uz sam rub ili čak unutar granica zaštićenih područja i ekološke mreže Republike Hrvatske. Tako se npr. golf igralište Brkač nalazi podno Motovuna (UNESCO-va zaštita) uz vrijedni krajolik rijeke Mirne i unutar ekološke mreže. Uz Vransko jezero, koje je pod zaštitom kao park prirode i pod međunarodnom zaštitom kao jedno od svjetski važnih močvarnih područja (tzv. Ramsarsko područje) isplanirano je čak osam golf igrališta! Općina Bilje planira mijenjati prostorni plan kako bi se uguralo igralište za golf u park prirode Kopački rit, a čak je i plato Srđa unutar ekološke mreže i, naravno, iznad Dubrovnika, grada pod UNESCO-vom zaštitom. Iz prijedloga ovih lokacija, možemo zaključiti da planeri golf igrališta u Hrvatskoj žele kapitalizirati najvrjednije prirodne i kulturne resurse, te ih indirektno urbanizirati. Time će njihove nekretnine trenutno možda dobiti na vrijednosti, ali će se trajno devastirati prirodno i kulturno blago Hrvatske.

Na kraju dodajmo da golf igrališta mijenjaju krajolik i prirodni ekosustav, čak i kad nema građenja na njima. U kolikoj mjeri će oni promijeniti, ovisi svakako o dizajnu i lokaciji igrališta, te načinu upravljanja. Utjecaj na okoliš i prirodu može se smanjiti ukoliko dizajn minimalno mijenja prirodni okoliš - pogotovo u smislu biljnih vrsta koje se sade na igralištu - kao i minimalizacijom upotrebe pesticida. U devastiranom krajoliku igralište za golf bi čak moglo i poboljšati kvalitetu ekosustava.

1 Office of the NY State Attorney General Andrew M. Cuomo: Toxic Fairways: Risking Groundwater Contamination From Pesticides on Long Island Golf Courses 1991, 1994 and 1995.

^{2 http://fl .water.usgs.gov/PDF_fi les/wri95_4250_swancar.pdf}

^{3 Jutarnji list 11.10.2007. http://www.jutarnji.hr/u-crpilistu-mala-mlaka-koja-opskrbljuje-najveci-dio-zagreba-pesticidi-i-olovo/271958/}

^{4 Chris D. Metcalfe, Patricia A. Beddows, Gerardo Gold Bouchot, Tracy L. Metcalfe, Hongxia Li and Hanneke Van Lavieren: Contaminants in the coastal karst aquifer  system along the Caribbean coast of the Yucatan Peninsula, Mexico, Environmental Pollution, In Press, Corrected Proof, Available online 12 January 2011}

^{5  Više na http://www.afedonline.org/afedreport/Full%20English%20Report.pdf}

Tekst je preuzet iz prvog broja novina koje je u veljači izdala Građanska inicijativa "Srđ je naš!" iz Dubrovnika. Cijele novine možete preuzeti u PDF izdanju ovdje.