Horvatinčić, Bandić i društvo i ove su godine primijenili oprobanu taktiku. Kao što su lani u jeku glavne sezone godišnjih odmora započeli pripremne radove za gradnju komercijalnog centra na Preradovićevu trgu računajući da će  takvim tajmingom izbjeći provalu građanskog zadovoljstva, sada su usred ljeta započeli sa rušenjem zgrada u povijesnoj zagrebačkoj jezgri. Međutim, naišli su na spremne aktivistice i aktiviste, koji su danas na krovu obližnje zgrade u Varšavskoj ulici održali konferenciju za novinare.

Jagoda Munić iz Zelene akcije podsjetila je da njezina organizacija i Pravo na grad već dvije i pol godine upozoravaju na štetnost ovoga komercijalnog megaprojekta koji će izmijeniti izgled čitavoga bloka na Cvjetnom trgu i uništiti dio kulturne baštine, a negativno će utjecati i na okoliš jer će izazvati još veću automobilsku gužvu u središtu grada. Te dvije organizacije prikupile su 55 000 potpisa građana na peticiju protiv HOTO-projekta, ujedno za proširenje pješačke zone u središtu Zagreba i za uređenje središta grada na način koji bi bio osjetljiv i nježan prema kulturnoj baštini. "Gradsko poglavarstvo sustavno podržava ovaj projekt, pa umjesto da Zavod za zaštitu kulturne i prirodne baštine zaustavi i zabrani rušenje povijesnih zgrada koje je sada započelo, on upravo to dozvoljava", rekla je Munić. 

"U posljednje dvije i pol godine uputili smo više od stotinu različitih dokumenata - žalbi, dopisa ministarstvima, komentara na prostorno-planske dokumente", dodala je. "Iskoristili smo sve moguće zakonske mehanizme kako bismo navele državne i gradske institucije da preuzmu svoju zakonsku funkciju i zaustave ovaj projekt; međutim naišli smo na potporu i podilaženje privatnom investitoru umjesto na podršku javnom interesu. Nadležne institucije koje su mogle zaustaviti rušenje nisu to učinile." Predstavnica Zelene akcije posebno izdvaja nereagiranje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, i Ministarstvo kulture. "Ovo drugo ministarstvo u više smo navrata kontaktirali zbog  povijesne baštine koja se sada ruši, ali dosad nismo dobili niti jedan odgovor. To da neka institucija javne vlasti čak ni negativno ne odgovori na dopis, vjerojatno je presedan  među evropskim institucijama."

Snješka Knežević iz Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti iznijela je osnovne povijesnohistorijske razloge za očuvanje dosadašnjeg izgleda Preradovićeva trga: "On je nastajao malo po malo tijekom vremena, a svaka nova kuća predstavljala je dodavanje novoga stilskog identiteta i dala je svoj doprinos šarmantnom identitetu trga. Svaka kuća ima tu svoje mjesto i svoju priču. Kuća Granitz na br. 6 Preradovićeva trga povijesni je lokus hrvatskog novinstva. Ignjat Granitz bio je jedan od prvih organizatora modernoga novinstva u Zagrebu i Hrvatskoj, u toj su kući bila sjedišta Obzora, Jutarnjeg lista, Večeri, Večernjeg lista, Vjesnika, Nakladničkog poduzeća Tipografija... Kad bi se radilo o unapređenju kulturne memorije, ne bi li bilo prirodno da se u toj kući otvori muzej hrvatskog ili zagrebačkog novinstva," upitala je Knežević, i odgovorila: "Ta kuća važna je zato što čuva sjećanje na nešto što pripada vrhu hrvatske kulture. Međutim, danas se ruši."

Predstavnica Društva povjesničara umjetnosti podsjetila je da je Horvatinčić svojedobno najavljivao angažiranje na njegovu projektu najvećih imena današnje arhitekture: Normana Fostera,  Jeana Nouvela, Herzoga, de Meurona i drugih. "Otpočetka smo ga upozoravali da je to karikaturalno, i naravno, nitko od tih imena nije se odazvao. Ne postoje šanse da se odazovu, jer to su ljudi koji stvaraju globalne urbane arhitektonske simbole, i ne namjeravaju se baviti nekakvim malim dvorištima."

"Krajnje je negativno i to što je Zavod za zaštitu spomenika, na čijem je čelu ionako svih ovih godina bio jedan politički proteže,  otpočetka dao podršku tom projektu," nastavila je Snješka Knežević. "Privatna inicijativa tu je bila i ostala dominantna za gradske i državne vlasti, koje su joj dale bezuvjetnu podršku. Odbor za baštinu i prostor DPU-a uputio je krajem travnja  nadležnoj arbitrarnoj komisiji Ministarstva kulture pismo kojim smo tražili da razmotri smisao toga projekta i da ga se obustavi, a do danas nismo dobili odgovor."

Prema mišljenju ove povjesničarke umjetnosti, ono što Horvatinčić uz Bandićevu pomoć namjerava napraviti često se naziva javnim urbanim projektom, ali on to nije. "Bio bi to kad bi gradu nešto davao, i kad bi unutar njega bio jasno definiran javni interes. Međutim, javnoga interesa tu nema," rekla je Knežević i objasnila: "Gradske vlasti mogu govoriti da se gradi javna garaža, ali to nije istina; gradi se privatna garaža u kojoj će građani moći parkirati po cijenama koje odredi uprava toga objekta. Javna garaža bila bi komunalna, i cijene njezina korištenja ne bi bile komercijalne. Ovim projektom otvorena je Pandorina kutija, nakon njega u Zagrebu je moguće sve."

Vera Petrinjak Šimek, dugogodišnja aktivistica Zelene akcije i novopečena gradska zastupnica (s Nezavisne lista Velimira Sriće) najavila je poteze koje, glede Horvatinčićeva projekta, namjerava vući s položaja članice Gradske skupštine: "Lobirat ću za dobivanje većine u Gradskoj skupštini kako bi se preispitao nebulozni zaključak kojim se ovaj projekt proglašava projektom od javnoga interesa - mada je jasno da javni interes ne postoji ni u tragovima. Osim toga, znamo da je zagrebački gradonačelnik potpisao ugovor sa tvrtkom HOTO, po kojem Grad Zagreb financira rampu i rekonstrukciju infrastrukture za gradilište; to je skandalozni ugovor, kojim bi se iz našega džepa trebalo financirati privatni projekt, što je strpano pod klauzulu uređenja građevinskog zemljišta. Izgradnja te rampe nije nikakvo uređenje građevinskog zemljišta, jer sve okolne ulice su uređeno građevinsko zemljište, rekonstruirane kao pješačka zona  sa posve novom infrastrukturom."

Petrinjak Šimek je upozorila i na informacije po kojima Stomatološki fakultet iz Gundulićeve ulice seli na Šalatu; to bi otvaralo mogućnost da HOTO ipak adaptira svoj projekt, i da osigura pristup gražama iz Gundulićeve. "U tom slučaju još bi postojala mogućnost prilagođavanja projekta, bez obzira na to što smo sada izgubili dvije vrlo značajne povijesne zgrade", rekla je gradska zastupnica.

"Ne namjeravamo odustati od borbe protiv najštetnijih elemenata ovoga projekta, prije svega, od uzimanja pješačkog dijela Varšavske ulice", kazao je novinarima Teodor Celakoski iz Prava na grad. "Građanskim akcijama namjeravamo postići da se pješačka zona u Varšavskoj ulici ne dira."

On je istaknuo da HOTO-projekt ne devastira samo prostor i kulturnu baštinu, nego direktno ukazuje na devastaciju institucija pravne države  i institucija zaštite kulturne baštine i prostornog planiranja. "Naše dalje bavljenje ovim problemom bit će ciljano na ključne institucije koje otvaraju prostor beskonačnoj korupciji, beskonačnom divljanju kapitala u prostoru. To se ne zove razvoj, već otimačina prostora hrvatskih kulturnih dobara. Ciljat ćemo vrlo direktno na taj 'blok' u državnoj upravi koji ide direktno na štetu javnoga interesa. Nećemo se baviti samo projektom na Cvjetnom trgu, nego i raskrinkavanjem institucija kao korumpiranih, kao onih koje podilaze investitorima i otvaraju vrata za divlji razvoj Hrvatske."