Najomraženiji čovjek u Americi - Tony Hayward, čelnik naftne korporacije BP čija je oštećena bušotina izazvala ekološku katastrofu u Meksičkom zaljevu, u četvrtak je izložen "rešetanju" u američkom Kongresu, gdje su ga zastupnici optužili da je nespreman došao na svjedočenje i da ne surađuje u istrazi.
Na prvom Haywardovu pojavljivanju pred Kongresom od 20. travnja, kada je s eksplozijom naftne platforme Deepwater Horizon počelo istjecanje nafte u Meksičkom zaljevu, kongresnici su pitali je li BP štednjom kod zahvata na zatvaranju bušotine pridonio eksploziji.

Pitanja su bila usmjerena na dizajn i poduzete mjere na bušotini, koju je BP pokušavao zapečatiti prije no što je eksplodirala.

"Je li BP načinio temeljno krivu procjenu koristeći jednu dugu zaštitnu cijev u bušotini umjesto puno kraćih komada, što ostale naftne kompanije kažu da bi učinile", pitao je demokratski kongresnik Henry Waxman.

"Nisam bio uključen u tu odluku", odgovorio je Hayward, rekavši da je zaštitna cijev u jednom komadu bolja za dugoročnu stabilnost bušotine.Waxman je citirao transkripte inženjera BP-a prema kojima jedna zaštitna cijev "vjerojatno neće biti uspješna" te dodao kako je odabirom te solucije BP uštedio 7 do 10 milijuna dolara.

Hayward je rekao da "nije spreman donijeti zaključke o ovoj nesreći dok se istraga ne završi".

Waxman je rekao da je i kongresno saslušanje istraga te upozorio Haywarda da treba surađivati jer izgleda da BP nesuradnjom otežava istragu i donošenje zaključaka.

Hayward je na brojna pitanja kongresnika u odboru za energetiku Predstavničkog doma odgovarao s "ne mogu reći", "ne znam", "nisam u tome sudjelovao" i slično, zbog čega je kritiziran.

Hayward, koji se na početku svjedočenja ispričao stanovnicima priobalja Meksičkog zaljeva zbog naftne mrlje, rekao je kako "nema dokaza o bezobzirnom ponašanju" kao uzroku nesreće 20. travnja, kontrirajući predsjedniku Baracku Obami koji je u obraćanju naciji u utorak govorio o "bezobzirnosti" BP-a kao temelju odgovornosti za isplatu kompenzacija.

Hayward je na pitanje o vlastitoj zaradi, rekao da je 2009. primio šest milijuna dolara.

Svjedočenje je obilježio čudan istup republikanskog kongresnika Joea Bartona, iz Houstona u Teksasu, središtu naftne industrije u SAD-u, koji se ispričao BP-u jer je pod "iznudom" Obamine administracije pristao deponirati 20 milijardi dolara za posebni fond iz kojeg će se isplaćivati naknade stanovnicima i poslovnim vlasnicima iz Meksičkog zaljeva.

Barton je zbog toga izložen snažnim kritikama sa svih strana političkog spektra i javnosti, pa se kasnije "ispričao zbog isprike".

TV mreža CBS je u večernjem dnevniku izvijestila da je Barton od 2007. od naftne industrije primio 317,000 dolara donacija za svoju političku kampanju te da su svi članovi odbora od 2009. primili više od dva milijuna dolara iz istoga izvora.

 

Tagovi: nafta