Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
UN je također objavio da način prehrane najviše pridonosi potrošnji fosilnog goriva. Budući da svjetsko stanovništvo galopira prema brojci od 9,1 milijardu u 2050. godini, veganski način prehrane postat će imperativ kako bi se ono prehranilo.
Prema izvještaju iz Guardiana, "Određivanje utjecaja proizvodnje i potrošnje na okoliš: prioritetni proizvodi i materijali" očekuje se jak porast utjecaja poljodjelstva jer s rastom broja stanovništva raste i potrošnja životinjskih proizvoda. Za razliku od potrebe za fosilnim gorivom, ljudi moraju jesti, stoga je teško tražiti tome alternativu. Značajno smanjenje utjecaja bilo bi jedino moguće s temeljnom promjenom načina prehrane na svjetskoj razini, što dalje od životinjskih proizvoda.
Veganski način prehrane ima najmanji utjecaj na planet. Mickey je napisao kako su životinjski nusproizvodi jedini najveći čimbenik ispuštanja stakleničkih plinova. Prema izvještaju World Watch instituta, oni su odgovorni za nastanak 32,6 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje, tj. 51 posto stakleničkih plinova uzrokovanih od strane čovjeka. Na vašem se tanjuru nalazi glavni razlog globalnog zatopljenja.
Vlada u korita Save, Drave i Dunava ponovno vraća šljunčare i pjeskare, koji su iz njih "prognani" Zakonom o vodama iz 2009. godine
"Club of Rome" predstavio je svoj izvještaj u kojem prezentira dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina
U Hrvatskoj se godišnje podijeli 91 milijun plastičnih vrećica pa "Zelena Istra" i "Zeleni Osijek" pozdravljaju najavu naplaćivanja
WWF je objavio novi "Izvještaj o stanju planeta" koji pokazuje da je i Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse
Paul Watson, osnivač legendarnog "Sea Sheperda", uhićen je u Frankfurtu i prijeti mu izručenje Kostarici zbog akcije protiv ilegalnog lova na morske pse iz 2002. godine
Dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona u Slavonskom Brodu prešla je dozvoljenu granicu već jedanaest puta ove godine
"Hrvatske vode" kanalizirale su dio rijeke Vuke kod Tordinaca unutar zaštićenog krajobraza i uništile dio vrijednosti zbog kojih je to područje zaštićeno
dodaj komentar 5 komentara
u prehrani je problematična sječa šuma (za stvaranje kratkotrajno plodnih površina), monokulture, umjetna gnojiva, gmo, transport hrane (mislim na onu hranu kojoj naša klima odgovara- nema potrebe da je se uvozi iz kine, njemačke, argentine ili kanade), te pogotovo bacanje hrane (najočitije u supermarketima, ali je sveprisutno), da nabrojim samo neke od problema.
ako pogledamo neki održiv način uzgoja hrane, najbitnije je da je on lokalni i ekološki (farme sa nevelikim radijusom ljudi koji istima gravitira, odustajanje od 'svježeg' paradajza u veljači tj jesti što više lokalnu i sezonsku hranu, a i u šumi se može uspješno uzgajat hrana..)
ako su na tim farmama i životinje, ja tu ne vidim nikakav problem, dapače! domaće životinje su sastavni dio ekusustava farmi od kada postoji uzgoj hrane. naravno, jesti 300kg mesa godišnje nije održivo, ali jesti (uz ostalo i) meso-jest.
s druge strane, ako se amazonske šume posijeku da bi se tamo sadila blitva ili kuruza za nas, a motovunske da bi se igrao golf, ne-jedenje mesa nas neće spasiti od sve gorih klimatskih promjena.
činjenica jest i da te životinje pojedu mnogo više hrane nego mi. na njih ode 70% usjeva, na njih otpada i 70ak posto poljoprivrednog zemljišta.
činjenica jest i da one zagađuju mnogo više nego mi osobno.
činjenica jest i da je ta industrija najveći potrošač pitke vode i najveći zagađivač voda...
činjenica je i da mliječno mesna indrustrija doprinosi globalnom zagrijavanju više od svog prometa.
jedući životinje jedemo s više trofičke razine - znači ne jedemo biljke izravno (a one nam mogu dati sve što nam je potrebno) već biljke provlačimo kroz životinje uz ogromne materijalne, vodne, energetske i nutritivne gubitke. ogroman dio sasvim dobre biljne hrane se gubi na njihov rast, metabolizam i na fekalije.
to je bacanje novca doslovce u fekalije.
što se tiče Amazone, 70% deforestriranog tla je iskorišteno za pašnjake, a 30% za poljoprivredna zemljišta čiji se usjevi slijevaju u mliječno-mesnu industriju. tzv. "pluća planeta" smo prenamijenili u stočnu hranu i jedući stoku i njihove proizvode, dakle, namirnice koje nam uopće nismo potrebne, sami sebe gušimo.
tko god drži do okoliša, uz te poznate činjenice, ostavlja se mesa i ostalih životinjskih proizvoda. ustupak je malen, a dobitak na razini zdravlja i koristi za okoliš velik i važan. sve ostale kombinacije su samozavaravanja pomoću kojih skidamo tek postotak ili dva s nezaustavljive tendencije daljnjeg zagađivanja i iscrpljivanja planetarnih resursa...
"Agriculture, particularly meat and dairy products, accounts for 70% of global freshwater consumption, 38% of the total land use and 19% of the world's greenhouse gas emissions"
stvar je jasna i beskompromisna. nikakve kozmetičke promjene neće umanjiti takvu katastrofalnu bilancu mesne i mliječne indrustrije.
ta industrija je najveći zagađivač i najveći potrošač.
proizvodi te industrije su najmanje potrebni nutritivno, štoviše, štetni su po zdravlje dugoročno, ne samo da su nepotrebni!
ako ovce ljeti pasu na velebitu a zimi se spuste u zadarsko zaleđe ili na otoke, to je sasvim druga priča. osim toga, životinjske fekalije su korisne u proizvodnji hrane. plodored također.
kad bi se taj proces obrnuo da postane održiv, jaje ne bi koštalo 1kn nego 1€, a i kila mesa ne bi bila 20kn nego 20€, a time bi i potrošnja (iliti potražnja) pala na 10% sadašnje.
ja stvarno ne negiram problematiku proizvodnje mesa, ali NIŠTA NE ŠTIMA u proizvodnji hrane za ljude! Proizvodnja povrća je isto užasna- rikola iz hidroponskih bazena (a to je jedina u prodaji) nema nikakvu hranjivu vrijednost. paradajz iz plastenika također. a monsanto i činjenicu da se umjesto 500 vrsti krumpira, koliko ih se uzgajalo pred 100 godina, danas uzgaja njih 4 (u 95% slučajeva).
i kupovanje gotovih proizvoda i podgrijavanje..
da sad i većina nas postanemo vegani, a da pritom ne promijenimo (rastuće) konzumerističko ponašanje i još veće koncentriranje stanovništva u gradovima, e tek je onda to sve KOZMETIČKA promjena!
poljoprivreda je s razlogom intenzivna, da nije, zauzimala bi još više kopna i još i više deforestacije bi bilo nužno za tolike pašnjake. ovo bi postao planet stoke i ljudi koji jedu stoku, a uopće je ne moraju jesti.
uopće...je....ne....moraju....jesti....!
je li moguće da toliko resursa preusmjeravamo upravo u grane industrije koje nam uopće nisu potrebne i usput činimo toliku štetu samima sebi i okolišu?? je li moguće da ljudi pristaju na to? je li uistinu?!?!
lako je biti vegan. za svoje zdravlje, za život životinja i za mnogo manju ekološku štetu.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.