Nakon četrnaest godina frustracija, skupina entuzijasta osnovala je Zakladu Energetski neovisna zemlja. Kako je najavljeno na predstavljanju u Hrvatskom novinarskom društvu u srijedu, cilj je Zaklade afirmirati obnovljive izvore energije poput malih vjetroelektrana i fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije te solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije.

Zakladu su osnovali stručnjaci Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, uredništvo emisije Eko zona, i volonteri, studenti FER-a.

"Hrvatskoj nedostaje energije, a troši je se previše po jedinici BDP-a. Preporuke Europske unije su lokalna i decentralizirana energija", istaknuo je Mladen Iličković, voditelj novosonovane Zaklade i urednik Eko zone, koji je nedavno boravio u lokalnim zajednicama kojima je uspjelo osigurati proizvodnju energije po tim smjernicama.

Tako su u Schönau u Njemačkoj, udaljenom 23 kilometara od Freiburga prema švicarskoj granici, 1998. godine građani sami otkupili lokalnu mrežu za osam milijuna eura. Tvrtka Elektrane Schönau svojim korisnicima prodaje samo onu struju koja je proizvedena iz obnovljivih izvora energije.

"Tada su im se svi smijali, ali više im se nitko ne smije jer su s 1700 porasli na 115 tsuća korisnika usluga. Lokalno proizvedena energija stvara dobit za lokalno gospodarstvo", kaže Iličković.

"Dodatnim centom po kilowatu njihovi su korisnici omogućili potporu za ostvarenje 1800 projekata obnovljivih izvora energije po cijeloj Njemačkoj. Zbog zelene poslovne politike usluge Elektrane Schönau preporučaju nevladine organizacije, a u toj tvrtki dobro paze da energetski objekt iz kojeg dolazi zelena struja za njihove korisnike nije povezan s bilo kojom tvrtkom koja posjeduje nuklearke ili elektrane na fosilna goriva", ispričao je Iličković.

Ovaj se gradić nalazi u zemlji koja je ovoga mjeseca instalirala milijunti solarni fotonaponski sustav, prema pisanju Obnovljivi.com. Njemačka je prvi program za 1000 solarnih krovova pokrenula tijekom 1990. godine, a brojka je u dvadeset godina narasla do milijun.

U svijetu je ukupno do sada instalirano 40 GW takvih sustava, a od novoinstaliranih sustava u 2010. godini na Njemačku otpada čak polovina u svijetu, odnosno 70 posto u Europi. Ta zemlja ima ukupno 20 GW instaliranih fotonaponskih sustava.

Osim njemačkih primjera, na predstavljanju Zaklade prezentiran je i primjer austrijskog okruga Güssing. Na svega 263 kilometara udaljenosti od Zagreba nalazi

se ovaj okrug, jedno od područja s najvećom proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi s pokrivenošću 71 posto svojih potreba. To su ostvarili nizom energetskih projekata. Na primjer, u mjestu Güttenbachu, gdje živi 1000 stanovnika, 250 suvlasnika je skupilo dva milijuna eura, uzelo milijun eura kredita i dobilo dva milijuna europskih poticaja da bi sagradili toplanu na biomasu na koju je priključeno 80 posto kućanstava u tom mjestu. Posebno paze da su s cijenom energije uvijek 30 posto ispod cijene grijanja na lož ulje kako bi uvijek bili privlačni kupcima.

U tom su austrijskom okrugu odlučili smanjiti i odljev sredstava koji otpada na promet te su pokrenuli tvrtku Biogas Nord koja će izgraditi lokalni plinovod za sintetički plin te plinske postaje za automobile. Planiraju proizvoditi bioplin i na travu, a zasad je cijena njihovim korisnicima pet eura za 100 prijeđenih kilometara.

"U sve projekte krenuli su s analizom koliko i koje energije je potrebno. Nije isto raditi projekte na području s puno šume i onom s puno vjetra, a malo nečega drugoga. Zatim slijedi analiza tehničke podloge što bi se moglo ostvariti, a tek onda lokalna samouprava ulazi u neke modale javno-privatnog partnerstva, ali s građanima iz okruga, a ne velikim korporacijama", prenosi Iličković.

Hrvatska nema projekte kao što su ovi austrijski, a brojka njemačkih fotonaponskih sustava nam je znanstvena fantastika iako živimo na sunčanijem području. Upravo je cilj novoosnovane Zaklade Energetski neovisna zemlja krenuti probati dostići cilj koji je Njemačka postavila još prije 20 godina.

"U sljedećih deset godina želimo instalirati jedan metar kvadratni fotonaponskih modula po glavi stanovnika. Oni bi davali 2,7 posto ili 550 GWh električne energije, a godišnje smanjili emisije za 320 tisuća tona. To je deset puta više nego je predviđeno Hrvatskom energetskom strategijom", istaknuo je doc. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju.

Zaklada želi umnažati sustave tako da 21 županija instalira po jedan fotonaponski sustav, a kasnije ti sustavi sufinanciraju druge sustave da bi se dostigla ciljana brojka 2020. godine. Taj cilj uopće nije neskroman, jer Cipar primjerice već danas ima 900 metara kvadratnih po glavi stanovnika instaliranih fotonaponskih modula.

Majdandžić je istaknuo da je postojeće stanje u Hrvatskoj neizdrživo te da je žurno potrebno uvesti tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energija, razlikovati distribuirane od decentraliziranih  fotonaponskih sustava, pojednostaviti proceduru kako bi se dozvole mogle dobiti u roku od trideset dana i na jednom mjestu, te prednost dati fotonaponskim sustavima integriranim u građevine 2/3 ili 3/4.

Zaklada trenutno posreduje u osiguravanju solarnog stupa javne rasvjete Murteru i pokušavaju skupiti potreban novac za fotonaponski sustav na Veleučilištu u Karlovcu, čiji krov već ima dozvole, samo nedostaje novac.

"Zaklada ne može biti profitna. Ideja je da onaj kome mi osiguramo sustav uplaćuje dio dobiti natrag dok se ne isplati novi sustav negdje drugdje", ističe Iličković. Cilj im

Mladen Iličković

je ostvariti projekte s domaćom opremom i montažom, ostvarivanje dobiti od proizvodnje električne energije na lokalnoj razini i sigurnost opskrbe sa smanjenjem gubitaka u prijenosu.

Također namjeravaju educirati srednjoškolce, a u pripremi je i okrugli stol na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Planiraju pokretanje info-telefona na kojem bi volonteri odgovarali na pitanja vezano za ugradnju solarnih grijača i solarnih kolektora, te još nekoliko projekata.

Utemeljitelji Zaklade od nove vlasti očekuju da barem pojednostave proceduru za dobivanje dozvola za puštanje u sustav obnovljivih izvora. Hrvatska politika, naime, do sada nije slijedila ideje koje su predstavljene ovoga tjedna u Novinarskom domu. Dovoljno je reći da je bivša Vlada donijela odluku da je prioritet izgradnja termoelektrane na ugljen, iako Hrvatska uvozi sto posto ugljena.