U Zelenoj akciji se jučer održao okrugli stol naslovljen "Zaštita od buke u hrvatskom i europskom zakonodavstvu i praksi". Na okruglom stolu se iskristaliziralo da EU daje veliki prostor državama članicama da same reguliraju zaštitu od buke no da Hrvatska prema najnovijem Izvješću o napretku kasni sa prilagodbom u ovom području. Europska komisija u Izvješću navodi kako je potreban daljnji napredak u području zaštite od buke te da Hrvatska još uvijek nije izradila karte buke za gradove.

Europska legislativa državama članicama u najvećoj mjeri ostavlja da samostalno propišu standarde vezane uz izloženost buci koji bitno utječu na zdravlje građana te propisuje malo konkretnih rokova i konkretnih mjerila vezanih uz izloženost buci. Jedna od obveza koje propisuje EU legislativa je izrada tzv. "karata buke". Karte buke daju pregled prosječne razine buke u različitim dijelovima grada i važne su između ostalog kao podloga za prostorno planiranje (kako se primjerice ne bi stambene četvrti planirale u zonama s velikom razinom buke).

EU legislativa je propisala da gradovi država članica EU koji imaju više od 250 000 stanovnika moraju izraditi karte buke do 2007. godine. Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti od buke koji je bio na snazi do 2009. godine, svi gradovi su trebali izraditi kartu buke. Prije dvije godine Hrvatska je donijela novi Zakon kojim je određeno da karte buke moraju izraditi samo gradovi s više od 100 000 stanovnika, čime je usklađivanje s EU zakonodavstvom ponovo iskorišteno kao izgovor da se zapravo snize dotadašnji standardi zaštite okoliša i zdravlja. Samo četiri grada u Hrvatskoj imaju više od 100 000 stanovnika, a čak 65 posto građana Hrvatske žive u područjima za koje ne postoji obveza izrade karte buke.

Drugi problem je da i ovako oslabljeni Zakon se u pojedinim segmentima ne primjenjuje jer je rok za izradu karata buke bio početak ove godine, a neki gradovi još uvijek nisu izradili karte buke. Kao druga velika prepreka u provođenju mjera zaštite od buke navedena je činjenica da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ima male ili gotovo nikakve ovlasti u zaštiti od buke. Ovo je važno jer je za dobro funkcioniranje sustava zaštite od buke, naročito važno koordinirano djelovanje sa sektorom prostornog planiranja, priopćili su iz Zelene akcije.

Michael Jäcker Cueppers, suradnik Njemačke savezne agencija za okoliš, naglasio je da provođenje mjera zaštite od buke ne funkcionira u potpunosti zadovoljavajuće niti u postojećim članicama EU, ponajprije zato što provođenje ovih mjera počesto iziskuje značajna financijska sredstva. Međutim, ulaganje u zaštitu od buke svakako je opravdano jer su troškovi koji proizlaze iz zdravstvenih problema povezanih s izloženošću buci mnogo veći.

Predrag Vukadin s Brodarskog instituta naglasio je da se najveći napredak ogleda u činjenici da se o problemu buke među stručnjacima počinje ozbiljno raspravljati, o čemu svjedoči i ovaj skup.

Okrugli stol je dio projekta Zelene akcije "Utjecaj Hrvatskog pristupanja EU na zdravlje i okoliš" kojeg financira Europska unija kroz program IPA INFO 2009.