Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Koncerti s okusom azbesta

Fotografija članka
Vrijednosti azbesta raspršenog u zraku koncertne dvorane 'Vatroslav Lisinski' su tri do dvanaest puta veće od onih koje dozvoljavaju standardi Europske Unije i Svjetske zdravstvene organizacije.

 

Nema više azbesta u ventilacijskim kanalima Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu, i već preko pola mjeseca u toj ustanovi ponovno odjekuju oni uzbudljivi kakofonični zvukovi orkestra koji se uštimava, usred žamora publike što zauzima mjesta uoči koncerta... Nema više azbesta u ventilaciji, zna to i ta publika, konačno pripuštena natrag, ali ga ipak ima - što ljudima nije rečeno - u zraku, svuda naokolo! I to tamo gdje ga ranije, naravno, uopće nije bilo; posljedica je to njegova uklanjanja iz ventilacijskog trakta, nakon čega nije do kraja provedeno čišćenje zraka.

Prije pet mjeseci, Novosti su prve upozorile javnost na postojanje velike količine azbestne izolacijske mase u Lisinskom, nakon čega je dvorana promptno zatvorena. U međuvremenu je Grad Zagreb kao vlasnik angažirao poduzeća koja će maknuti stropne i podne obloge oko ventilacije, te skinuti sam azbest iza njih i pažljivo ga, sve u skladu sa zakonskim propisima o sanaciji, odnijeti na sigurno - nadajmo se, ne onako kao u slučaju tvornice Salonit.

Oboljeli radnici Salonita nisu mogli nikoga pozvati na red, dok bi jedno malo senzibilnije plućno krilo iz kakve bolje zagrebačke obitelji ipak moglo stvoriti gadne medijske, političke, pravne i ekonomske probleme upravi Lisinskog i izvođaču radova. U međuvremenu je otkriveno da naručitelji radova ujedno muljaju nešto oko gipsanih stropnih ploča u hodnicima oko dvorane, koje su neopravdano zamijenjene novim, aluminijskim, i na čemu je netko lijepo zaradio... Ali, to je bilo od posve drugorazrednog značaja, baš kao i požar koji je prije par tjedana zahvatio dio partera Velike dvorane, zbog nepažljivog rukovanja strojevima za brušenje parketa nakon sanacije. Sve je palo u sjenu pred uredno ispunjenim rokovima, da bi "Lisinski" nakon uredne sanacije opet otvorio svoja vrata.

No, čini se da i nije bila baš toliko uredna: U posjedu smo dokumenta s naslovom Preliminarno izvješće o stanju radne okoline nakon sanacije Koncertne dvorane 'Vatroslav Lisinski', u kojem stoji da su vrijednosti azbesta raspršenog u zraku čak tri do 12 puta veće od onih koje propisuju standardi Europske Unije i Svjetske zdravstvene organizacije. Konkretno, izmjereno je 1284 (Visoko prizemlje-sjever) do 6137 (1. kat-jug) lebdećih azbestnih vlakana po kubičnom metru, dok navedeni standardi dopuštaju njih svega 500.

Objašnjenje, međutim, ovaj put ipak postoji, budući da mi još uvijek ne slijedimo zakonodavstvo Europske Unije, pa je izvođač radova, poduzeće Metroalfa, slijedom istih tek predložio daljnje filtriranje zraka, zatim ponovno mjerenje koncentracije azbesta, dakle, "kako bi se utvrdila sigurnost prostorija za boravak ljudi". A to znači da u ovom trenutku ljudi koji tamo borave - nisu sigurni. Nije sigurna publika, a još manje zaposleni u Lisinskom; puno sigurniji bili su dok je azbest još bio nedirnut u ventilacijskom traktu.

Zakonska situacija na koju se također poziva izvođač radova, s druge strane, otkriva prave uzroke nesporazuma i odgovara na pitanje kako su ljudi pušteni u dvoranu s tako visokom koncentracijom oslobođenog azbesta... Kod nas je zakonski propisana maksimalna dopuštena vrijednost azbesta u radnim uvjetima, a takvi važe samo tamo gdje se radi s azbestom - toga je u Hrvatskoj bilo jedino u Salonitu. Vezano uz Zakon o zaštiti na radu te Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima, tamo je bilo dopušteno do 100 tisuća azbestnih vlakana po metru kubnom zraka. A ovo što se tiče reda veličine od nekoliko tisuća, toliko valjda udišu i danas.

Ako nekom upada u oko povelika razlika između kvalitete onoga što je namijenjeno publici u našoj jedinoj koncertnoj dvorani i onoga što su udisali vranjički proleteri, bolje neka šuti. Oboljeli radnici Salonita, naime, u ime svoje muke nisu mogli nikoga pozvati na red, dok bi jedno malo senzibilnije plućno krilo iz kakve bolje zagrebačke obitelji ipak moglo stvoriti gadne medijske, političke, pravne i ekonomske probleme upravi Lisinskog, te vlasniku i izvođaču radova. S ufanjem da tih nekoliko tisuća vlakana viška neće u konačnici doista nekome naškoditi, zaključujemo izvještaj informacijom kako nekoliko strojeva za filtriranje i dalje danonoćno radi na europeizaciji našeg elitnog kulturnog ambijenta.

Tagovi: koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, azbest
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 1 komentar
  1. ivek31.10.2009. 04:24
    Ok. Da vidimo kak je prek bare. EPA regulativa je da nakon uklanjanja azbesta u zraku u zgrade ne smije biti vise od 0.01 vlakno po kubicnom centimetru (za skole je 0.001 vlakno po kubicnom centimetru), a OSHA regulativa je da radnici ne smiju biti izlozeni vise od 0.2 vlakna po kubicnom centimetru zraka na sat u osmosatnom periodu. Dakle razlika je 20x, a ne 200x, kao u Hrvatskoj, gdje radnika nitko ne stiti. Kubicni metar je medjutim milion kubicnih centimetara, EU standard od 500 vlakana po kubicnom metru je strozi od americkih standarda (valjda nas to ne cudi) 0.0005 vlakana po kubicnom centimetru, i vjerojatno nedostizan Hrvatskoj. No, vrijednosti izmjerene u Lisinskom nisu tako katstrofalne, iako ukazuju na aljkavo obavljen posao (nedostatak 'staronjemacke radne etike' lijepo sugeriran od Thila Sarrazina...).
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.05.

Šljunčarenje opet postaje legalan biznis

Vlada u korita Save, Drave i Dunava ponovno vraća šljunčare i pjeskare, koji su iz njih "prognani" Zakonom o vodama iz 2009. godine

21.05.

Prijeti nam kolaps

"Club of Rome" predstavio je svoj izvještaj u kojem prezentira dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina

17.05.

Odzvonilo plastičnim vrećicama

U Hrvatskoj se godišnje podijeli 91 milijun plastičnih vrećica pa "Zelena Istra" i "Zeleni Osijek" pozdravljaju najavu naplaćivanja

15.05.

Trebamo dva planeta

WWF je objavio novi "Izvještaj o stanju planeta" koji pokazuje da je i Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse

15.05.

Uhićen borac protiv kitolova

Paul Watson, osnivač legendarnog "Sea Sheperda", uhićen je u Frankfurtu i prijeti mu izručenje Kostarici zbog akcije protiv ilegalnog lova na morske pse iz 2002. godine

15.05.

Ozon truje Brođane

Dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona u Slavonskom Brodu prešla je dozvoljenu granicu već jedanaest puta ove godine

14.05.

Hrvatske vode uništavaju rijeke

"Hrvatske vode" kanalizirale su dio rijeke Vuke kod Tordinaca unutar zaštićenog krajobraza i uništile dio vrijednosti zbog kojih je to područje zaštićeno