Moguća gradnja hladnjače u bivšem radničkom selu Zlatna Greda u Kopačkom ritu posvadila je udrugu Zeleni Osijek i osječku upravu Hrvatskih šuma do te mjere da će raskinuti međusobni ugovor. Zeleni se hladnjači protive tvrdeći da je nespojiva s njihovim ekoturističkim projektima u tamošnjem eko centru, dok šumarima ne odgovara angažman Zelenog Osijeka na zaustavljanju razvoja kapaciteta za lovstvo na tom području.

"Otkazivanjem ugovora o korištenja pustare Zlatna Greda, objekta u državnom vlasništvu, doći će u pitanje provedba dva projekta financiranih iz sredstava EU fondova", ustvrdio je jučer u Osijeku Jasmin Sadiković, predsjednik Zelenog Osijeka.  

"U dosadašnja četiri projekta u eko centar Zlatna Greda uložili smo oko 400 tisuća eura novca iz pretpristupnih EU fondova, a sada nam se otkazuje ugovor o zakupu tog objekta jer se protivimo gradnji hladnjače", kazao je Sadiković, čije je stavove na današnjoj konferenciji za tisak podržao i Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije iz Zagreba. 

Zeleni otkazivanje ugovora sklopljenog u studenome 2008. godine između Hrvatskih šuma i Zelenog Osijeka smatraju klasičnim pritiskom, dok šumari tvrde kako je posrijedi kršenje tog ugovora. 

Dragutin Vračević, voditelj Uprave šuma Osijek, u otkazu suradnje Zelenom Osijeku iz studenoga 2011. godine tvrdi da je udruga prekršila sporazum, obavlja nelojalnu konkurenciju te pričinja štetu Hrvatskim šumama "provedbom kampanje radi zabrane izgradnje hladnjače". 

Međutim, dopis nije poslan Zelenom Osijeku nego Turističkoj agenciji Zlatna Greda d.o.o., koju je udruga osnovala radi svojih poslovnih aktivnosti. 

"Turistička agencija je zapravo u podnajmu u našem prostoru i obavlja poslovnu djelatnost, a oni aktivno rade protiv poslovnih interesa Hrvatskih šuma i to je razlog raskida ugovora", rekao je danas Vračević. 

Prema financijskom izvještaju za 2010. poslanom FINA-i, Turistička agencija Zlatna Greda u toj godini ostvarila je ukupni prihod od 206 tisuća kuna, a dobit nakon oporezivanja 71,9 tisuća kuna, što je upotrijebljeno za pokriće gubitka iz prethodne godine. 

Sukob nije samo dvostran, jer se u slučaj upleo i osječki Konzervatorski odjel Ministarstva kulture zaštitivši lanjskim rješenjem Zlatnu Gredu kao kulturno dobro, što sada upravo otežava izgradnju te hladnjače. U blizini postoje vrlo slična naselja, također radničke pustare iz 19. stoljeća, Kozjak, Sokolovac, Mirkovac, koji nisu zaštićeni. 

Hrvatske šume žalile su se na to rješenje i istovremeno traže upis vlasništva nad cijelim objektom. Pravo na to temelje na činjenici što su Hrvatske šume pravni sljednik Lovno-šumskog gazdinstva "Jelen", koje je do rata upravljalo Kopačkim ritom. Od 1991. godine sva prava i obaveze, uključujući radnike i imovinu, s "Jelena" prešle su na Hrvatske šume. 

Sve do informacije o, za sada, nesuđenoj hladnjači, odnosi osječkih Hrvatskih šuma i Zelenog Osijeka uglavnom su bili dovoljno poslovni. Sadiković kaže da su šumari dali suglasnost za izgradnju nekoliko objekata u okviru pustare te da je na račun Hrvatskih šuma udruga uredno uplaćivala po 250 eura mjesečno, dosad ukupno 156 tisuća kuna.