dodaj komentar 22 komentara

1. Kurbla10.10.2009. 12:50#1
   "Možeš biti i vegetarijanac, ali opet ćeš se prije ili kasnije naći u proždiranju nekad živoga stvora, ili kakvog pripravka od njega načinjenog. Nema tome pomoći."
   
   Dakle, kad ti se dijete razboli, onda ti kažeš "možeš ti to liječiti, ali uvijek će prije ili kasnije umrijeti od neke bolesti. Nema tome pomoći."
   
2. krležijanac10.10.2009. 01:57#2
   Životinje se međusobno i siluju, znači li to da se možemo međusobno i silovati?
3. Apetitlih09.10.2009. 09:00#3
   Krležijanac: i životinje jedu druge životinje, a i biljke. Možeš biti i vegetarijanac, ali opet ćeš se prije ili kasnije naći u proždiranju nekad živoga stvora, ili kakvog pripravka od njega načinjenog. Nema tome pomoći.
4. krležijanac09.10.2009. 08:01#4
   MESOŽDERI
   U mesožderu javlja se sućut nad krvavom pasjom strvinom samo zato, jer nije »apetitlih«, jer se ne da pojesti, kao isto tako odvratno razmesareno prasence, na primjer. 1917-19
   
   PROVINCIJALNA IDILA
   Blažena, pospana, idilična zemlja, gdje se po krčmama sa mnogo straha još i dan-današnji govori o mrtvim razbojnicima, koji su čekali »šezdeset i treće godine na peštansku diližansu pod tim i tim mostom«, a po stropovima salona u takozvanim boljim kućama namaljani su štigleci i crvendaći na granama okićenim narodnim trobojkama. Gospoda mažu mustače briljantinom prst debelo i oblizuju se poslije špricera, podrigujući se u basu, a gospodične »mački slične« čitaju gnjile i pljesnive knjige, u kojima se ljubav rimuje na ubav i česma s pjesma. Jede se panonski opasno dan i noć; pite i pohanci, palačinke i gibanice i kosano meso, pečeno meso, krvavo meso, meso; rokću svinje, klokoće vino po pivnicama, muču krave pod mesarskim sjekirama, sviraju harmonike, zvone zvona po crkvama, živi se idilično, kao da se sanja. (1923.)
   
   MESOŽDERSKA CIVILIZACIJA
   Prolaze ljudi i nose u svojim mračnim crijevima skuhane kokošje glave, žalosne ptičje oči, kravlje butove, konjska stegna, a sinoć još te su životinje veselo mahale repom i kokoši kvocale su u predvečerje svoje smrti u kokošinjcima, a sada se sve svršilo u ljudskim crijevima, i to se micanje i žderanje u jednu riječ zove: život po zapadnim evropskim gradovima u sutonu jedne stare civilizacije. (1932.)
   
   STRAH l TREPET ŽIVOTINJA
   Od religioznog straha pred takozvanim »veličanstvom prirode« do dekadentne, ateističke slike o svijetu čovjek se giba još uvijek kao strah i trepet životinja slabijih od sebe, i, pišući danas lirske pjesme o tihim životima, čovjek još uvijek jede ribe, krave, svinje, srne, kokoši i razne druge životinje, a ti su animalni motivi još uvijek neobično draga tema našeg suvremenog slikarstva. Od altamirske špilje do svojih poznatih junaštava između četrnaeste i osamnaeste, čovjek je još uvijek lovac i ratnik, a umjetnost koju pronosi sobom kroz ove mračne vjekove neprekidno je krvavo i žalosno ogledalo bitaka, rasparanih utroba, odsječenih glava i mesarskih klaonica: od Homera do Stendhala patos gologa noža stoji u prvom planu književne i likovne historije. To ljudsko u nama još je uvijek krvavo od utrobe naših bližnjih, koje ubijamo po svom životinjskom nagonu, i od toplih crijeva slabijih životinja kojima se hranimo kao pravi ljudožderi i lovci: Cromagnardi i Zapadnjaci, Kanibali i civilizirani Evropljani, gospodari strojeva i oklopnjača i otrovnih plinova, koji u glavi nose gitare Pabla Picassa. (1933.)
   
   ŽIVI OD KRVI
   Čovjek živi od krvi životinja, čiju krv pije bez obzira na to da li su četvoronožne ili dvonožne. Ovo, kako dvonošci loču krv svog vlastitog čopora, to je vučje od vučjeg. (1919.)
   
   GASTRONOMSKI IDEALI
   U tom našem blatu, kroz koje pretječu vode masne i guste kao krvava juha, gdje se sve davi u svojim vlastitim izmetinama, sve naše ideje prilagodiše se sitoj, malograđanskoj stvarnosti: pečeni piceki, prasetina na ražnju, srnetina na lovačku svrhnjem i brusnicama, šljuke, fazani, jarebice, janjci, purani, rizling, rojička, gemišt, šnapsl, »pe.-ve.-veltanšaung«. (1938.)
   
   PRVI SUSRET S GRADOM
   Čuli su oni govoriti o jednoj čudnoj zemlji Šlarafiji, gdje pečene race i pilići lete u usta čovjeku, po livadama pasu prasci i odojci na ražnju, a srebrne ure i lanci vise po drveću, i taj život u gradu pričinio im se u prve gradske dane takvom šlarafijom. Sve sami zelheraji sa suhomesnatom robom!Sve same butine i rebra i crvena slanina debelih svinja, pak su smrtonosne rane zapečene lijepo masnom crnom čađom, a kroz krvave rupe prodrli čavli, te vise naduvena crijeva i cijede se trule kobasice i mirišu čvarci po zdjelama porculanskim opletenima drotom, da se ne raspadnu. Samo suho meso! Pun grad suhoga mesa! Šunke vise kao zastave! l na cimerima mesarskim odsječene glave bijelih odojaka, rasporeni telići oko crkve, bijele plahte na vjetru sve lijepo polivene mirisnom svježom krvlju, krvave mesarske ruke otisnute na plahtama, sve same fine brijačnice što mirišu po najfinijem sapunu, pa se njišu barbirske zdjele i škripe i cvile na vjetru da je milina. Pa kolike još slavne krčme i cimeri sa finofajn namazanim farbama, sami crni mački i kanoniri, mužače, pa opet bijeli mački i oguljeni pilići polomljenih zglobova, pozabadani viljuškama petororozim, pa velike čaše pjenušavoga piva, a po oknima masne palačinke i krafni i pogače i pogačice, sve to miriše, sve to pjeva.
   
   UBOJSTVO
   Zašto, na primjer, prepolovljene goveđe ili praseće strvine po mesarskim izlozima ne djeluju s podražajem na bljuvanje ili s pobunom crijeva? One krvave, ranjave krpetine životinjskog mesa nesumnjiv su dokaz odvratnog, upravo podlog ubojstva, ali taj kriminalni prerez svinjske utrobe u kobasičarskom izlogu ima svoj kakav-takav, više-manje danas još ipak relativno stvaran i mesožderskim prilikama uslovljen smisao: pravom, nepatvorenom, mesožderu takav je prerez masne i raskrvarene svinje lijep jer se prije svega može pojesti. 1938
   
   OD BILJOŽDERA DO MESOŽDERA l NATRAG
   Čovjek se hrani mesom (danas), da bi iz mesa izjeo sve one vegetativne supstancije, što su ih krave ili ptice izjele iz trave. Da bi se počeo hraniti izravno biljnom hranom, za to čovjeku, kao rođenom biIjožderu, očito još uvijek nedostaje dovoljno mudrosti i snalažljivosti. Ako je historijska istina da se je čovjek jednoga dana odvojio od svoje majmunske obitelji, zaputivši se vlastitom stazom (ljudskom), to je bila nesumnjivo velika, individualno smiona, da, upravo junačka odluka, kao što se kasnije nesumnjivo pokazalo, od historijskog značenja. Pitamo se zašto je čovjek, kao tipičan biIjožder (majmun), postao karnivor? Našao se iz tropske u nordijskoj klimi, i to po svoj prilici ne tako iznenada, ali to je bilo još na početku njegove ovozemaljske egzistencije, kada mu memorija kao ni pticama nije bila naročito jaka strana, te tako u vrtlogu vremenskih protjecanja nije odmah ni primijetio da su minula stoljeća i da se sunce polagano gasilo i da su njegove tropske šume uslijed izmjene klime prerasle u crnogoricu. Šta se dogodilo s njim? Bez njegove vlastite krivnje, u novonastalim klimatskim, nordijskim relacijama, njegova se tropska majmunska narav prilagodila kanibalskim prilikama iz klimatskih imperativa, i on je iz nužde počeo da peče meso na žaru i tako postao ovo što je i danas: lovac, strijelac, ratnik, vojskovođa, političar, u jednu riječ: »čovjek brbljavac«, »čovjek majstor«, »čovjek glupan« i u posljednjoj konzekvenciji »natčovjek Drugog svjetskog rata«. U dilemi da li da krepa od gladi ili da se hrani svojim bližnjima, on se priklonio kanibalizmu, a to je, po svoj prilici, bila jedna od prvih, ljudski praktičnih primjena razuma i logike. Kao razumno biće ovaj kanibal zapravo je izumio mesožderstvo, jer mu je njegova »zdrava ljudska pamet« objasnila da će prezimiti samo u onom slučaju bude li izjeo nekoliko svojih spiljskih sustanara, što je kasnije kao »miles gloriosus« primijenio i na sve svoje susjede.
   
   Isto tako kao što mu danas njegova »zdrava ljudska pamet« imperativno nalaže, da mu kao »čovjeku« nije više u interesu da se uzajamno proždire, on će po zakonu tromosti svoga duha na razmišljanje o toj dilemi, nažalost, po svoj prilici, izgubiti još nekoliko slijedećih stoljeća. No ipak će jednoga dana doći vrijeme kada će ga njegova ljudska pamet vratiti u predstanje u kome se već nalazio dok još nije bio mesožder i tako mu osigurati njegove majmunski bezazlene i naravne životne uslove. l onaj zvjezdani put, u svakom slučaju progresivan i antiprogresivan istodobno, put je blijedog majmuna od bi-Ijožderstva do kanibalizma i opet natrag, od kanibalizma do vegetarijanstva, kada će umjesto u bečkim šniclima uživati u pudingu od trave. Na taj način vjerojatno je da će se ovaj progresivno začarani krug jednoga dana po svoj prilici ipak zatvoriti u obliku harmonične sinteze.
   
   Iz retrospektive od nekoliko slijedećih desetaka milenija pokazat će se da je čovjeku pod zvijezdama bilo suđeno samo to da se u tropskim klimatskim relacijama kao majmun hrani bananama i smokvama, da bi se u jednom »prelaznom periodu«, kada je u glacijalnim prilikama zapeo u ledu na nekoliko milijuna godina, pretvorio u mesoždera, i tako rezigniravši ponovno našao svoju stazu do vegetarijanstva u jednom »boljem« ili »najboljem« leibnizovskom raju zemaljskom. (1940.)
   
5. florofil @Kenjo09.10.2009. 00:34#5
   Hm, da. Ima smisla što pišeš. Vjerujem, u stvari, da nas oba efekta vuku u katastrofu. Ali, ima u tome i tračak optimizma. Globalizacija ispada kao neki bumerang: multinacionalke, u potrazi za maksimizacijom ionako ogromnih profita, odnose radna mjesta na istok i jug, što počinje biti problem za vlade zapadnih zemalja jer birači postaju nervozni zbog nezaposlenosti i imaju manje apetite za gutanje imbecilnih reklama. A odlijev radnih mjesta sa zapada također ima pozitivnu nuspojavu: možda se može očekivati da zbog porasta standarda, razine obrazovanja itd na istoku i jugu (Indija, pogotovo Kina) počne padati natalitet. Tako bi nuspojava globalizacije mogla predstavljati spas planete. Ali ta posljedica vjerovatno neće slijedi uzrok trenutačno, nego s vremenskim odmakom pa u stvari još ne možemo znati da li će se to zaista desiti. A utoliko je i teže povezati uzrok i posljedicu (jer više je mogućih uzroka što je veći protok vremena). Slično kao što nismo znali što će biti s ozonskim rupama, a izgleda da se ipak smanjuju brže nego je očekivano.
   Ali kapitalizam je, tu si u pravu, brži i ubojitiji. Vojnoindustrijski, naftni, farmaceutski i agrobusiness kompleksi bi nam mogli doći glave.
6. Strateg08.10.2009. 07:58#6
   Stoke je u Hrvatskoj sve manje. Ajmi mi umjesto nje jesti travu pa da vidimo koliko će se popraviti klima.
7. Kenjo07.10.2009. 15:29#7
   Zanimljivo misljenje, @florofil. Porast broja ljudi na Zemlji zaista je zastrasujuci. Za to gotovo da i nisu potrebne neke matematicke formule, jer dosta je usporediti broj ljudi npr. 1900, pa 1950, pa '75. itd. Doista, kampanja za smanjenje prirasta, pa zatim i smanjenje ukupnog broja ljudi na planeti bila bi potrebna.
   Druga je stvar sto je najveci prirast u zemljama Juga, sto nije bas posve uzrocno-posljedicno povezano sa novim trendovma u gospodarskoj globalizaciji i preseljenjem lose placenih industrija u te zemlje. Pretpostavljam da su istinite one stare dobre interpretacije prema kojima je porast populacije najveci uslijed siromastva, niske razine seksualnog odgoja, obespravljenosti zena, tradicionalne obitelji i pokusaja ljudi da neprekidnim radjanjem pariraju losim medicinskim uvjetima, kako bi postigli da "bar neko dijete" prezivi.
   Rekao bih da planetu u ekoloskom smislu daleko vise od samog broja ljudi ugrozava ogromna potrosnja, koja je karakteristika razvijenog ali "depopuliranog" Sjevera / Zapada, a povezana je sa kapitalizmom. Naposljetku, bilo je ocekivano da Kyoto protokol upravo te zemlje prisili na smanjenje emisija, ali znamo da su one to uglavnom izbjegle. Danasnja ekonomija razvijenog svijeta je vise no bilo koja druga razvila mogucnosti trajnog akumuliranja dobivene vrijednosti, i to novcu. John Locke, jedan od zacinjavaca liberalizma, pisao je o "moralnosti" stjecanja vlasnistva: ako imate vagon jabuka i ne pojedete ih preko zime, pa one istrunu, nemoralni ste zato jer ih niste ponudili drugima i dopustili ste da vrijednost ostane neupotrebljena. No ako ih prodate, novac vam nece propasti - prema tome imate opravdanje da ga drzite u carapi ili cinite s njim sto hocete. Covjecanstvo je nakon Lockea daleko bolje naucilo da i novac "propada", pa ga je zato potrebno neprekidno oplodjivati. I to oplodjivanje predstavlja sustinu sustava koji ugrozava planetu daleko vise od same demografske eksplozije u Kini, Indiji ili Indoneziji.
8. KLANJE JE ZLOČIN07.10.2009. 05:37#8
   Prilično jednostavno. Predlažem H-alteru da doda u desnom kutu banner na Prijatelje životinja, pa da se ljudi malo obrazuju po ovim pitanjima.
9. florofil07.10.2009. 00:28#9
   Meni ovo djeluje kao žestoka rasprava na temu treba li umirućem od raka dati aspirin.
   To govorim sa stajališta klimatskih promjena i uništenja okoliša, ne prava životinja. Majka svih problema našeg planeta je globalni prirast stanovništva, a zagađenje, ratovi i sve ostalo posljedica su tog glavnog uzroka. Stanovništvo raste nekom nelinearnom progresijom - na wikipediji je aktuelna formula s arcus cotangensom. Malo sam se zaigrao pa zamislio nezamislivo i upitao se: koje godine će biti jedan čovjek po kvadratnom metru kopnene površine Zemlje? U formulu sam ubacio 147.000 milijardi ljudi (iznos kopnene površine Zemlje u m2) i ispala mi je godina 1954. Očito formula ne odražava realno stanje ili sam možda nešto zeznuo u računu, ali nije ni bitno. Shvaćate li poantu?
   Nije moguć neprestani rast stanovništva! Sve više ljudi pije sve više vode, jede više krava, ribe, pšenice i voća, diše zraka, vozi aute, oblači pamuk, vunu, plastiku i krzno, piša i sere u rijeke, gradi kuće, širi gradove, ruši šume, zauzima prostor... Nema tu "održivog rasta", treba nam negativan trend ili barem stagnacija. Ovako, i bez ratova, zagađenja, religijske desnice, multinacionalki i mesoždera, kad tad morati će puknuti svi ti resursi. Goli opstanak života na planeti je u pitanju, na stranu kvaliteta tog života. Kada bi ovaj tren prestali jesti meso i paliti naftu, odgodili bi vjerovatno taj užasni kraj za par desetaka godina. To je nevažno. Ajde, osim ako bi to vrijeme iskoristili za rješavanje ovog prauzroka svih sranja.
   Nemojte me, molim vas, povezivati s eugenikom. Ne zalažem se za rockefellerovsko "eliminiranje inferiornih rasa", nego nas je jednostavno svih skupa previše. Rješenje bi bilo edukacijom i financijskom stimulacijom težiti dobrovoljnom smanjenju rađanja SVIH Zemljana.
   Ali vraga! Spomenite bilo kojoj vladi negativan prirast stanovništva, pa ćete čuti kuknjavu o bijeloj kugi, depopulaciji, nestanku itd. A zašto je tako? Zanemarimo opet iracionalne desničarske paranoje o nestanku nacije, dominaciji žutih itd. Odgovor je dao Clinton: "It's economy, stupid!". Svaka ekonomija je bazirana na stalnom RASTU. Uspješnost firme se mjeri RASTOM vrijednosti dionica, vladama se plješće za dobar RAST BDP-a. Za taj rast (plus uzdržavanje sve dugovječnijih umirovljenika) potrebno je gorivo: uvijek više radne snage. Dakle, zbog ustroja ekonomije niti jedna vlada ne želi taj negativan prirast koji bi za planetu Zemlju bio spas.
   To je to.
   Ovo je samo slobodno razmišljanje. Nisam ekonomski stručnjak, slobodno me ispravite ili demantirajte.
10. Pih06.10.2009. 23:47#10
    http://video.google.com/videosearch?q=great+global+warming+swindle&emb=0&aq=0sx&oq=greate+glo#
11. Profesor s PhD06.10.2009. 21:31#11
    @Kurbla i @Tomo, veoma ste temeljito obrazložili "stoki" što znači jesti meso i ubijati životinje u odnosu na ostalu vegetarijansku hranu. Jasno da je način ishrane kao i vjera ili nevjera sloboda i pravo izbora svakoga pojedinca.
    Osobno sam se družio dugi nisz godina s vegetarijancima ako koje je "stoka" spomenuo u svojem postu i vidio da im kratkoročno i dugoročno ništa ne fali. Dapače bili su zdraviji, kondicijski spremniji i jači od ostalih. No kako bih potvrdio taj stav zapisan još u davnim Svetim spisima upitao sam i jednog duhovnika kršćanske vjeroispovjesti i on mi je rekao ovo (što zvanično Kršćanstvo neće priznati nikada)
    
    "THE BEST FOR THE SOUL AND BODY IS VEGETARIJAN FOOD" Svjećenik reda Saint Francis Salesian.
12. stoka06.10.2009. 20:44#12
    budimo sretni da uopće imamo kaj za jest,bilo to biljnog il životinjskog porijekla,niko nije manje ili više vrijedan ako jede ovo ili ono(a neki se vole tak držat),mir kući ovoj i dobar vam tek
    
    
13. stoka06.10.2009. 20:27#13
    tomo,ispravak netočnog navoda,rekoh svejed,to podrazumjeva i povrće tj kutnjake, a ne samo meso-šteti sve čega je previše,osobno poznajem i pretile vegetarijance-a o tome dal ja mogu ubit životinju,moje kokoši žive pristojno,umiru od moje ruke,uz malu pomoć noža i vrele vode priznam
14. tomo06.10.2009. 19:58#14
    @stoka:
    
    tvoji argumenti imaju smisla. no ne stoje baš.
    
    Da ti je tijelo stvoreno da budeš mesožder, mogla bi ubiti kravu vlastitim rukama, ili zubima. Svi mesožderi i svejedi mogu ubiti svoj plijen bez oruđa, osim čovjeka. Dakle, ti to ne možeš, znači da baš i nisi neki mesožder, niti svejed.
    
    Isto tako ne možeš ubiti ni vepra, ni prase, ni jelena. Ni srnu, kad smo već kod toga. Nemaš fizičke predispozicije. Za lov ti treba oružje, a do oružja čovjek kao vrsta očigledno nije došao kao mesožder, zar ne?
    
    Nevezano za "prirodnu prehranu", meso i mliječni proizvodi su štetno za ljudsko zdravlje dugoročno, pogotovo u količinama u kojima ih danas ljudi gutaju. Osim što šteti organizmu, uzrokuje nebrojene bolesti, šteti i psihičkom stanju čovjeka. Pišem iz osobnog iskustva.
    
    Razmisli malo bez predrasuda, ili još bolje, informiraj se i probaj, pa ćeš znati za sigurno da li se hraniš zdravo ili ne.
15. laal06.10.2009. 19:54#15
    ma to izmišljaju vegeterijanci koji me hoće odvojit od moje janjetine.,e pa nećete!!! :P
16. stoka06.10.2009. 16:49#16
    cijepljenjem ti daju malu dozu virusa na koji onda tvoje tijelo razvija antitijelo,inače trend je razvoja ekstenzivnog stočarstva da se smanji muka jadnim životinjama al tolko su nas daleko odveli u toj borbi za prava životinja samo da bi nas odvratili od jedne bitnije stvari-brige za ljude pokraj sebe npr kad smo protestirali protiv tretmana radnica u konzumu,ne poričem da jedem meso,više ribu,al pitam se od čega su sve one cipele i torbice,a molila bih da se uzme u obzir da je i drvo osjećajno biće(i salata i mrkva)pa kaj budemo napravili u vezi papira
17. Kurbla06.10.2009. 13:16#17
    Pa, ako je čovjek stvoren da bi jeo životinje, onda su i životinje stvorene da bi jele ljude. Kad ti dijete dobije nekakvu upalu, hoćeš li reći "bakterije su svojim organizmom stvorene da bi ubile čovjeka, čovjek je stvoren neotporan na bakterije." Nećeš, naravno, bitno ti je da li mu operacija i antibiotici koriste ili ne, a ne za što je stvoren.
    
    Tako i ovdje, bitno je da li odustajanje od mesne prehrane šteti ili koristi - i to kako životinjama, tako i ljudima. Životinjama očito koristi, jer je njihov način života ekstremno loš; zamisli da čovjeka netko zatvori u kavez njegove veličine, daje mu hormone, i kad postigne optimalnu veličinu da ga se više ne isplati hraniti - 15 godina - ubije ga.
    
    Na sreću - i ljudima koristi. Istina je da je bezmesna prehrana korisna za liječenje nekih bolesti, štetna za druge - ali one bolesti za koje je isključivo biljna prehrana štetna su danas rijetke i relativno lako se liječe - npr. tuberkuloza, ali one bolesti za koje je biljna prehrana korisna su izrazito česte i glavni su uzrok smrti - prije svega bolesti srca, a danas postoje uvjerljivi argumenti i da se važni oblici raka, npr. rak dojke i prostate rijeđe javljaju što se manje jede meso. Čovjek koji ne jede meso može očekivati nekih 4-6 godina života dulje. Pogotovo pada smrtnost relativno mladih ljudi od bolesti srca. (Stoka, sve se može dobiti od biljne prehrane, uključujući i omega-3.)
    
    Ekološki razlozi su sasvim jednostavni - ako direktno jedemo biljke, gubitak energije, tla, potrebna radna snaga biti će manji nego ako li jedemo životinje koje jedu biljke. Manji je gubitak kemijske energije, pa je manje resursa potrebno uložiti. Manje obradivih površina, i manje radne snage. Manje otpada, plinova.
    
    Ovo je jedan od onih slučajeva gdje su svi argumenti - etički, zdravstveni, ekološki - na jednoj strani. Na drugoj strani je samo - užitak u nekim vrstama hrane. E, sad tu treba napraviti onaj korak, odreći se tog užitka. Etičnost traži neko odricanje - a ovo je zaista malo, u odnosu na to kolika zla, smrti, pokolji se time sprečavaju. Obično kad ovo kažem, onda oni koji jedu meso pokušaju pobjeći u humor, pa kažu "nije pršut malo odricanje"; tj, pokušavaju preuzeti ulogu "hedonista koji je ipak u duši dobar." Ljudi se jako opiru odustajanju od užitaka, makar bili i mali, i makar je potrebno počiniti veliko zlo za taj užitak. Siguran sam da neki ljevičari koji ovo čitaju shvaćaju da sam u pravu, a opet nekako, teško im je prestati. Odgojeni su uz mesnu hranu, ona im pruža užitak, ljudi oko njih bi ih smatrali čudnima. Zato se teško odlučiti. Samo hrabro - to je jedno od najboljih stvari koju možete napraviti u životu, i zaista pomaknuti naš svijet malo na bolje.
18. stoka06.10.2009. 10:37#18
    čovjek je svojim organizmom stvoren ko svejed ili svežder(zubima i probavom),inače bi imal 4 želuca ko krava-jer najveća faca u pećini je ipak bil lovac i njegovi geni su se prenosili dalje,a vegetarijanstvo je samo pokret ko i hipici,hare krišna...(svakome njegovo ali za sintetiziranje određenih vitamina u tijelu ipak nam trebaju životinjske masnoće,pa makar riba),jedite ljudi od svačeg pomalo od onog što raste u vašem kraju(a ne nekakve japanske alge)-to je princip prave zdrave prehrane,a usput potičetei domaću proizvodnju
19. protiv torture i ubijanja06.10.2009. 08:54#19
    Odlična perspektiva na štetnost mesa (predlažem npr. i članke iz zdravstvene perspektive). Ipak je ključan argument za vegetarijanstvo da je nemoralno jesti trupla izmrcvarenih i ubijenih osjećajnih bića.
    
    Preporučam za čitanje npr. i članak o tretmanu pilića koji je objavljen u zadnjem broju Novog Plamena.
20. Kurbla05.10.2009. 23:12#20
    Zabraniti stočarstvo, lov i ribolov.
21. jjonja05.10.2009. 22:49#21
    Stoka je skroz u pravu, sve je to prevara kolosalnih razmjera. Ponavljaju CO2 CO2 kao nekakvu mantru, dok nam ne uđe u glavu da je CO2 kriv za sve, a sveukupna ljudska aktivnost proizvodi 2-3 % svog CO2 na planeti zemlji .. i uopče nema utjecaja na globalne vremenske promjene (to sad zovu tako a ne globalno zagrijavanje kao do nedavno jer je ispalo da se zemlje od 1998 uopće ne zagrijava pa je teško laž prodavat pod tim imenom) .
22. stoka05.10.2009. 16:40#22
    ja sam za to da zatrpamo oceane i vulkane kao najveće emitere co2,a usput i lišće truli,mogli bi i koju džunglu sa zemljom sravnit,dajte ljudi uključite mozak