Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Mitovi o mesu

Fotografija članka
Dr. Melanie Joy, autorica knjige "Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave – Uvod u karnizam": Karnizam je nevidljiva, ali i nasilna ideologija koja kao takva mora koristiti određene društvene obrambene mehanizme kako bi navela humane ljude da sudjeluju u nehumanim praksama.

Oko prehrane mesom razvijena je tako vrlo opširna mitologija, a svi mitovi mogu se svrstati pod 3-N opravdanja - "normalno", "naturalno" i "neophodno".

Iako je "bezmesni ponedjeljak" ili "zeleni ponedjeljak" međunarodno raširena kampanja, a podržao ju je prije nekoliko godina i primjerice Milan Bandić, nedavna epizoda ridikulizacije ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy u većini medija zbog uvođenja bezmesnog ponedjeljka u kantinu Ministarstva, pokazala je da je u mainstreamu meso još uvijek jedan od nedodirljivih tabua, jednako kao i, primjerice, automobil. O proizvodnji mesa, međutim, svakako je neophodno razgovarati zbog okolišnih aspekata poput potrošnje energije, potrošnje zemljanih resursa, sječe amazonske prašume zbog proizvodnje stočne hrane, pa do zdravstvenih aspekata, utjecaja na klimatske promjene, ali također i patnje koju životinje prolaze u industrijaliziranom uzgoju. Globalni prelazak s farmskog na masovni industrijski uzgoj nije se dogodio iz želje da se nahrani stanovništvo već zbog profita, upravo ono isto što se nalazi u korijenu cjelokupne ekološke, ekonomske i energetske krize s kojom smo suočeni. Otkud onda toliki otpor prema bilo kakvom preispitavanju naših prehrambenih navika?   

Upravo se tim pitanjem bavi socijalna psihologinja Melanie Joy koja je prošloga tjedna gostovala u Zagrebu i Osijeku povodom predstavljanja hrvatskog prijevoda svoje knjige "Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave - Uvod u karnizam" u izdanju "Dvostruke duge" i "Prijatelja životinja"

Joy, profesorica sociologije i psihologije na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, odgovor nalazi u sustavu mitova koje smo stvorili oko mesa, a koji naziva karnizmom. "Karnizam je subideologija specizma, slično kao što je anitsemitizam subideologija rasizma. Bez specizma, diskriminacije na temelju vrste, ne bi bilo karnizma", objašnjava Joy s kojom smo razgovarali za "H-Alter".

U knjizi tvrdite da karnistički sustav nalazi glavnu obranu u nevidljivosti. Zašto mu to toliko dobro uspijeva da vegetarijanstvo, primjerice, prepoznajemo kao ideologiju, dok s druge strane jedenje mesa ne?

Tipično prepoznajemo samo one ideologije koje ne dolaze iz mainstreama, dok dominantne ideologije ostaju nevidljive kao da dominantan način postojanja odražava stvari kakve uistinu jesu, a ne sustav vjerovanja. Dominantne ideologije se Karnizam drži žrtve izvan vidokruga i time izvan javne sasvjesti. Većini ljudi bi bilo jako teško jesti životinje da uistinu svjedoče istinskom jadu i neizmjernoj patnji koju životinje prolazeodržavaju tako da ostaju nevidljive i neproučene. Tako postoje vegani i vegetarijanci, a s druge strane svi ostali.

Osnova za održanje ovakvog sustava je poricanje. Ako poreknemo postojanje problema, ne moramo ništa učiniti. Kroz poricanje se ostvaruje nevidljivost. Također, karnistička praksa ostaje neimenovana. Ako nešto ne imenujemo, ne moramo o tome razmišljati i ne moramo preispitivati. Neimenovanjem nam ostaje dojam da je jedenje mesa nešto što nam je urođeno, a ne izbor. Karnizam drži žrtve izvan vidokruga i time izvan javne sasvjesti. Većini ljudi bi bilo jako teško jesti životinje da uistinu svjedoče istinskom jadu i neizmjernoj patnji koju životinje prolaze. Nevidljivost međutim nije dovoljna da bi se održao cijeli sustav, zato postoje i drugi mehanizmi. Ipak, radom aktivista i osjećajnih ljudi nevidljivost je poljuljana i sve više ljudi uviđa da je posebno industrijski uzgoj odvratan poduhvat. Sve više ljudi postaje svjesnije, pa zato opravdavanja u obliku 3-N preuzimaju nove forme i postaju sve važnija.

3-N, se odnosi na "normalno", "neophodno" i "naturalno". Smatrate da jedenje mesa nije ni normalno, ni neophodno ni prirodno?

Karnizam je nevidljiva, ali i nasilna ideologija. Dominantna i nasilna ideologija mora koristiti određene društvene obrambene mehanizme jer kako bi drugačije humani ljudi sudjelovali u nehumanim praksima bez shvaćanja što rade. Jedan od obrambenih mehanizama koja nasilna ideologija koristi je opravdavanje. Naučimo jesti meso kada prihvatimo da su mitovi o mesu činjenice. Oko toga postoji vrlo opširna mitologija, a svi mitovi potpadaju pod "normalno", "naturalno" i "neophodno". Kroz povijest su ta opravdanja korištena i za druge nasilne prakse kao što su ropstvo, dominacija muškaraca ili heteroseksualnosti.

Ono što zovemo "normalnim" su jednostavno uvjerenja dominantne kulture, u ovom slučaju karnistička norma. Ono što zovemo "naturalnim" je samo kulturna interpretacija povijesti. U potrazi za opravdanjem karnizma ne idemo tako daleko do naših predaka koji su se hranili skupljanjem plodova, već samo do onih koji su se počeli hraniti mesom. Gledamo samo toliko daleko u povijest koliko trebamo da opravdamo sadašnje karnističke prakse. Danas imamo prevladavajuće dokaze da je potpuno nepotrebno jesti meso za naše zdravlje i dobrobit. Dapače, mnogo dokaza govori da je veganska dijeta idealna. Vodeće američko udruženje prehrambenih stručnjaka, Akademija za nutricionizam i prehranu, službeno je objavila stav da je veganska dijeta ne samo dovoljna za prehranu već služi i liječenju i prevenciji bolesti.

Prije desetak dana hrvatska ministrica zaštite okoliša i prirode podržala je inicijativu za bezmesni ponedjeljak uvođenjem samo vegetarijanskih obroka u kantinu Ministarstva jedan dan u tjednu.

To je sjajno.

Mediji su ovoj benignoj inicijativi posvetili prilično prostora uglavnom ridikulizirajući cijelu inicijativu, ali i samu ministricu. Neki su čak išli toliko daleko da su prozivali ministricu za kršenje ljudskih prava. U knjizi pišete kako su upravo mediji uz političare ključni za blokiranje pristupa potpunim informacijama.

Mediji mogu igrati različite uloge. I nama koji radimo za društvenu promjenu omogućuju da prenesemo svoju poruku. Međutim, ova snažna reakcija dubokog otpora na ponedjeljke bez mesa je savršen primjer onoga o čemu govorim kada govorim o karnizmu, cijeli je sustav organiziran oko duboko usađenih nelogičnih obrana. Opiremo se svemu što izaziva naše karnističke navike i prakse. To je žalosno Suštinskim vrijednostima većine ljudi protivi se sudjelovati u praksi koja intenzivno i nepotrebno omogućuje patnju drugih bića. Kada podupiremo industrije koje izrabljuju životinje na taj način, moramo se logično i emocionalno isključiti od istine tog iskustvajer životinje neizmjerno pate zbog našeg karnizma, ali patimo i mi. Samo u SAD-u industrija mesa ubije 10 milijardi životinja godišnje, I to bez riba i drugih morskih životinja. Karnizam nam uvjetuje da se ponašamo i protiv naših vlastitih interesa i vrijednosti. Jedenje životinjskih produkata povezano je s vodećim bolestima u zapadnom svijetu danas. Također, da bismo jeli tijelo drugog osjećajnog bića moramo blokirati našu svjesnost i empatiju. Većina ljudi ne želi da životinje pate. Živimo s tim nekonzistentnim osjećajima i stavovima prema životinjama. Poučavam ovo pitanje već dvadeset godina i nisam se nikada susrela s osobom kojoj se lice ne zgrči kada vidi slike životinje u patnji. Suštinskim vrijednostima većine ljudi protivi se sudjelovati u praksi koja intenzivno i nepotrebno omogućuje patnju drugih bića. Kada podupiremo industrije koje izrabljuju životinje na taj način, moramo se logično i emocionalno isključiti od istine tog iskustva.

Jeremy Rifkin piše  da će "empatijska evolucija vjerojatno odlučiti našu sudbinu kao vrste". Vi također izdvajate empatiju kao ključnu.

Svakako. Selektivna empatija je problematična, naravno. Isti psihološki mehanizmi, isti mentalitet opresije, isti mentalitet koji nam omogućuje nasilje prema neljudskim bićima omogućuje nam da provodimo nasilje prema ljudskim bićima. Taj mentalitet dominacije i podvrgavanja, privilegije i opresije, dovodi do osjećaja da nam je dana potpuna kontrola nad životom i smrću onih s manje moći samo zato što to možemo. Opravdavamo nasilje jer su oni "samo divljaci" ili "samo životinje". Ako ne uviđamo da se iste niti opravdanja protežu kroz sve ideologije, to utječe na to kako se odnosimo prema svima drugima. Potrebna nam je prava transformacija svijesti koja će utjecati na način kako se odnosimo prema svima, i ljudima, i neljudima.

Osim količine patnje, većina ljudi nije svjesna ni da industrijski uzgoj životinja na više negativnih načina utječe na okoliš, primjerice pridonosi problemu klimatskih promjena.

Životinjski agrobiznis samo u SAD-u vrijedi 125 milijardi dolara. Očito su tu vrlo jako ekonomski interesi u igri. Isti mentalitet koji hrani ponašanja koja su dovela do okolišne krize doveo je i do krize životinja i nas samih kao sudionika u ovom sustavu. Kada smo rođeni u sustavu tako ukorijenjenom kao što je karnizam, neizbježno upijamo logiku tog sustava kao svoju. Naučimo gledati na svijet kroz leću karnizmu i postajemo vrlo otporni prihvaćanju informacija koje dovode u pitanje naš izbor. Nismo čak ni svjesni da je to izbor. Međutim, kroz svoj rad uočavam da se već događa prava smjena svijesti.

Stočarska industrija uzročnik je čestog zagađenja vode. Zbog pašnjaka za stoku posječeni su znatni dijelovi Amazone, a i u drugim dijelovima svijeta staništa divljih životinja nestaju zbog pašnjaka. U mojoj zemlji, SAD-u, stočarska industrija uzrokuje 55 posto erozija, a 37 posto pesticida i 50 posto antibiotika koji se koriste u ovoj državi koristi upravo stočarska industrija. 60 do 70 posto svjetskog ulova ribe odlazi na prehranu stoke. Utjecaj metana koji proizvede stoka i njihovo gnojivo na globalno zagrijavanje jednak je utjecaju 33 milijuna automobila. Staklenički plinovi nastali uzgojem stoke čine 37 posto ukupnog metana, 65 posto nitro-oksida i 64 posto amonijaka u atmosferi. I Ujedinjeni su narodi upozorili da se stočarskom industrijom hitno treba pozabaviti.

Neki pisci smatraju da je u redu jesti meso ako nije industrijski proizvedeno, jer životinje ne pate toliko. Vi to nazivate "ekokarnizmom"?

Cijela nova ideologija konstruira se oko te ideje da je prirodno jesti meso. Ako ne iskoračimo iz karnističke kutije teško je uvidjeti da je to samo još jedno karnističko opravdavanje. Oni isti ljudi koji pišu da je jedenje mesa prirodno dok životinje ne pate previše, vjerojatno ne bi napisali da je u redu ubiti zlatnog ritrevera zato što su mu noge ukusne. Selektirano primjenjujemo opravdavanja na određene životinje. Međutim, ubijanje, ubijanje nekoga tko želi ostati živ, bez obzira kako se radi, je Bitno je prepoznati da jedenje životinja nije pitanje osobne etike, već pitanje društvene pravdeuvijek prljavi posao. 

Što odgovorite ljudima koji kažu da biljke također pate?

Ljudi koji o tome govore često nisu zabrinuti zbog toga što biljke pate već koriste to kao distrakciju od činjenice da zasigurno znamo da životinje pate. Ako ljudi vjeruju da biljke pate, onda imaju i moralnu obavezu da ih jedu direktno jer jedenje biljaka direktno ubija mnogo manje biljaka nego ako ih jedemo kroz neljudske životinje kojima za prehranu treba veći broj biljaka.

Redovito održavate i radionice za aktiviste, dvije ste održali i u Hrvatskoj u subotu, u Zagrebu i u Osijeku. Što poručujete aktivistima na tim radionicama?

Bez svjesnosti nema slobodnog izbora. U dominantno karnističkom društvu veganima i vegetarijancima nije lako. Manjinska smo grupa i suočavamo se s ogromnim otporom. Bitno je prepoznati da jedenje životinja nije pitanje osobne etike, već pitanje društvene pravde. Umjesto da na one koji jedu meso gledamo kao na zle ljude, moramo ih prepoznati kao pojedince koji su socijalizirani u sustav jednako kao što smo i mi sami bili. Vrlo malo vegetarijanaca i vegana odgojeni su kao takvi. Bitno je sjetiti se vlastitog karnizma i kultivirati suosjećanje prema ljudima koji još nisu učinili iste izbore kao mi. Do njih možemo doprijeti tako da hranimo njihovo postojeće suosjećanje, a ne da si postavljamo za cilj mijenjati nečija ponašanja. Kroz dijeljenje našeg iskustva, možemo podizati svijest, ne samo o životinjama već i o karnizmu, sustavu koji omogućuje životinjski agrobiznis. Više informacija o mom radu može se saznati na web stranicama www.carnism.org i www.melaniejoy.org.


Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.

Tagovi: prava životinja, veganstvo, vegetarijanstvo, karnizam, Melanie Joy
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 38 komentara
  1. Kurbla19.03.2012. 11:56
    Vrlo dobro.

    Borba protiv jedenja mesa je najvažnija politička borba ovog trenutka.


  2. amal20.03.2012. 10:32
    ja sam vegetarijanac već više od 15 godina i ta odluka uopće nije utjecala negativno na moje zdravlje, već upravo suprotno. no svejedno strašno teško podnosim to da je prihvatljivo da izrabljujemo, mučimo i ubijamo životinje i to ne samo radi jela. tu je i kozmetika, odjevni predmeti... općenito imam problema s odnosom ljudi prema životinjama i iskreno, za mene je ta spoznaja toliko veliki problem da ponekad čak mislim da bih zbog toga trebala potražiti psihološku pomoć.
    također, ovdje se ne spominje i da bi se na površine na kojima se uzgaja hrana za stoku i perad koju nepotrebno i u pretjeranim i nezdravim količinama jedu bogati zapadnjaci mogla uzgajati biljna hrana za one koji u ostatku svijeta umiru od gladi. a i ne navodi se na primjer da osim raznih bolesti kojima smo skloniji zbog konzumacije mesa, zbog hormona rasta koji se daju životinjama da brže i bolje narastu i mi sami brže starimo.
  3. ledeni20.03.2012. 11:18
    Volim životinje i biljke - biljke možda i više.
    Pamtim moju pradavnu želju da se osladim janjcem il telićem, hranjenim indijskom konopljom, lišćem koke i drugim uzvišenim biljkama.
  4. macetini20.03.2012. 11:32
    Ništa, ali ništa na ovome svijetu nije tako krivo, nemoralno, dvolično i glupo kao vegeterijanstvo/veganstvo. Ovaj člank ne ruši mitove o mesu, on ih pojačava. Meso, ako se sa njim ne pretjeriva je ZDRAVO, ne jesti meso radi moralnih razloga je IDIOTIZAM.
  5. Hari20.03.2012. 12:20
    Dragi "macetini", mogli bismo raspravljati o "zdravom" mesu, ali nazivati idiotima one koji ga ne jedu iz moralnih razloga je neukusno i pokazatelj nedostatka kućnog odgoja. Današnji način uzgoja i ubijanja životinja radi ljudske prehrane je iskaz prezira prema životu i svijetu u kojemu živimo. I to je činjenica bez obzira koliko neki opravdavali jedenje mesa.
  6. an-arhos20.03.2012. 12:23
    @macetini
    Reci cu ti samo dvije rijeci - pretjeriva ?
    To govori sve o tvom misljenju.
  7. 20.03.2012. 13:41
    Jedem svu hranu i životinjskog i biljnog porijekla.
    Ali je neosporna činjenica jer sam to već stotinu puta iskusio, kad je dan bez mesa koliko god da pojedem količinski, osjećam se nekako slabašno i bez energije.
    I nije da se sad nešto preseravam, ali najviše mi odgovara sušeno meso i jeo ga bi svaki dan. Kad se najedem crvenog sušenog mesa (masnog ili bezmasnog) najbolje se osjećam.
    Budući da živim na selu, pa uzgajmo životinje za hranu, stvarno nastojimo sa životinjama postupati humano i da čim manje pate.
    Čovjek je u prvom redu mesojed, koliko god nam se lice grčilo kod klanja životinja zbog hrane, od toga ne možemo pobjeći.
    Bitno je da životinja čim manje pati u tom procesu uzgoja i kasnije usmrćivanja.
  8. butler20.03.2012. 14:26
    Daaaaaa, to je velika urota, postoji skupina ljudi koja mrzi životinje pa nas uvjerava da ih je normalno jesti kako bismo ih što više potamanili, hvala Bogu da mi je netko otvorio oči!!!

    Ja VOLIM jesti meso. Plakala sam kad smo pojeli mog kućnog ljubimca zeca, i pilića, ali baba mu jadna, pa to je fina klopa, nije baš da se sprijateljiš sa svačim što ćeš pojesti. A DA SE BILJKE MOGU KRETATI?? Onda ni njih ne bismo jeli? Mislim, i biljke su žive, zašto je njih OK jesti?? Tko je to odlučio? Stvarno su ludi ti vegani i vegeterijanci... A nekako si mislim da ih je većina nemoralna na sto drugih područja, varaju partnere, nabacuju se djece, bla bla, ali hej, jesti meso? Ne, ne, ja sam dobar čovjek, hahahahha...

    I još samo ovo: POLITIČKA BORBA?? Slažem se samo da je to kršenje prava, da, da mi netko ZABRANI jesti meso. U kantini možeš petkom naći ribu ako si vjernik pa nećeš meso, ali isto tako možeš naći i meso, ako nisi pa bi radije meso. Ako neće vjernici, a neće mi bome ni vegetarijansi uskratiti fine, pržene piliće...mljac:)!
  9. sluz20.03.2012. 15:36
    ...kad shvatiš da su ljudi po prirodi biljojedi onda ćeš samo ispast jedan NEZDRAVI IDIOT.
  10. Kurbla20.03.2012. 15:55
    "Ali je neosporna činjenica jer sam to već stotinu puta iskusio, kad je dan bez mesa koliko god da pojedem količinski, osjećam se nekako slabašno i bez energije."

    To iskuse mnogi vegetarijanci. Ubrzo, najviše dva tjedna nakon prestanka jedenja mesa taj osjećaj u potpunosti nestaje.

    ----

    "Mislim, i biljke su žive, zašto je njih OK jesti?? Tko je to odlučio? Stvarno su ludi ti vegani i vegeterijanci..."

    Trebala si pročitati članak pažljivije. Tamo ti je odgovoreno na to pitanje. Da bi ti dobila 1kCal energije iz mesa, životinja koju pojedeš mora prije toga pojesti 2-16 kCal biljne hrane. Dakle, ako jedeš *isključivo biljnu hranu* onda na taj način štediš ne samo živote životinja nego i živote biljaka. Ako te to zaista ozbiljno brine.
  11. macetini20.03.2012. 18:10
    Pizdu materinu ljudi, pa zar nikad niste čuli za LOV. Osnove ljudske socijalne interakcije su stvorene dok smo stotinama tisuća godina lovili kao grupa. Dugo vremena najvažnija aktivnost homo sapiensa, koja je utjecala na sve od seksualne selekcije do prepoznavanja izraza lica. Vjerujte mi nismo lovili soju i kupus. Također slažem se da bi živad trebalo držati u humanijim uvjetima, te omogućiti bezbolno/brzo klanje, ali poruka da je konzumacija mesa nezdrava ili nemoralna je netočna.
  12. Storm20.03.2012. 19:23
    Marina, hvala na odličnom intervjuu!

    Ne jedem meso već skoro 7 godina, a posljednje 3 godine sam vegan i teško mi je uopće opisati koliko su te dvije odluke pozitivno utjecale na mene na različitim razinama, pogotovo prelazak na veganstvo. To nije bila samo promjena prehrane, nego i potpuno nov pogled na život, ljudska i ne-ljudska bića, svijet i naše mjesto u njemu.

    U SAD-u je na pomolu prava mala revolucija veganstva - 2,5% populacije (oko 8 milijuna ljudi) se hrani veganski prema posljednjim istraživanjima, a prije 10 godina su vegani činili manje od 1%. Uz to, vegetarijanaca je oko 5% (više od 15 milijuna). Nadam se da će i Hrvatska ići u tom smjeru. Ako bude više ovakvih intervjua i članaka, siguran sam da hoće.
  13. sluz20.03.2012. 21:23
    lov je jedna u nizu ljudskih pogrešaka tijekom evolucije čovjeka zajedno sa obradom hrane i naravno jedenjem mesa.sama građa čovjekovog probavnog trakta neodgovara konzumaciji mesa i nepostoji niti jedan zndanstveni dokaz da moramo konzumirat meso da bi preživjeli.ljudi nisu uopće trebali naseljavat hladna područja pa lov na životninje nebi bio ni potreban.isto tako nebi morao izrađivat sav potreban alat za lov nego bi ga imao prirodno na svome tijelu kao što imaju tigrovi kanđe npr.meso bi čovjeka moralo privlačit svježe ili trulo što nevjerujm da ikojeg čovjeka mesojeda privlači već ono pečeno/pohano/kuhano sa pet tona razno raznih dodataka i začina što na koncu nema ni sličan okus onom prvobitnom.naravno i već svima poznate statistike da meso loše utjeće na čovjekovo zdravlje pa i u najmanjim količinama.isto tako sa mlijekom.neznam samo kome je prvom palo na pamet da pije miljeko od krave.u redu je ono za jedno malo tele koje će postat životinja od pola tone al za čovjeka tu baš nevidim neku dobru vezu.
  14. Kurbla20.03.2012. 22:53
    Zdravlje: postoje uvjerljive studije koje pokazuju da vegetarijanci žive dulje od sveždera, otprilike četiri godine u prosjeku. Evo, primjerice, citata iz najpoznatije:

    Mortality in vegetarians and non-vegetarians: a collaborative analysis of 8300 deaths among 76,000 men and women in five prospective studies, Timothy J Key, Public Health Nutrition (1998), 1 : pp 33-41

    "Subjects: 76, 172 men and women aged 16–89 years at recruitment. Vegetarians were those who did not eat any meat or fish (n = 27,808). Non-vegetarians were from a similar background to the vegetarians within each study. Results: After a mean of 10.6 years of follow-up there were 8330 deaths before the age of 90 years, including 2264 deaths from ischaemic heart disease. In comparison with non-vegetarians, vegetarians had a 24% reduction in mortality from ischaemic heart disease (death rate ratio 0.76, 95% CI 0.62–0.94)."

    To je vrlo uvjerljiva studija, ali postoji i velik broj drugih koje je potvrđuju.

    -----

    Lov: mislim da lov je prirodan, ali prirodni su i ratovi i ubojstva i umiranje od sepse; sve to se može vidjeti i kod čimpanza. Ali mi smatramo da je to loše i pokušavamo to izbjeći, unatoč prirodnosti.

    Nemoralnost dolazi od toga što se drugima (životinjama) nanosi velika, dugotrajna patnja ili ih se ubija radi vlastitog, kratkotrajnog, užitka. Napor potreban za prestanak jedenja mesa je vrlo mali.
  15. 21.03.2012. 07:52
    Reći da je čovjek evoluirao kao biljojed je glupost kao da reći da je evoluirao kao mesojed. Evoluirao je da preživi te se prilagođavao okolišu bez obzira na izvor nutrijenata. Postoji distinkcija između ljudskih sukoba i uzgajanja životinja kao izvora hrane, kao prvo životinje nisu ljudi te kao takve ne zavređuju ljudska prava, te se njihovo uzgajanje ne smije promatrati sa istog moralnog stajališta kao smrt civila u ratovima. Sa druge strane zabrana konzumacije mesa, što je ono što 99% vegana smatra pravednim, itekako krši ta ista prava, pogotova kad nema razloga da se isto učini. 90% studija i statistika su totalno kretensko sranje, bilo da opravdavaju ili osoporavaju konzumaciju mesnih proizvoda; ne uzimaju o obzir osnovne činjenice kao pretilost, pušenje stil života itd.. Bilo tko sa ikakvom znanstvenom podlogom zna da bi se trebale uzimati sa dozom skepticizma. Skoro sve te iste studije su u 70tim davale druge rezultate, samo da bi ih u 80tim osporili pa u 90tim osporavaju njih itd.. Pogledaj samo jaja - najkotraverzinja namirnica koja postoji - doslovno ih svakih 5-6 godina preporučuju ili ne preporučuju.
  16. amal21.03.2012. 09:57
    mahunarke mogu zamijeniti sve što je čovjeku potrebno iz mesa. a od svega najnezdraviji su suhomesnati proizvodi, a naročito industrijski suhomesnati proizvodi gdje ni ne znate što vam je sve strpano unutra. još kad se radi o ribama i ima (ili je imalo prije zagađenja) nekog smisla govoriti da je to zdrava prehrana. ali meso je nezdravo u količinama u kojem ga konzumiraju pripadnici zapadne civilizacije (pod utjecajem tržišta dakako). zdravo je voće i povrće (naročito brokule, kelj, špinat, cvjetača, zelena šalata, zelje itd.) kojeg bi trebalo na dan pojesti barem 5 obroka po mogućnosti što sirovijeg.
    ne radi se samo o srčanim bolestima, nego i o raku. civilizacije s drugačijom prehranom i stilom života ne oboljevaju od bolesti koje pretežito ubijaju u zapadnoj civilizaciji, kojoj je jedno od obilježja prekomjerna konzumacija (crvenog) mesa.

    također, trenutno se ne radi o tome da se nekome zabrani jedenje mesa, nego se apelira na svijest o tome da ne treba jesti meso i da je ubijanje (i mučenje) životinja radi prehrane mesom neetično i nepotrebno, a samo jedenje mesa u ovakvim pretjeranim količinama i vrlo nezdravo.
    i tu još mogu razumijeti da se djeci jednom ili 2 puta tjedno pripremi meso (bijelo pileće ili pureće, ne svinjetina ni govedina, a ni mladunčad - to je prestrašno ubijati životinje-djecu - to čak ni mački ne kupujem:) dok rastu + ribe, ali odraslom čovjeku nije potrebno jesti meso, a uz to je još i nezdravo, a naročito još kad se uzme u obzir način na koji ga spremate, jer većinom ga ne kuhate i ne jedete sirovo, nego pržite i pohate na nezdravim mastima i s hrpom začina.

    lov je nekad imao smisla, ali danas se radi o atavizmu i uglavnom "zabavi" po mom mišljenju krajnje nemoralnih primitivaca i čobana. nažalost ima i gorih i primitivnijih "zabava" u kojima se zlostavljaju, ubijaju i muče životinje - poput korida (koje su ipak danas u izumiranju, barem u španjolskoj).

    konačno, ne treba napadati vegetarijance i vegane zbog toga što oni ne jedu meso i predočavaju vam činjenice o tome zašto ga ne treba jesti, nego se pomiriti s time i priznati sami sebi da vam je draže ubijati nevine životinjice radi toga jer vam je ukusno nezdravo se prehranjivati njihovim dijelovima tijela. slično, mnogi kad se šminkaju i uljepšavaju, mažu kremicama, pjenama za kosu, peru zube i sl. trebaju biti svjesni da su kozmetički proizvodi za njihovu ljepotu i higijenu dobiveni mučenjem i testiranjem na životinjama. ako im je stalo da se to ne čini i u njihovo ime i da ne budu moralno za to odgovorni, trebaju potražiti informacije o kozmetičkim proizvodima koji nisu dobiveni testiranjem na životinjama i/ili izbaciti sve apsolutno nepotrebno i potražiti alternative.
  17. sluz21.03.2012. 10:48
    lov nikada nije imao smisla,barem ne kod ljudi.ljudi su sakupljači,a ne lovci.to da bi se prilagodio bilo kojem okolišu bez obzira na izvor nutrijenata nije točno.isto tako možete reći da bi se čovjek prilagodio na rabljeno motorno ulje.čovječanstvo puši cigarete već 5000 tisuća godina pa se i dan danas još uvijek naveliko umire od raka pluća.to što kažeš da su istraživanja kretenska sranja je jedno od klasičnih protuargumenata mesojeda prema biljojedima ili je izvor tvojih informacija net.hr ili takav nekakav kalibar.
  18. lilihip21.03.2012. 12:05
    ne vidim nikakav problem u prvomajskom vrćenju janjca, okolo 29. novembarskom klanju svinja, te prigodnoj, obično dvotjednoj konzumaciji teletine ili junetine...
    osim toga uz meso se, bar u mojoj kuhinji i kuhinji ljudi koje poznajem, priprema i jede gomila povrća,
    nisam u nijednom tekstu koji se bavi "karnizmom", vegetarijanstvom ili općenito prehrambenim navikama, pročitao nekakvo istraživenje o tome koliko se stvarno mesa pojede po našim domaćinstvima,
    pa, uz dužno poštovanje autorici, čini mi se da ovaj kao i svi drugi članci koji propagiraju vegetarijanstvo/veganstvo zapravo nemaju što poručiti populaciji koja pojede desetak kila mesa godišnje,
    druga je stvar kao se tretiraju životinje koje se uzgajaju za prehranu, a ta pak tema nema nužno veze s time da li meso jedeš ili ne
  19. Kurbla21.03.2012. 12:41
    "Postoji distinkcija između ljudskih sukoba i uzgajanja životinja kao izvora hrane, kao prvo životinje nisu ljudi te kao takve ne zavređuju ljudska prava, te se njihovo uzgajanje ne smije promatrati sa istog moralnog stajališta kao smrt civila u ratovima."

    Primjer sa ratovima ti pokazuje samo da ljudi odustaju od onoga što je prirodno kad zaključe da to, iako prirodno, nije dobro.

    ------

    "90% studija i statistika su totalno kretensko sranje, bilo da opravdavaju ili osoporavaju konzumaciju mesnih proizvoda; ne uzimaju o obzir osnovne činjenice kao pretilost, pušenje stil života itd.."

    Nije valjda da zaista misliš da 1% najboljih stručnjaka koje svijet ima, koji istražuju jer im je to posao, i čija karijera ovisi o istraživanjima ne vide ono što si ti vidio. Itekako uzimaju u obzir, sve ono što mogu uzeti. U studiji koju sam ti citirao, primjerice, piše "All results were adjusted for age, sex and smoking."

    Česta kritika je da su vegetarijanci i vegani inače skloniji zdravijem životnom stilu, da su to intelektualci, voze bicikle, idu na jogu i slično. No, ponovo - nije valjda da to znanstvenici nisu vidjeli. Jesu, zato su česta istraživanja na adventistima sedmog dana - koji svi žive zdravim životom, ali se, ovisno o sekti, razlikuju po prehrani. Istraživanja pokazuju - što veće odricanje od mesa i životinjskih proizvoda, to se dulje živi.

    http://www.ajcn.org/content/89/5/1607S.full.pdf+html
  20. Kurbla21.03.2012. 13:11
    "ne vidim nikakav problem u prvomajskom vrćenju janjca, okolo 29. novembarskom klanju svinja, te prigodnoj, obično dvotjednoj konzumaciji teletine ili junetine..."

    Prvi problem je smrt i patnja životinja koju jedenje mesa izaziva. To je najvažniji problem. Ubijanje se ne može izbjeći. Patnja zbog loših uvjeta držanja se može izbjeći, iako samo teoretski. U praksi, patnje kojima su izložene te životinje su ogromne.

    Drugi problem je zdravstveni problem koje jedenje mesa izaziva. (Zdravstveni problemi nisu rezultat nejedenja povrća - nego baš jedenja mesa.) Jedenjem mesa izaziva se šteta za zdravlje prije svega sebi samom, ali i djeci koja se hrane mesom.

    Treći problem je ekološki - zagađenje na različite načine.

    Četvrti je povećanje cijena hrane - hrana bi bila jeftinija da se na obradivim površinama proizvodi samo biljna hrana za ljude, ne biljna hrana za životinje, te bi onda i glad u svijetu bila manja, a standard onih koji su se izmakli od gladi nešto viši.


  21. 21.03.2012. 14:44
    Nije valjda da zaista misliš da 1% najboljih stručnjaka koje svijet ima, koji istražuju jer im je to posao, i čija karijera ovisi o istraživanjima ne vide ono što si ti vidio. Itekako uzimaju u obzir, sve ono što mogu uzeti. U studiji koju sam ti citirao, primjerice, piše "All results were adjusted for age, sex and smoking."

    Dolazeći iz akademski potkovane pozadine i profesije povezane sa analizom sportskih rezultata i pravilne prehrane, mogu reći da je baš to i istina. 95% sportske/nutrijentne znanosti je sjebano. Kao i principi pri kojima se akumuliraju podatci. Studije su najgore, pogotovo sportski odjel, jer rezultati ne dolaze od 1% najboljih stručnjaka, već dolaze od akademka sa 5 do 10 godina teoretskog iskustva i nikakvom praktičnom primjenom. Cijeli znanstveni proces je nepotpun te generalizira u toj mjeri da se teško može uzeti kao apsolutni odgovor. Ako hoćeš studije koje dokazuju doborbiti konzumacije mesa imam ih preko glave, ali i one su nepotpune i loše sprovedene, osobno mislim da ih je i nemoguće zadovoljavajući provesti.

    "Ubijanje se ne može izbjeći"

    To je istina, ne samo kod stočarstva nego i kod poljodjeljstva. Što misliš što se događa sa goldavcima koji žive na poljima kad kombajn melje. Sa insektima koje uništavaju pesticidi. Postoji hranidbeni lanac, mi imamo sreće da smo na vrhu. Biologija je sve samo ne politički korektna.

    "Patnja zbog loših uvjeta držanja se može izbjeći, iako samo teoretski. U praksi, patnje kojima su izložene te životinje su ogromne. "

    Dobro zar nikad nisi bio na nekoj farmi. Istina negdje se živad drži zatvorena i samo se tovi, ali većina farmi (u dalmatinskoj zagori) ih pušta da se kreću i pasu travu (free-range). Proces klanja, (koji je dugo bio zapanjujuće teška vještina), je brz i relativno bezbolan (pištolj-šiljak u mozak). Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve bi farme trebale postati free-range, ali čisto sumnjam da Hrvatska može sprovesti takve reforme.

    Jedenjem mesa izaziva se šteta za zdravlje prije svega sebi samom, ali i djeci koja se hrane mesom.

    http://naturalhygienesociety.org/diet-veganbaby.html

    "Treći problem je ekološki - zagađenje na različite načine. "

    To ne postoji, utjecaj živadi kad se usporedi sa ugljanom elektranom je zanemariv.

    Hrana bi bila jeftinija da se na obradivim površinama proizvodi samo biljna hrana za ljude, ne biljna hrana za životinje.

    Čisto sumnjam.
  22. sluz21.03.2012. 16:18
    budući da si ti iz akademski potkovane pozadine i profesije povezane sa analizom sportskih rezultata i pravilne prehrane ti sa sigurnošću onda možeš reći je 95% sportske/nutrijente znanosti sjebano (facepalm).ubijanje se nemože izbjeći u životinjskom svijetu da ,ali ne i kod ljudi.uzgajanje biljaka u monokulturama, špricanje pesticidima,genetski modificirana hrana i ostale metode agresivne agrokuluture su greške koje čovjek radi da bi dobio na količini te prehranio sebe il životinje koje će kasnije pojest.ušparalo bi se mnogo života kada bi se makli od ovoh metoda.

    6 slučajeva smrti djece veganskom prehranom.strašno za jedan planet s populacijom od 7 milijradi.pitam se samo koliko je sa mesom onda.

    ''industrija mesa nije ekološki zagađivač''.majko isusova ,gdje ti živiš.mesna industrija je veći zagađivač od zbroja emisije uglj.dioksida sviha automobila na planetu.za samo jednu kilu dobivenog mesa potrebno je izdvojiti 16 000 l vode,da ne spominjem hranu i pokošene šume za farmu stoke.

  23. Kurbla21.03.2012. 16:58
    "To je istina, ne samo kod stočarstva nego i kod poljodjeljstva. Što misliš što se događa sa goldavcima koji žive na poljima kad kombajn melje. Sa insektima koje uništavaju pesticidi."

    Da, te životinje bivaju ubijene. No, ponovo - da bi jeo meso, trebaš potrošiti 2-16 puta više energije iz biljaka nego li što bi trebao da jedeš direktno biljke. Dakle, prestankom jedenja mesa, spašavaju se ne samo životinje čije se meso jede, nego se smanjuje i proizvodnja biljne hrane, pa i broj životinja koje bivaju ubijene u toj proizvodnji.

    --------

    "Treći problem je ekološki - zagađenje na različite načine. "

    To ne postoji, utjecaj živadi kad se usporedi sa ugljanom elektranom je zanemariv."

    Zagađenje se odvija na različite načine, kroz hormone i antibiotike koji se rutinski daju životinjama, stakleničke plinove, kao i samu organizaciju proizvodnje. Nadalje, uzgoj biljaka je veći zato što ljudi jedu meso, pa onda tome treba pridodati i pesticide, iskrčene šume. Šteta definitivno postoji.

    ----

    Hrana bi bila jeftinija da se na obradivim površinama proizvodi samo biljna hrana za ljude, ne biljna hrana za životinje.

    "Čisto sumnjam. "

    Obradive površine, tj. ponuda bi ostala iste a potražnja za biljnom hranom bi pala. U tržišnoj ekonomiji, to vodi do pada cijena. Zašto sumnjaš?

    ----

    "Dolazeći iz akademski potkovane pozadine i profesije povezane sa analizom sportskih rezultata i pravilne prehrane, mogu reći da je baš to i istina. "

    I ja sam, sticajem okolnosti, pročitao dosta studija koje se bave sportskim treningom, i moram priznati da su zaista bile neupotrebljive za sport ali iz jednog drugog razloga: uvijek su se bavile početnicima, ljudima koji napreduju brzo bez ozbira kako trenirali i što jeli. To ima malo značaja za sportsku praksu; gotovo je svejedno hoće li početnik napredovati 20% ili 30% u prva tri mjeseca treninga. Važno je hoće li napredovati 5% ili 0% u, recimo, šestoj ili desetoj godini ozbiljnog treniranja. A takvih istraživanja nema. Nema ih jer istraživači ne mogu doći do vrhunskih sportaša - oni treniraju najbolje što znaju i nemogu izgubiti godinu dana na eksperiment. Ono što su znanstvenici otkrili nije pogrešno; ali naprosto nije zanimljivo za nekakav kompetitivni sport.

    Studije o utjecaju prehrane na bolesti, naprotiv, nemaju taj problem. Ono što sam ja čitao je bilo vrlo uvjerljivo. O tome može li vegetarijanska prehrana umanjiti broj smrti od raka, ostavio bih prostora dvojbi. Ali zaštitno djelovanje pri bolestima srca je, rekao bih, van sumnje.

    -------

    " http://naturalhygienesociety.org/diet-veganbaby.html "

    Taj link vodi do opisa četiri slučaja roditelja-vegana koji su inzistirali na svojoj prehrani i odbijali djecu voditi liječniku, te su ta djeca umrla. Ako netko hrani svoje dijete isključivo peršinom i ne vodi ga doktoru, onda da, tehnički to jest veganska dijeta, i na kraju će to dijete vjerojatno umrijeti, ali teško se za to može optužiti vegetarijanizam (ili veganizam).

    Treba vidjeti kako se razvijaju vegetarijanska (ili veganska) djeca na preporučenoj prehrani, uz redovne odlaske liječniku.

    "The American Dietetic Association and the American Academy of Pediatrics agree that well-planned vegan and vegetarian diets can satisfy the nutritional needs and promote normal growth of infants and young children (American Academy of Pediatrics Committee on Nutrition, 1998; Messina & Burke, 1997). In addition, a vegetarian style of eating follows the dietary guidelines and meets requirements of the Recommended Dietary Allowances for nutrients (National Academy of Science, 2003; United States Department of Agriculture, 2005). Many well-designed studies have concluded that children and adolescents who follow a properly designed vegetarian diet grow and develop normally (Nathan, Hackett, & Kirby, 1997; O'Connell et al., 1989; Sabate, Lindsted, Harris, & Sanchez, 1991; Sabate, Lindsted, Harris, & Johnston, 1990; Sanders & Manning, 1992; Sanders & Reddy, 1994). Birth weights of infants born to well-nourished vegetarian women have been shown to be similar to birth weight norms and to birth weights of infants born to nonvegetarian mothers (O'Connell et al.). Research has highlighted nutritional advantages to vegetarian diets and has indicated that this style of eating can lead to lifelong healthy eating habits when adopted at a young age. Studies show that children and adolescents who follow a vegetarian diet have a lower intake of cholesterol, saturated fat, and total fat and a higher intake of fruit, vegetables, and fiber than their nonvegetarian counterparts (Fulton, Hutton, & Stitt, 1980; Neumark-Sztainer, Story, Resnick, & Blum, 1997; Novy, 2000; Sanders & Manning). In addition, research suggests that vegetarian children are leaner than nonvegetarian children (Krajcovicová-Kudlácková, Simoncic, Bederova, Grancicova, & Magalova, 1997; Sabate et al., 1990)."

    (Vegetarian Eating for Children and Adolescents, Laurie Dunham, MS, RD, LD; Linda M. Kollar, J Pediatr Health Care. 2006;20(1):27-34. )
  24. 21.03.2012. 19:02
    ".mesna industrija je veći zagađivač od zbroja emisije uglj.dioksida sviha automobila na planetu"

    Provjeri činjenice, to što si napisao je kretenizam. *Hint Agrikultura nije industrija Mesa.

    "Studije o utjecaju prehrane na bolesti, naprotiv, nemaju taj problem. Ono što sam ja čitao je bilo vrlo uvjerljivo. O tome može li vegetarijanska prehrana umanjiti broj smrti od raka, ostavio bih prostora dvojbi. Ali zaštitno djelovanje pri bolestima srca je, rekao bih, van sumnje. "

    Čitao si krivo ili nisi svatio što si čitao. Konzumacija mesa ne povećava vjerovatnost od raka. Nezdrav i neaktivan život povećava opasnost od raka. Meso je bjelančevinama bogata namirnica, te ga se ovisno o potrebama treba konzumirati da bi se postigla izbalansirana prehrana.

    "Važno je hoće li napredovati 5% ili 0% u, recimo, šestoj ili desetoj godini ozbiljnog treniranja. A takvih istraživanja nema. "

    Jesi li ikad čuo za Sovjetski savez? Kinu? Postoje studije/knjige/radove praćeni kroz više desetljeća gdje bi doslovno počeli sa djetetom, a završili sa umirovljenjim sportašem. I da većina tih studija je sranje, pogotovo otakd su počeli filovati sportaše steroidima.

    "Treba vidjeti kako se razvijaju vegetarijanska (ili veganska) djeca na preporučenoj prehrani, uz redovne odlaske liječniku. "

    Glubljenje vremena, kao pranje auta četkicom za zube. 100 ili 200 grama mesa na dan i osigurao si zdrav razvoj dijeta.

    "Obradive površine, tj. ponuda bi ostala iste a potražnja za biljnom hranom bi pala. U tržišnoj ekonomiji, to vodi do pada cijena. Zašto sumnjaš? "

    http://en.wikipedia.org/wiki/Modus_ponens

    Opet na kraju. Meso je obična namirnica životinjskog podrijetla. Nije kancerogena niti je njena konzumacija nemoralna. Ne treba pretjerivati, ali tako je i sa svime.
  25. sluz21.03.2012. 19:30
    ''Provjeri činjenice, to što si napisao je kretenizam''

    provjerio sam,i u pravu sam kretenu!

    ''Hint Agrikultura nije industrija Mesa.''

    niti sam to rekao

    ''konzumacija mesa ne povećava vjerovatnost od raka. Nezdrav i neaktivan život povećava opasnost od raka''

    konzumacija mesa je nezdrav život.

    ''Meso je bjelančevinama bogata namirnica, te ga se ovisno o potrebama treba konzumirati da bi se postigla izbalansirana prehrana.''

    bjelančevina očito ima samo u mesu

    ''Opet na kraju. Meso je obična namirnica životinjskog podrijetla. Nije kancerogena niti je njena konzumacija nemoralna. Ne treba pretjerivati, ali tako je i sa svime. ''

    nije kancerogena da,sve dok se ne nadje na krivom mjestu.


  26. macetini21.03.2012. 20:24
  27. sluz21.03.2012. 21:00
    jesam da,ipak sam u pravu!

    emisije uglj.dioksida sviha automobila na planetu

    vs.

    mesna industrija (stoka i ostala živina,transport,struja,grijanje i ostale industriske potrebe,krčenje šuma za m.i,agrokultura za m.i.,otpad...)

    + metan je otprilike 20x škodljiviji za atmosferu nego c02
  28. sluz21.03.2012. 22:34
    zbrojio si samo živinu i grijanje ,na grafikonu nije prikazan transport za m.i.,te si oduzeo 5% kao da životinje ne troše nimalo agrok. zemlišta za prehranu.zaboravio šume koje se krče za m.i.,vodu,otpad ne uračunao...

    ''Većina agrikulturnog zagađenja dolazi od otpadnih tvari pri obradi zemlje.''
    neznam odakle si ovo zaključio.

    ''Krčenje šuma odlazi na uzgoj biljaka''
    niti ovo.krčenje šuma odlazi na proširenja farmi ponajviše

    za metan se govori da je 20-75x škodljiviji od c02 tj ima 20-75x veći potencijal za globalno zagrijavanje spram c02.procijenjuje se da co2 ima životni vijek 30–95g.i njegov potencijal za globalno zagrijavanje je uvijek konstantan za razliku od metana koji opada sa godinama.u početku 75x veći a nakon 500 g 7.6x veći.metan je ipak opasniji.

    ''Na cestovni prijevoz odlazi 10% zagađenja većinom CO2, ali se tehnologija smanjenja emisija izućava već 40 godina-''

    ovo istraživanje provedeno je 2005.sumnjam da su od ona razlike drastične.
  29. lilihip22.03.2012. 09:18
    pa Kurbla, mogao bih se s tobom donekle složiti u vezi patnje životinja zbog industrijskog načina uzgoja, pa zagađenja uzrokovanog tim istim načinom, o ova dva problema pisao je, tematizirajući radničko sindikalno organiziranje zbog neljudskih uvjeta rada u mesnoj industriji u Chicagu na početku XX stoljeća, svojevremeno Upton Sinclair u jednoj od svojih prvih novela "Jungle", u kojem se meso, čovjek, ne tretira ni malo bolje od mesa goveđeg, dapače - govedina je skuplja...
    te zdravstvenih problema uzrokovanih pretjeranom konzumacijom (prežderavanjem) mesa,
    a da ne govorimo o tome koliko se mesa i mesnih prerađevina baca zbog prekoračenja roka trajanja ili se, još gore, prepakiraju i šalju na manje zahtjevna tržišta,
    no, dragi Kurbla, mene još uvijek manje, i to nekoliko puta, košta 100 grama mesa svakih nekoliko dana nego basnoslovno skupi proizvodi u bio i bio, ili nekom drugom dućanu s takozvanom zdravom hranom,
    dobro, ne moramo kupovati hranu u mondenim preseravalačkim dućanima kao što je bio i bio i slično, ali otiđi na plac dragi Kurbla pa vidi kolike su cijene blitve, kupusa, krumpira, špinata itd, pa se ti probaj hraniti s placa, osim toga na plac ne mogu jer radim u vrijeme dok je plac otvoren pa mi preostaje kupovina u konzumu grofa todorića, ili sličnim rupama kerumovoj, gucićevoj itd,
    nekako imam osjećaj da bi gajgerov, ili kako se već zove, mjerač radioaktivnosti opako propištao pokraj onog, takozvanog, domaćeg voća i povrća oko kojeg ugibaju insekti na par metara udaljenosti od količine i koncentracije pesticida i ostalih kemikalija,
    elem, dragi Kurbla, u pravu si ti kada problematiziraš jedenje životinja, ali jedenje i prozvodnja svega ostalog nije ništa manje etički ili ekološki ili ekonomski ili dilo kakve druge vrste problem
  30. amal22.03.2012. 09:58
    meso se u probavnom traktu zadržava i raspada dulje od namirnica biljnog podrijetla ili nemesa što povećava vjerojatnost pojave infekcija. ljudski organizam nije organizam mesojeda, a zapadna civilizacija koja meso jede (gotovo) svaki dan i za skoro svaki obrok i u obilnim količinama, prehranjuje se nezdravo i na uštrb drugih stanovnika zemlje uključujući i one koji umiru od gladi. meso za čovjeka nije jedini i neophodno potrebni izvor bjelančevina. mahunarke su dobra zamjena za meso u tom pogledu. suhomesnati proizvodi, naročito industrijski, su krajnje nezdravi.
    ako se već ne možete odreći mesa u potpunosti radi suosjećanja sa životinjama, trebalo bi zbog vlastitog zdravlja jedenje (svježeg, po mogućnosti purećeg i pilećeg, ne suhomesnatog i/ili industrijskog smeća tipa paštete, salame, i ne pohanog ili pečenog u moru nezdravih masti, nego kuhanog) mesa svesti na maximalno 2 obroka tjedno.
  31. M-alter_reg.22.03.2012. 19:33
    autorica, a i komentatori ... opet priča o životinjama i metanu iz prdeža ... ne vidi se ono očito ... najzačudnija eskalacija ideologije karnizma događa se tu ... pred našim očima ... širokopojasno, brzojureće meso muškaraca i poglavito mladih žena ... prvoklasna ljudetina, za prste ... polizati
  32. M-alter_reg.22.03.2012. 20:00
    » Pogledajte VATRENU riđokosu BOMBU Lucy Collett: Ova divlja djevojka opasna je po vaše zdravlje

    » Kaubojka Jordan Carver pokazala svoje bujne grudi

    » Super junakinje grudima spašavaju svijet

    » Seksi Jordan na užarenom asfaltu autoputa

    » Zečica Crystal Harris uvijek oduševi

    » Seksi Poljakinja Anna Draganska promovira donje rublje

    » Raskošna Gemma Merna ponovno je otkrila sve svoje čari!

    sve na naslovnici najveće medijske kuće i najutjecajnijeg portala u hrvatskoj ... u ovom trenutku ... ako ne vjerujete ... provjerite
    karnizam ... je radikalni antropocentrizam ... hranjenje je agresija u cilju potpune destrukcije, a seks je agresija u cilju sjedinjenja i reprodukcije ... u temelju svega leži nasilje i nemoć u pameti ... ključni problem ljudske vrste


  33. amal23.03.2012. 11:34
    ma nije to ništa. vidi ovo:
    "On je ubijen udarcem čekićem u glavu, zatim je raskomadan pilom za drva, nakon čega su neki dijelovi pojedeni", navodi se u tom pismu, u kome se dodaje da su prvo pojedeni prostata i penis "jer je to prvo što se jede". "
    http://danas.net.hr/svijet/zemunci-raskomadali-samljeli-i-skuhali-bivseg-kolegu

    pa ja se sad ne mogu sjetit al to mi se čini da još nismo gledali u ovim novim srpskim filmovima, ni kod mile u danskim. i ne može se reć da to što su ti filmovi o balkancima nema nikakve veze sa stvarnošću i da se radi samo o (zapadnjačkim) stereotipovima:)
  34. M-alter_reg.23.03.2012. 13:34
    pa da, srpski kriminalci su pomiješali hranjenje i seks i tako potvrdili tezu kako je današnja civilizacija utemeljena na nasilju ... ovakvom i onakvom
  35. Kurbla23.03.2012. 14:12
  36. dr-watson25.03.2012. 16:56
    Kao što kaže Kurbla, danas nije teško biti vegetarijanac ili vegan.. ma recepti pršte na sve strane: :)

    Vegan Black Metal Chef:
    http://www.youtube.com/watch?v=CeZlih4DDNg

    Video je sakupio zavidan broj od milion i 850 tisuća gledanja :)
  37. dr-watson25.03.2012. 18:56
    "..kao prvo životinje nisu ljudi te kao takve ne zavređuju ljudska prava, te se njihovo uzgajanje ne smije promatrati sa istog moralnog stajališta kao smrt civila u ratovima."

    Bilo bi najbolje odmah na početku razjasniti riječi "životinje" i "ljudi". Jest da se radi o gradivu koje bi trebalo biti osnovnoškolsko, koje pripada elementarnom tečaju biologije, ali nažalost vidimo da je stvarnost drugačija.

    http://en.wikipedia.org/wiki/Human

    Scientific classification:
    Kingdom: Animalia
    Phylum: Chordata
    Class: Mammalia
    Order: Primates
    Family: Hominidae
    Tribe: Hominini
    Genus: Homo
    Species: H. sapiens

    Notorna je činjenica da ljudi jesu životinje, pa prema tome govoriti o "ljudima i životinjama" predstavlja tešku, tešku besmislicu. To je sasvim isto kao da govorimo o "Amerikancima i ljudima" ili "Hrvatima i ljudima", na primjer. Ukoliko je takvo silovanje elementarnih činjenica pomoću ljudskog jezika široko rasprostranjeno (a nažalost jest), tim gore.

    U tvojoj tvrdnji prisutna je laž već na jezičnom nivou jer predstavljaš ljude i životinje kao posve odvojene, različite kategorije.

    Ali naravno, tvoja laž se ne razlikuje od laži društva kao cjeline. Kao što je napisala Joan Dunayer:

    "Kako mi opradavamo naše postupanje prema ne-ljudskim bićima? Mi lažemo - sebi samima i drugima, o našoj vrsti i o drugima. Prijevarni jezik ovjekovječuje specizam, propust da se ne-ljudske životinje jednako razmatraju i poštuju. Kao seksizam i rasizam, specizam je oblik samo-uveličavajuće predrasude. Dogmatizam zahtijeva samo-obmanu. Specizam ne može preživjeti bez laži. Standardno korištenje engleskog jezika pruža takve laži u izobilju. Lingvistički, laži poprimaju mnoge oblike, od eufemizma do lažne definicije. Mi lažemo našim izborom riječi. Mi lažemo našom sintaksom. Mi čak lažemo našom interpunkcijom."
  38. dr-watson25.03.2012. 19:29
    Još jednom: "kao prvo životinje nisu ljudi te kao takve ne zavređuju ljudska prava"

    Tvoja tvrdnja zapravo znači "ne-ljudske životinje nisu ljudi". Da, nisu, pa što? Prebrojao si krvna zrnca pa si ustanovio da im neka nedostaju, zar ne? Fantastičan argument, nema šta! Ideja da samo pripadnici ljudske vrste imaju "ljudska prava", a s pripadnicima svih drugih vrsta se može bez problema postupati na najgore moguće načine, masovno ih mučiti, zlostavljati, zatočivati i ubijati - je dogma, višestoljetna, višetisućljetna dogma. Ta je dogma prvenstveno *zapadnjačka* dogma, koja se nažalost danas proširila po cijelom svijetu. "Ljudska prava" su religija. A kad se pojavi članak koji tu tisućljetnu dogmu dovodi u pitanje, ti je "pobijaš" ponavljajući je!

    Prebacimo se koje stoljeće unatrag i zamislimo da netko dovede u pitanje ropski položaj Crnaca. Zagovaratelj crnačkog ropstva odgovora "Ali Crnci nisu Bijelci i ne zavrijeđuju prava koje Bijelci imaju..."

    I ovdje se radi o ropstvu, ropstvu neljudskih životinja, a ti si tek jedan od zagovaratelja ropstva.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

29.07.

Zelenilo u urbanoj džungli

Vlasti Mexico Cityja, jednog od najvećih svjetskih gradova, pokrenule su niz inicijativa koje imaju za cilj poboljšati kvalitetu zraka i života svojih građana

29.07.

Crno brdo opasno za okoliš

"Potvrda je to onoga na što upozoravamo godinama", kažu u eko udruzi "Ravni Kotari" nakon rezultata analize uzorka s Crnog brda. Zatražili su ostavku glavne inspektorice Ministarstva zaštite okoliša, koja je tvrdila da je riječ o neopasnom materijalu

25.07.

Koprivnički vrtovi traže nove vrtlare

U koprivničkim "Zajedničkim eko vrtovima" otvoren je prostor za još četrdesetak novih vrtlara, javljaju iz udruge "Kopriva"

24.07.

Poreč se okreće suncu

Grad Poreč krenuo je u gradnju solarnih elektrana na osam krovova javnih zgrada, od vrtića i osnovnih škola do sportskih dvorana i odlagališta otpada

24.07.

Velik interes za mini kompostere

U svrhu smanjenja količine biootpada koji završava u miješanom komunalnom otpadu, u Jastrebarskom su građanima podijelili 40 malih kućnih kompostera

22.07.

"Plomin C je prljav posao" + FOTOGALERIJA!

Aktivisti "Greenpeacea" postavili su 30-metarski transparent s porukom "Ugljen je prljav posao" u Plominskom zaljevu čime su htjeli pokazati da se gradnja nove termoelektrane investitorima jedino može isplatiti uz dobivanje ustupaka i potpisivanje tajnih ugovora

22.07.

Paško smilje ugroženo masovnim branjem

Ljudi koji žive na Pagu, nemoćno promatraju kako nestaje biljka koja uvelike određuje kvalitetu ispaše paške ovce

Superknjižara
Info most
Info most
Dokukino