Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Bilješke jedne zastupnice

Deutsche welle

Mitovi o zelenim mitovima

31.03.2011. Robert Faber Ekologija Komentiraj Print
Fotografija članka
Pobornici ekonomske doktrine stalnog rasta moraju prestati vjerovati da ćemo u budućnosti biti u stanju i dalje koristiti sve više energije, da obnovljivi izvori zbog svojih mana nisu sposobni postati energetska osnova naše civilizacije, i da su rizici kod obnovljivih izvora energije jednaki ili čak veći nego kod neobnovljivih.

Nedavni tekst objavljen na ovom portalu pod nazivom Mitovi o upotrebi električne energije, ukazao mi je na potrebu razbijanja tih mitova o obnovljivim izvorima energije koji se kroz medije intenzivno šire u javnosti, pa mnogi vjerojatno nehotice prihvate takvu argumentaciju i način razmišljanja, koji se tada dalje perpetuira. Baražna vatra iskrivljene argumentacije prisutne po hrvatskim ali i svjetskim medijima posebice je intenzivirana nakon nuklearne katastrofe u Japanu, kada su po tko zna koji puta na vidjelo iskočile sve mane neobnovljivih izvora energije, a posebice nuklearne energije, pa jedino što još mogu upotrijebiti u svoju obranu je intenziviranje diskreditacije konkurencije, odnosno obnovljivih izvora energije, koji su već i prije ove katastrofe pokazivali veliku žilavost u rušenju mitova koji im se pripisuju.

Pobornici sadašnje ekonomske doktrine stalnog rasta, suočeni su s tri mita u pogledu upotrebe energije u budućnosti.

Prvo, moraju prestati vjerovati da ćemo u budućnosti biti u stanju i dalje koristiti sve više i više energije. Vrhunac proizvodnje svih neobnovljivih oblika energije vrlo S pojavom vrhunca proizvodnje svih neobnovljivih energenata, vrlo je malo vjerojatno da će i proizvodnja električne energije nastaviti rasti u nedogled vjerojatno će se dogoditi između 2020. i 2030., a čak i da su te prognoze pogrešne, ne postavlja se pitanje da li će se to dogoditi, već samo kada će se to doista dogoditi. Od sredine 2004. godine do danas svjetska proizvodnja nafte varirala je u rasponu od svega 4 posto, što ukazuje da se već vrlo vjerojatno nalazimo na tzv. platou proizvodnje tog energenta te da su daljnja povećanja proizvodnje malo izgledna, a trenutak pada proizvodnje nafte postaje sve izglednija bliska budućnost. Procjene početka pada svjetske proizvodnje nafte kreću se u rasponima od 2011. do 2015. godine. Vrlo rijetke studije daju neke duže procjene. Vrhunac svjetske proizvodnje ugljena vjerojatno će se dogoditi između 2011. i 2025. godine. Vrhunac svjetske proizvodnje plina vjerojatno će se dogoditi između 2019. i 2030. godine, a vrhunac proizvodnje urana vjerojatno će se pojaviti između 2015. i 2030. godine. S pojavom vrhunca proizvodnje svih neobnovljivih energenata, vrlo je malo vjerojatno da će i proizvodnja električne energije nastaviti rasti u nedogled. S pojavom vrhunca proizvodnje nafte, rokovi procjena vrhunca proizvodnje ostalih neobnovljivih energenata mogu se i dodatno skratiti, jer proizvodnja tih energenata jako ovisi o dostupnosti nafte.

Nerazumijevanje eksponencijalne krivulje rasta, koja se događa u raznim segmentima ljudske aktivnosti, a ne samo u energetici, predstavlja jednu od najvećih tragedija

mis.jpg

ljudskoga roda. Daljnje povećanje svjetske potrošnje energije samo znači pad u ponor s više stepenice u bliskoj budućnosti.

Drugo, da obnovljivi izvori zbog svojih mana nisu sposobni postati energetska osnova naše civilizacije. Jedan od najčešćih pokušaja diskreditacije obnovljivih izvora energije sažima se u izjavama poput: "Svi obnovljivi izvori imaju jednu (obično dodaju i riječi poput nepremostivu ili neizbježnu) manu, jer ovise o hirovitosti prirode." Ovu tvrdnju koja je inače jako popularna i među energetičarima (pogotovo nuklearnim) na FER-u, proanalizirat ću iz više aspekata. Argumentacija koja će biti iznesena odnosi se na globalnu razinu primjene obnovljivih izvora energije, jer regionalne i lokalne specifičnosti nije moguće uklopiti u kratak tekst. Uostalom, izrečene diskreditacije obnovljivih izvora energije su također gotovo uvijek paušalne i generalizirane.

1. Rade li svi obnovljivi izvori nepredvidivo zbog hirova prirode?

U svjetskom energetskom miksu, obnovljivi izvori već danas sudjeluju s preko 18 posto. Tradicionalna biomasa, sama, trenutno namiruje preko 13 posto udjela u svjetskoj potrošnji energije, što je otprilike 4-5 puta veći udio od primjerice nuklearne energije. Biomasa općenito, u što osim tradicionalne biomase, dodatno spada bioplin, neprerađeno biljnoulje, biodizel i bioetanol, svakako ne spada u izvore energije koji ovise o hirovima prirode. Barem ne više od toga koliko o hirovima prirode ovise i neobnovljivi izvori energije, ali o tome malo kasnije. Hrvatska upravo u razvoju potencijala biomase ima priličan neiskorišteni kapacitet. Geotermalna energija, bilo da se radi o iskorištavanju energije podzemnih fluida ili suhih stijena, također može funkcionirati prilično pouzdano i stalno.  Stalni rad, također imaju, OTEC (Ocean Thermal Energy Conversion) koji koristi razlike u temperaturi između površine i dubljih dijelova mora za proizvodnju električne energije, iskorištavanje energije plime i

Nerazumijevanje eksponencijalne krivulje rasta, koja se događa u raznim segmentima ljudske aktivnosti, a ne samo u energetici, predstavlja jednu od najvećih tragedija ljudskoga roda

oseke, morskih struja i slično. Akumulacione hidroelektrane imaju problema samo kada hirovi prirode izađu iz uobičajenih okvira, a solarne termalne elektrane koje imaju mogućnost akumulacije topline također već mogu premostiti i dobar dio noćnog rada. Čak postoje i vjetroelektrane, doduše malih snaga, koje se poput balona mogu smjestiti na veće visine te rade vrlo stabilno i neovisno o prizemnim varijacijama snage vjetra, ali za sada spadaju u egzotiku bez većeg potencijala, iako su već našle svoje mjesto za primjene u praksi.

2. Jesu li neobnovljivi izvori energije otporni na hirove prirode?

Kada se obnovljive izvore energije dikreditira time što im se pripisuje da su ovisni o hirovima prirode, indirektno se sugerira da su neobnovljivi izvori na njih imuni. Da vidimo da li je to stvarno tako. Recimo, da krene velika suša pa rijeke i akumulacije presuše, te energija iz hidroelektrana više nije na raspolaganju. Tada bi, slijedeći tu logiku, manjak trebale popuniti termoelektrane s naročitim naglaskom na "pouzdane" nuklearne elektrane. Međutim, gle čuda, termoelektrane i nuklearke također ne mogu raditi, jer u rijekama nema dovoljno vode za hlađenje, pa rade smanjenim kapacitetom ili čak ispadaju iz upotrebe, pa moraju imati višestruke rezervne kapacitete za takve situacije što jako poskupljuje cijeli sustav. Znači u vremenima ekstremnih suša izlazni energetski rezultat iz hidroelektrana i nuklearki može biti ravan nuli. Čak što više, ono što je široj javnosti postalo poznato s aktualnom katastrofom u nuklearki Fukushimi Daiichi, je to, da nuklearka ne smije ostati bez hlađenja ni kada ne radi, jer tada nastaje kaos. To predstavlja dodatni problem i nuklearku pretvara u nepredviđenog potrošača električne energije u trenucima energetske oskudice. Takav scenarij nije nepoznat, jer se već višekratno ponavljao u Europi i SAD-u. Francuska, koja je posebno osjetljiva na takve hirove prirode, bila je često u velikim problemima. Samo unazad jednog desetljeća to se velikim intenzitetom ponovilo 2003., 2006. i 2009. godine. Primjerice 2009. godine Francuskoj je iz upotrebe ispalo 20GW instalirane snage nuklearki od ukupno 63GW, pa su, između ostalog, uvozili struju proizvedenu iz vjetroelektrana u Njemačkoj. Dakle, u vremenima velikih suša, koje su najčešće popraćene visokim temperaturama i povećanom potrošnjom električne energije za klima uređaje, hidroelektrane mogu samo zaštekati, a nuklearke čak postaju potrošači energije uz povećanu opasnost havarije zbog otežanog hlađenja. Francuzi su tako 2003. godine čak bili prisiljeni polijevati reaktore vodom koristeći gumena crijeva.

solar_array_by_adampaquette.jpg
Adam Paquette: Solarna zona

 

Nagradno pitanje glasi: Kako u opisanim uvjetima hirovitosti prirode rade elektrane na biomasu, solarne elektrane, vjetroelektrane i još neki obnovljivi izvori energije? Hirovi prirode u obliku poplava također mogu izbaciti iz upotrebe razne neobnovljive energetske objekte, pogotovo one koji se moraju graditi u blizini rijeka ili mora zbog hlađenja, što također nisu nepoznati događaji. Jedan od takvih slučajeva koji nam je geografski bio blizu, a ima puno sličnosti s uzrocima aktualne katastrofe u Fukushimi Daiichi (srećom je ostao bez takvih posljedica), možete pogledati ovdje. U situacijama poplava, obnovljivi izvori poput hidroelektrana čak moraju ispuštati viškove vode, a vjetroelektrane koje se često rade na povišenim mjestima zbog stabilnijeg i jačeg vjetra na takvim lokacijama, također ostaju zaštićene.

Hirovitost prirode u svojoj punoj snazi pokazala se i tijekom nedavnog razornog potresa u Japanu, koji je bio popraćen tsunamijem. Neobnovljivi izvori energije u formi nuklearnih elektrana pokazali su ponovo svu svoju ranjivost na hirove prirode. Reaktori nuklearnih elektrana na zahvaćenom području, ne samo da su ispali iz upotrebe stvarajući dugoročnu veliku gospodarsku štetu Japanu, već su dodatno napravili ekološku katastrofu koja već ima regionalne, a može poprimiti i globalne razmjere. Mogućnost da neki od tih reaktora više nikada neće ni proraditi, više je nego izgledna. Kao zanimljivost, ovdje ću istaknuti da su vjetroelektrane, na potresom zahvaćenom području Japana, preživjele bez kvarova te su i dalje u funkciji, dajući svoj doprinos da japanski elektroenergetski sustav ne kolabira u potpunosti. Svega par vjetroelektrana nije bilo odmah nakon potresa u funkciji, ali ne zbog vlastitog kvara već zbog kvarova na elektrodistributivnoj mreži izvan područja Kada se uspoređuju obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, veću težinu pri odlukama u budućnosti trebala bi imati njihova ovisnost o ljudskoj hirovitosti elektrana. Slična stvar se dogodila i 2007. godine. Neki tada oštećeni reaktori nisu godinama osposobljeni za rad, a neki nisu proradili ni do današnjih dana i tko zna kad će.

Dodatni aspekt je sama sigurnost dobave neobnovljivih energenata, koja je također osjetljiva na hirove prirode. Primjerice, samo unazad godinu dana imali smo velike suše i poplave u Australiji. Svaka od tih prirodnih nepogoda, na svoj način, utjecala je na proizvodnju ugljena i urana koji se tamo eksploatira. Možemo još dodati i uragane koji remete proizvodnju nafte iz bušotina na moru. Naravno, ovdje bi već netko mogao uskočiti s primjedbom da uvijek postoje uskladištene rezerve neobnovljivih energenata koji mogu premostiti kratkotrajne poremećaje u njihovoj proizvodnji, a za obnovljive to nije slučaj, pa će iduće pitanje biti:

3. Da li je moguće skladištiti energiju iz obnovljivih izvora?

Naravno da je moguće. Svi oblici biomase koji zasada imaju i najveći udio u obnovljivim izvorima energije, skladište se otprilike kao i neobnovljivi energenti. Neke oblike obnovljive energije, poput sunčeve, možemo skladištiti kao toplinsku energiju. Druge vidove obnovljive energije koja kao izlaz ima električnu energiju, također ima više načina skladištenje. Spomenut ću samo neke. Skladištenje u obliku hidroenergije korištenjem pumpi i reverzibilnih hidroelektrana, skladištenje u obliku komprimiranog zraka ili proizvodnjom vodika, a to nisu jedini načini koji su na raspolaganju. Naravno takvo skladištenje energije donosi i gubitke energije tijekom transformacija koji nisu zanemarivi pa ih treba izbjegavati koliko je moguće. Zato se uz obnovljive izvore radije pribjegava upravljanju proizvodnjom i potrošnjom električne energije kroz novi koncept pametnih mreža.

Treće. Izjava da niti jedan oblik proizvodnje energije ne dolazi bez rizika po okoliš je, naravno, u potpunosti točna, ali zastupnici koncepta stalnog rasta, vještim formulacijama te tvrdnje, diskretno sugeriraju da su ti rizici po jedinici proizvedene energije jednaki ili čak veći kod obnovljivih izvora energije, nego kod neobnovljivih, a taj dio svakako nije točan. Taj dio zaslužuje malo dužu analizu, ali ne u ovom trenutku. Spomenut ću tek da je cijeli ciklus proizvodnje goriva za nuklearke opterećen emisijama raznih stakleničkih plinova i radioaktivnih supstanci, a nuklearke se reklamira kako predstavljaju čisti izvor energije bez emisija stakleničkih plinova, ukoliko rade bez većih kvarova. Čak i kada ne uračunamo katastrofe izazvane nuklearkama koje se, kako vidimo, ipak prečesto događaju, one nisu ni približno tako čisti izvor energije kako ga želi prikazati nuklearna industrija.

Kao što ne postoji izvor energije bez utjecaja na okoliš, tako ne postoji niti izvor energije koji je imun na hirove prirode. No u oba slučaja, dobro odabrani obnovljivi Vrijeme neobnovljivih energenata, a time i civilizacije kakvu poznajemo, nemilosrdno istječe. Na ono što nas čeka u budućnosti sigurno jednim dijelom možemo sami utjecati, pa tu mogućnost barem trebamo pokušati iskoristiti izvori energije, dugoročno imaju bolje karakteristike. Kada se uspoređuju obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, veću težinu pri odlukama u budućnosti trebala bi imati njihova ovisnost o ljudskoj hirovitosti. Plinovodi i naftovodi lako se zatvore iz čistog hira neke osobe na vlasti, a obustava isporuka ugljena ili nuklearnog goriva itekako je podložna toj vrsti hirovitosti, a kao što nas povijest uči, žrtve hirovitosti prirode jedino nadmašuju žrtve hirovitosti ljudi. Obnovljivi izvori energije, za razliku od neobnovljivih, prema toj vrsti hirovitosti pokazuju iznenađujuću žilavost, a u bliskoj budućnosti to će biti njihova sve cjenjenija karakteristika. Sa stanovišta SAD-a, koji vojnom silom može osigurati dotok neobnovljivih energenata za svoje potrebe, iz raznih krajeva svijeta, oslanjanje na njih možda im daje neki privid logičnosti, ali za sve ostale to predstavlja dodatni rizik. Na žalost, osobno mislim da se s razvojem obnovljivih izvora energije i transformacijom prema nisko energetskoj civilizaciji, na svjetskoj razini već prilično kasni. Ukoliko vrhunac proizvodnje svih neobnovljivih energenata doista uslijedi u narednih 10 do 20 godina, na što ukazuje sve veći broj studija, ovakve rasprave o neminovnosti korištenja neobnovljivih energenata bit će bespredmetne, jer će uslijediti nezadrživi pad količine raspoložive energije za potrošnju. Nije uopće upitno da li će se taj trenutak dogoditi, već je samo upitno, kada će se dogoditi.

Zeleni mitovi o energiji na žalost ne postoje, već njihova upozorenja koja, bez idealiziranja situacije u kojoj se nalazimo, predstavljaju grubu realnost koju ljudi još nisu spremni sami sebi priznati. Vrijeme neobnovljivih energenata, a time i civilizacije kakvu poznajemo, nemilosrdno istječe. Na ono što nas čeka u budućnosti sigurno jednim dijelom možemo sami utjecati, pa tu mogućnost barem trebamo pokušati iskoristiti. Ako ne zbog sebe, barem zbog generacija koje dolaze iza nas.

Tagovi: energetika, obnovljivi izvori, nuklearna energija
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 28 komentara
  1. ktullu31.03.2011. 12:27
    nadmasio si samoga sebe.
  2. IGOR G.31.03.2011. 12:51
    Bravo Robi
  3. IGOR G.31.03.2011. 12:52
    Odličan članak koji nadopunjuje prethodne članke i daje pravi odgovor na situaciju u energetskom sektoru!
  4. Odlično31.03.2011. 12:54
    bravo majstore, također pohvaljujem ovaj članak
    dobar je dobar
    i daje prave i dobre argumente na pisanje Škorića!
  5. ktullu31.03.2011. 13:50
    da se ne bi krivo razumjeli. bio sam cinican... reci jednom cijelu istinu. al za to te ne placaju.
  6. gauss31.03.2011. 14:37
    Ma nije sporno da svima nama život ovisi o hirovitosti prirode.
    Razlika je samo o tome da li se ta hirovitost dešava na dnevnoj bazi ili na mjesečnoj ili godišnjoj.
    U pogledu biodizela repe itd. - u svijetu i dalje ima dosta gladnih kojima se ne sviđa korištenje plodnog tla za proizvodnju energije - osobito ako postoje druge varijante.
    A i kapacitet je ionako nedovoljan.

    U pogledu vjetra - 30% godišnje je raspoloživost na boljim lokacijama kod nas.
    Što je s ostatkom vremena?
    Naš sustav ima nekih 400 MW rezervi i toliko može i vjetrenjača primiti. Jel bolje graditi 2 elektrane(vjetrenjače i još jednu brzu npr.plinsku. E da treba pitati Piršića što misli o ukapljenom plinu - ni to nekima ne valja) ili jednu klasičnu, koja doduše malo dimi?
    Problemi s regulacijom - to znaju Nijemci, kako je kad iznevjeri prognoza...

    U pogledu sunca - jako, jako skupo i prljavo u proizvodnji. To znaju Česi.

    Geoterme- nema puno kod nas potencijala nažalost.

    Ali ima vode i zato mi u obnovljivim izvorima šijemo debelo sve te strance na koje se zeleni pozivaju kod nas... :)
    Jedino ne znam zašto hoće da kupimo skupu njemačku tehnologiju i to dvaput.
    Možda zbog stiftunga i austrougarske...

    A te priče da će milijarde indijaca i kineza shvatiti da nemaju pravo na energiju koje ima zapad jer to nije održivo i idemo u provaliju su za malu djecu...
    Zašto bi se siromašni odrekli onog čega bogati neće?
  7. marko31.03.2011. 15:00
    Jel mi može netko navesti obnovljvi izvor koji može zamijeniti termoelektranu od recimo 500 MW? Kako bi to izgledalo? Ovo ne pitam da bih provocirao, stvarno me zanima.
  8. IG.31.03.2011. 16:12
    Odgovor Marku
    da može se
    više malih projekata, više geotermalnih povezati sa DG jedinicama- sunce plus vjetar
    sve se može i morat će se dragi kolega
    međuostalim i
    kad nafta ode iznad 120 USD, a otići će
    neki dan je bila na 118USD
    sutra ili 2018. nije bitno

    ali će otići i što ćeš onda kuriti ugljen
    ili strahovati od nuklearki!!!
    To je globalni problem
  9. IG.31.03.2011. 16:21
    ovo mi je zadnji odgovor ne da mi se više iskreno

    previše pljujete obnovljive
    naravno da oni nisu najveći i da ne proizvode najviše el. energije....
    ali.... priča tu nije ni izbliza gotova

    kratki komentari na:

    1. Problemi s regulacijom - to znaju Nijemci, kako je kad iznevjeri prognoza...
    Danas su prognoze izuzetno točne skoro u sat
    a osim toga one su povezane u mrežu i postoji jako dobra nadopuna sa drugim obn. izvorima...
    čime se i G. Granić složio još 2008. godine na njegovom skupu HED u Lisinskom
    kad su gostovali nizozemci- jedino da pošaljem cijeli rad, nema linka a i ne da mi se!

    2. rekao si Geoterme- nema puno kod nas potencijala nažalost.
    Ima ima IMA
    Lukovec Kutnjak cijela Podravina Bizovac đeletovci Mladost i još neki projekti koje ja osobno znam pa i delam
    ima ima samo polako
    bit će drugovi
    energetiku krase par stvari

    veoma dugi rok izgradnje i prespori su
    toliko od mene


  10. Ivek31.03.2011. 18:21
    Drago mi je da se razvila diskusija, iako sam pomalo zbunjen svojom novom ulogom obrane nuklearnog lobbya, hahaha. Odmah se sjetim bivseg ministra energetike Ivice Vice Cukrova koji me je 1985. na Radiju 101 pitao da koje oblike proizvodnje energije ja predlazem, nakon sto sam u tri prethodne emisije objasnio zasto niti nuklearka u Tenji, niti termelektrana Plomin 2, niti hidroelektrana na Tari nisu prihvatljive.

    Robert, nigdje nisam rekao da su rizici kod obnovljivih izvora veci nego kod neobnovljivih, nego samo da postoje. Zemljotres koji bi porusio Itaipu ili Three Gorges branu prouzrocio bi vecu stetu, nego recimo sto bi ucinio nekoj termoelektrani. No, opcenito, slazem se da je broj ptica koje ubiju vjetrenjace daleko prihvatljivija steta od uzasa koji se desi svaki puta kad neka nuklearka kiksa.

    Mislim da sam napisao da su obnovljivi izvori s izuzetkom biomase izlozeni hirovima prirode. Upotrijeba rijeci "hir" ovdje je samo simbolicna i ne treba te uznemiravati toliko. Mislim, istina je da mora puhati vjetar da bi vjetrenjace proizvodile struju i sjati sunce da bi solarni kolektori mogli raditi, to se valjda slazes?

    Biomasa je posebna prica - to je opet samo jedan pod-tip termoelektrane, tj. to je termoelektrana na obnovljivo gorivo. Nije, medjutim, prihvatljivo, dok na planeti ima ljudi koji gladuju, koristiti hranu za proizvodnju goriva za termoelektranu, ne? Osim toga, svako sagorjevanje ugljika rezultira proizvodnjom staklenickog plina co2, tako da biomasa nije nesto sto ce nas spasiti globalnog zatopljenja.

    Iako sam veliki pobornik iste - recimo u Vermontu podrzavam proizvodnju struje iz kravskog djubriva i kupujem tu struju po cijeni od $0.04/kWh vecoj od normalne. A volio bih vidjeti i da se kanalizacijski sistemi velikih gradova prilagode, te da mozemo vlastito govno krosititi za proizvodnju elektricne energije. No, kao sto rekoh, nikad nije svima pravo - eto u Vermontu ljudi protestiraju i protiv elektrana na biomasu:
    http://vtdigger.org/2010/11/22/as-beaver-wood-project-nears-deadline-protests-pick-up-steam/

    I slazem se s tobom da je ovisnost obnovljivih izvora (osim biomase i geotermalne, sto je isto zapravo termoelektrana) o hirovima prirode manje problematicna od osnovnog problema neobnovljivih izvora, tj. njihove neobnovljivosti. Tvoje prognoze do kada ce trajati su naravno daleko manje od onih koje daje "industrija", no jedno je sigurno: za 100 godina sve ce termoelektrane raditi na biomasu, jer nece biti nafte, ugljena, a mozda niti plina.

    To ce se desiti i prije, jer nam nafta i ugljen trebaju i za druge stvari osim za proizvodnju energije, kao npr. transport, proizvodnju plastike, asfalta, itd. Nuklearno gorivo je opet specificna prica. Nacinom na koji se danas dobija i trosi uran, proizvodnja nuklearne energije mogla bi trajati krace od sagorjevanja svog ugljena. No uzmi u obzir gorivo u nuklearnim bombama, gorivo u visoko-radioaktivnom otpadu, breeder reaktore koji proizvode, a ne samo trose gorivo, i traveling wave reaktore koji trose znatno manje goriva nego danasnji reaktori - nuklearke bi tako mogle potrajati malo duze.

    Iako, JEDNOM vise nece biti niti jednog neobnovljivog izvora energije na planeti i TADA cemo ili morati biti sposobni proizvoditi svu potrebnu energiju iz drugih izvora, ili cemo morati trosti koliko imamo, ili cemo morati biti sposobni dovoziti gorivo s drugih planeta

    Ono gdje se SADA energiticari i zeleni najcesce sukobljavaju je pitanje da li obnovljivi izvori mogu biti osnovni ili tek dodatni izvori. Energeticari tvrde da su osnovni izvori termoelektrane (plin, ugljen, nafta, nuklearna fisija, biomasa, geotermalna) jer one rade prema nasim potrebama, dok hidro, vjetar, sunce mogu biti tek dodatni izvori jer ne mozemo kontrolirati njihov output - tj. one mogu proizvoditi energiju kad nam ne treba, a ne proizvoditi je kad nam treba.

    Cesti argument protiv vjetra u Vermontu je da vjetar puse najvise nocu kad je potrosnja struje najmanja. Dakle, tu energiju treba nekako uskladistiti. Zasto ne napuniti tornjeve vjetrenjaca baterijama? Preskupo je. Za sada. Cinjenica da su vjetrenjace prezivjele zemljotres snage 9.0 i tsunami u Japanu, koji je onesposobio 10 nuklearnih reaktora, sigurno govore u prilog vjetrenjacama: mislim da bi svaka drzava koja ima obalu, trebala na 10-tak kilometara od obale posaditi stotine vjetroturbina i poveazati ih podzemnim visoko-voltaznim kablovima - to je skupa investicija, ali vjetar gotovo uvijek puse ili sa obale ili prema obali, tako daleko od obale ne smetaju nikome, pa niti pticama, a izgleda da mogu prezivjeti i najgore prirodne nepogode, pa bi se to na duge staze itekako isplatilo (zato su osnivaci Googlea upravo ulozili 5 milijardi dolara u polaganje takvog dalekovoda uz istocnu obalu SAD-a...)
    http://tech.fortune.cnn.com/2010/10/12/google-builds-to-the-jersey-shore/

    Koristenje vjetra i foto-voltaickih celija nam, osim toga, ne gine na duze staze, zbog toga sto ce biti sve manje friske vode, a svi ostali oblici proizvodnje elekticne energije zahtjevaju vodu. Slazem se da hidorelektrane nisu jedine kojima treba friska voda. Dapace, Wikipedia kaze da Europa vec danas 40% svoje pitke vode trosi na rad raznih termoelektrana (ugljen, plin, nafta, nuklearke, biomasa, itd.), koje sve rade na principu parnog kotla. A na primjeru Fukushime vidimo da nuklearke trebaju vodu i struju i kad ne rade, a ne samo kad rade, i to ne morsku vodu, nego frisku vodu, bez soli i minerala (energeticari znaju to vrlo dobro jer se voda u upotrebi u termoelektranama sva mora demineralizirati prije upotrebe). Dobivanje vode iz mora trosi enormne kolicine elektricne energije, pa to znaci nije rjesenje za proizvodnju elektricne energije.

    Uskladistavanje obnovljivih izvora je posebna prica. Trebaju nam jeftine efikasne baterije! Drugo najbolje rjesenje su reverzibilne hidroelektrane - koje pumpaju vodu natrag u akumulaciona jezera elektricnom energijom iz termoelektrana (a u Francuskoj iz nuklearki) u off-peak satima, da bi proizvodile dodatnu struju u "peak" satima.

    Vjetar i sunce mogi bi postati bazicni izvori energije, gdje bi termoelektrane uskakale po potrebi, umjesto obrnuto, kako je sada. To iziskuje ulaganja i politicku volju. U biti nas dvojica se ne slazemo zapravo samo u jednoj tocki (tocci): o tome da li ce u buducnosti proizvodnja/potrosnja energije rasti ili pasti. Ja mislim, bazirano na povijesnoj perspektivi, da je iluzorno ocekivati da uz sve napore da stedimo, osim ako ne dodje do neke uzasne kataklizme koja bi pomorila dio svjetskog pucanstva ili nas natjerala da zivimo nizim standardom, da ce potrosnja elektricne energije pasti - posebno ako ocekujemo da ce automobili i kamioni takodjer ici na struju ili na vodik, za ciju proizvodnju takodjer treba elektrika.

    Mislim da je zivjeti u takvoj iluziji kontraproduktivno i u neku ruku pomaze energeticarima gurati svoju agendu. Umjesto da Zeleni kazu - da, tocno je da ce nam za 30 godina trebati vise elektricne energije nego danas i zato moramo hitno uloziti u velike infrastrukturne projekte da bi se ista mogla ekonomicno dovoditi iz vjetroelektrana i solarnih kolektora i termoelektrana na biomasu, Energeticari kazu - ne slusajte Zelene, oni zive u iluzijama i zele nas vratiti u kameno doba, da bi zadovoljili nase buduce energetske potrebe moramo izgraditi jos nuklearki i sagorjeti sav ugljen i naftu koji postoje.

    Problem je sto jedna iluzija onda sugerira i da su svi drugi prijedlozi iluzije...
  11. Mala Mrcina31.03.2011. 20:00
    Fukushima definitivno ruši sve mitove. Vjernici stalnog rasta zapravo su podanici jakih energetskih lobija, koji nas žestoko i svakodnevno klistiraju i peru nam mozak pripovijedajući o crnim scenarijima silnog rasta potrošnje i cijenama energije koje se penju do besvijesti. I imaju pravo jer, čim se jednom diktatoru pogorša, špekulanti podignu cijenu nafte. Obnovljivih izvora energije ima dovoljno. Pitanje isplativosti njezine proizvodnje nije više ključno pitanje. Tehnologija postoji. Možda nije savršena ali će za kratko vrijeme biti. Energiju iz obnovljivih izvora jednostavno treba proizvoditi, gdje god je to moguće. Tu nastaje pravi problem. Da bi svaka kuća proizvodila određenu količinu energije za vlastite potrebe potrebno je i neminovno – SRUŠITI MONOPOLE. Kako ih srušiti – to je ključno pitanje. Bez tog odgovora nema smisla ni sanjariti o automobilima na električni pogon i pričati druge bajke. Ako se jedna zemlja želi osloboditi ovisnosti o uvozu energije i samovolje velikih dobavljača plina ili nafte, koji je grčevito bore za svoja tržišta, mora institucionalizirati i razumnim zakonskim okvirima definirati status energije koju proizvode sunce i vjetrenjača na krovu moje kuće za moje potrebe. Naša preljepa izmučena i gotovo rasprodana Hrvatska bi u najkraćem roku morala shvatiti da je jedina prava i velika šansa za stvaranje održivog blagostanja upravo u smanjivanju energetske ovisnosti i da je svaka novoizgrađena zgrada koja nije dokazivo PASIVNA građevina, ruku na srce, bačeni novac i put u siromaštvo bez povratne karte. Dok to ne postane jasno, moji će solarni kolektori dan za danom proizvoditi kakvu takvu toplinu a ja ću zato trošiti 40% manje plina. Bilo kako bilo, potrošnja energije u mojoj kući NE RASTE!
  12. Robi31.03.2011. 20:47
    @Ivek
    Nije sve u ovom tekstu bio osvrt samo na prethodni. Malo sam proširio kontekst kad sam već pisao o tome i naravno da se o nekim stvarima slažemo u razmišljanjima.
    Mane obnovljivih su mi također dobro poznate. O nekima sam već i pisao u prethodnim tekstovima (biogoriva i hidro), a biti će toga još.
    Veza između hrane i energije, već će doći na red. To također predstavlja zanimljivu i vrlo slojevitu priču.
  13. Kitchee31.03.2011. 23:42
    bojim se da današnja ekonomija bez mita o stalnom rastu takoreć ne postoji, kad sam pitao na jednom predavanju profesora ekonomije na fakultetu zašto je stalno potreban rast, izbiflana mi je definicija iz samuelsona ili ćega već o inflaciji blablabla...
    totalno nerazumijevanje i otuđenost od toga da ce entropija sve njihove koncepcije uvijek poricati, ali zakoni fizike su većini ekonomista unutar ekonomije a ne obrnuto... :D lol
    mislim da ce se sve uciniti da se rast nastavi i da udjemo spremni u novu energetsku epohu, povijest nas tome uči...slučajno ili ne uvijek se iznalazio nekakav naćin, teško zamisliv i provediv u onoj prethodnoj energetskoj epohi...ako su to obnovljivi izvori i smanjeje gustoće naseljavanja gradova radi održivosti...samo neka ... :)
  14. ibasic01.04.2011. 08:13
    Kolega, magistar znanosti Robert Faber (inače diplomant FERa), u neobično fokusiranom ratu sa energetičarima FERa (“pogotovo nuklearnim”) iznosi neke poznate i priznate prednosti obnovivih izvora energije o kojima nitko u energetskim krugovima niti ne spori. Naime upravo se na FERu predaju predmeti poput “Energijske Tehnologije” te “Okoliš i održivi razvoj”. Zapravo, nakon što sam ja tamo studirao energetiku, 1985-1990, upravo se u zadnja dva desetljeća najviše pažnje posvećuje novim tehnologijama (vjetroelektranama, sunčevim kolektorima, itd.) te povećanju stupnja iskoristivosti postojećih energetskih sustava. Također je svakom iole ozbiljnom energetičaru po struci posve jasno da je potrošačko društvo i eksponencijalni rast svakojake potrošnje (pa tako i energetske) neodrživ na dulji period. O tome bi više trebali reći kolege sociolozi.
    U drugu ruku, unatoč tome da niti jedan energetičar (ni nuklearni) ne vidi problem u smjeru zadovoljavanja dijela potreba energetske potrošnje bilo racionalnijom i efikasnijom upotrebom ali i dosezanju nekog 20% udjela obnovljiivih izvora (kao cilja EU), ovdje se izvode i vrlo paušalne tvrdnje o nuklearkama.
    Kao analitičar nuklearne sigurnosti moram reći da to što je Francuska imala problema sa niskim vodostajem nije ugrozilo sigurnost elektrana, one jesu smanjile proizvodnju ili je u nekima obustavljen rad jer nisu opremljene rashladnim tornjevima i jer poštuju nacionalne zakonske odredbe o zagrijavanju rijeka (u Krškom je to 3oC biološke zaštite, jednako kao što se mjeri i količina otopljena kisika jer su to dvije povezane veličine, pa je i ta stara tvrdnja o utjecaju na biološki svijet jednostavno neistinita a mjerenja je provodio i potvrdio Institut Ruđer Bošković). Nakon što se obustavi rad nuklearke potrebno je odvoditi nekih 10MW za koje je osigurana voda u branom (seizmički izgrađenom) zagrađenom dijelu rijeke, bazenu i ne mješa se direktno sa ostatkom protoka. Zakonska granica grijanja riječne vode je u Francuskoj zbog spomenute ekstremne suše 2003 podignuta za 2 stupnja i to samo za 6 nuklearki i cijeli niz termoelektrana čime je još uvijek bio zaštićen biološki svijet. Potpuna je neistina da su u Francuskoj zbog suše reaktori zaljevanivodom izvana pogotovo što se oni nalaze unutar biološkog štita i zaštitne zgrade. Volio bih vidjeti referencu na tu tvrdnju.

    U tekstu o hirovima prirode navodi se da „Akumulacione hidroelektrane imaju problema samo kada hirovi prirode izađu iz uobičajenih okvira,..“ a ti uobičajeni okviri su projektne osnove („Design Basis“). I na Fukushima-i se dogodilo upravo to (pročitajte ljudi detalje o nesreći na: http://nuklearno-drustvo.hr/hr) premašena je projektna osnova (5.6m) zaštite od vala tsunamija a nuklearka je preživjela 40% veći potres. Ne ulazim sada u detaljne analize jer za to će trebati pričekati i ozbiljne tehničke analize događaja. Međutim, analize nekih nesreće na hidroelektranama su poznate i mogle su biti katastrofalnije, na sreću nisu, od bilo koje nuklearne. Uzmimo primjer najsvježije iz 2009 - Sayano-Shushenskaya nesreća u kojoj je malo nedostajalo da se uruši brana jedne od najvećih hidroelektrana na svijetu pri čemu bi se kreirao val visine 50tak metara i brzine do 200km/h te bi poplavio nekoliko naselja a rušenjem i nizvodne brane, Rusi su špekulirali o više od 1,000,000 poginulih stanovnika u vremenu oko 40tak minuta. I pri samoj nesreći poginulo je 76 ljudi što trenutačno premašuje broj poginulih u Fukushima-i.

    Da zaključim, slažem se u potpunosti da niti jedan oblik proizvodnje energije ne dolazi bez rizika po okoliš i da se svi rizici trebaju kvantificirati na identičan način jednako (nabacivanje paušalnih ocjena jednostavno nije prihvatljiva metoda kojom bih odredili buduću energetsku strategiju). Osim toga potrebno je usporediti i udio neobnovljive energije iz prirode (onaj nereversibilni udio) i prostorno opterećenje potreban da se osigura 1 kWh novog izvora napajanja. Naime tvrditi da krupni kapital stoji samo iza ugljenarskog, naftnog ili nuklearnog lobija a ne i iza rasta industrije obnovljivih izvora energije (pogotovo kroz zakonske okvire poticaja ili netržišne cijene kWh) naprosto je smiješno. Kapital se pomiče tamo gdje je osiguran njegov rast, pitanje tehnologije je tu nebitno.
    Na kraju umjesto svih mogućih prepirki, energetsko pitanje mora se urediti na civiliziran i konzistentan način i možda je za to najbolji primjer upravo Švicarska gdje je odluka o energetskim izvorima, pa tako i nuklearkama, pitanje javne rasprave i referenduma.
  15. IG.01.04.2011. 10:37
    Kolega, magistar znanosti Robert Faber (inače diplomant FERa), u neobično fokusiranom ratu sa energetičarima FERa (“pogotovo nuklearnim”) iznosi neke poznate i priznate prednosti obnovivih izvora energije o kojima nitko u energetskim krugovima niti ne spori.
  16. ibasic01.04.2011. 10:41
    Točno ALI u drugu ruku, unatoč tome da niti jedan energetičar (ni nuklearni) ne vidi problem u smjeru zadovoljavanja dijela potreba energetske potrošnje bilo racionalnijom i efikasnijom upotrebom ali i dosezanju nekog 20% udjela obnovljiivih izvora (kao cilja EU), ovdje se izvode i vrlo paušalne tvrdnje o nuklearkama.
  17. IG.01.04.2011. 10:47
    ODGOVOR ibasic-u na
    Kolega, magistar znanosti Robert Faber (inače diplomant FERa), u neobično fokusiranom ratu sa energetičarima FERa (“pogotovo nuklearnim”) iznosi neke poznate ....
    prvo dragi kolega ja sam također isto magistar i isto tako diplomant sa tog faksa i ne vidim baš toliko fokusiranost Fabera na FER niti energetiku na tom fakultetu.

    Više tu po forumima vidim obrnuti slučaj.

    Problem je u određenim krugovima sa te institucije koje isključivo guraju nuklearnu problematiku, a kao što kažete predmeti iz obnovljive problematike postoje jako jako dugi niz godina..
    Zato mi je drago što barem autor Faber pokušava dati drugu stranu priče o energetici a ne samo VELIKI PROJEKTI, NUKLEARKE I SLIČNO

    dosta je megalomanije dosta je velikih projekata - jer nismo u zadnjih dvadeset godina ni jedan napravili
    pa pogledajte na što nam liči energetski sektor (ne sam elektroe.)
    Kao da nema alternative

    Dr. Šimić bez ljutnje predaje i obnovljive izvore energije, a ja ga nikad, nikad nisam čuo da je išta javno (osim unutar fakulteta rekao) o njima!
    Dok za Nuklearke... mislim da to ne treba ni spominjati
    zar su tamo onda relevantni stručnjaci...
    To je veliki problem
    a o Švicarcima i referendumu drugi puta...
    pozdrav
  18. IG.01.04.2011. 18:47
    ODGOVOR MARKU

    MARKO JAVI SE !
    Španjolska: Prvi put najviše energije dobiveno od vjetra I NJEZINE TEHNOLOGIJE
    Iz Španjolske NOVA vijest - vjetroparkovi su pokrili 21 % tamošnje potrošnje električne energije, što je prvi put da je najviše struje došlo od vjetra.

    Hidroelektrane su proizvele 17%, solarne elektrane 2,6%, nuklearke 19%, ugljen 12,9%. Monitor...(30.03.2011.)

    Vjetroenergija je u mjesecu ožujku u Španjolskoj prvi put u povijesti imala najviše udjela u proizvodnji električne energije, priopćila je španjolska elektroprivreda.

    "Vjetroparkovi su pokrili 21 posto potrošnje električne energije i dosegli mjesečni rekord s proizvodnjom od 4738 gigawatta, pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine", navodi se u priopćenju.

    Hidroenergetskom proizvodnjom pokriveno je 17,3 posto potrošnje, a solarnom energijom 2,6 posto. Španjolska je jedna od vodećih svjetskih zemalja u korištenju obnovljive energije.

    Nuklearna energija pokrila je s 19 posto potrošnje, a ugljen 12,9 posto.

    "S proizvodnjom vjetroenergije u ožujku, mogli bismo pokriti cjelokupno mjesečnu potrošnju struje zemlje poput Portugala",
    priopćila je udruga kompanija za korištenje energije vjetra.

    "Povijesna prekretnica postignuta u području vjetroenergije pokazuje da je ta energija, uz to što je autohtona, čista i sve kompetitivnija, već u stanju opskrbiti tri milijuna španjolskih kućanstava",

    istaknuo je predsjednik Jose Donoso. (H)

    ZA PAMETNE I PREVIŠE
    ŽIVJELI OBNOVLJIVI

  19. .01.04.2011. 22:39
    @IG

    "Danas su prognoze izuzetno točne skoro u sat
    a osim toga one su povezane u mrežu i postoji jako dobra nadopuna sa drugim obn. izvorima..."
    One su uglavnom točne, ali je dovoljna jedno veće odstupanje godišnje za rizik blackouta.
    Gospon IG, hoćete mi samo objasniti na koje točno obnovljive izvore mislite kad kažete nadopuna za 19 njemačkih gigavata vjetrenjača. Oni imaju vrlo malo regulacijskih hidroelektrana. Što nadopunjuje vjetar, o čemu pričamo?

    I da, geotermalna energija kod nas je izvrsna za toplice i povrtnjake, ali ne vidim nešto puno MW električnih. Možda vi možete izbaciti i neku brojku i referencu, kad kažete da s njima radite.
  20. .01.04.2011. 23:06
    I usput koja Španjolska mjesečno. Pa mi u Hrvatskoj kad ima vode vozimo 50% iz hidroenergije... A godišnje možda 30-40% kako koja godina ... Austrijanci i šviceri su možda bolji primjer. Ali oni imaju i bitno više eura u bdpu za skuplje varijante izvora.


  21. nn02.04.2011. 11:48
    Nuklearna energija je ukratko prljava, skupa i previše rizična za ono malo energije što se iz nje može izvući. Problem nuklearaca je što se to ne može drugačije prepakirati.
    Pozivam se na najnoviju referencu pod nazivom 'Fukushima-uspjeh nuklearki:' izdanje Japan 2011.
  22. ibasic03.04.2011. 08:30
    Zaboravimo nuklearke na tren i pogledajmo jednu banalnu činjenicu: Danska (5,3 milijuna stanovnika) ima više od 6.000 vjetroelektrana koje proizvode električnu energiju jednaku 19% potreba iz 2002. Ipak, niti jedna jedina konvencionalna elektrana nije zatvorena (Danske nema nuklearki). Zbog varijabilnosti vjetra, konvencionalne elektrane rade u punom kapacitetu zbog zadovoljenja bazne potražnje za električnom energijom. Većina konvencionalnih elektrana se ne može jednostavno uključiti i isključiti kako se vjetar brzo mijenja (brz “ramping”) a kada bi to i mogle tehnički, zanemarimo stabilnost mreže, bi to značilo (zbog neprekidnog dogrijavanja te ispuštanje viška pare kotlova) povećnje proizvodnje ugljičnog dioksida (primarni "staklenički" plin). Dakle, kad vjetar puše Danska obično prodaje tu energiju(čak 70tak %) po diskontiranim cijenama u druge zemlje ili turbine jednostavno isključi. Ne zaboravimo da investicija povezivanja 6.000 vjetroelektrana u mrežu predstavlja trošak, da vjetroelektrane troše električnu energiju i kada ne rade (signalizacija, kontrola, zagrijavanje ulja) i bez subvencija te pritiska da distributivne mreže odkupljuju svu proizvedenu energiju, ta je proizvodnja ekonomski neodrživa. Osim toga u cijeni takve energije nije uključen trošak njihove razgradnje nakon 20-30 godina životne dobi. Zapravo upravo se na Danskom primjeru vidi da je njihova proizvodnja dobar dodatak ali ne i zamjena “prljave” konvencionalne tehnologije. Banalna činjenica je da električna energija predstavlja samo oko 40% ukupnih energetskih potreba u Danskoj, pa bi recimo investicija potrebna za izgradnju 6.000 vjetroelektrana po 1.5MWe pretočena u termičku izolaciju krovova i zidova starijih objekata u Danskoj znatno više utjecala na produkciju CO2 od proizvodnje vjetroelektrana tjekom njihovog cijelog životnog ciklusa. Naime, ne zaboravimo da je load factor vjetroelektrana samo 18% pa na instalirani kapacitet spomenutih 6.000 turbina umjesto 7.8E10 kWh godišnje proizvedu 1.3E10 kWh. Uskladištenje u velike baterije, kako god efeikasne bile, gotovo je neostvarivo jer bi proizvodnja i razgradnja takvih baterija po kraju životne dobi predstavljao dodatno te preveliko financijsko opterećenje po cijenu kWh takvog izvora. Slična logika bi se pokazala i sa recimo korištenjem vjetroelektrana za prepumpavanje vode u HE akomulacijska jezera, mada djelotvornije od uskladištenja.
    Vračajući se na Hrvatsku, bilo bi bolje investirati u zgradarstvo subvencionirajući (ili oprostom PDVa) ljudima novogradnje i adaptacije sa boljom termičkom izolacijom te uspostavu grijanja na toplinske pumpe od subvencionirane proizvodnje iz vjetroelektrana. Efekt na produkciju CO2 bio bi znatno veći. Ali u Hrvatskoj bi I dalje ostao problem bazne električne eneregije koju ćemo nakon 2018 uvoziti i do 40% ako ne sagradimo novi konvencionalni izvor. Po novoj strategiji to će biti1000MWe na ugljen. Pa tko voli nek izvoli!
  23. ivek03.04.2011. 17:05
    @ibasic:
    To je standardni, klasicni, prigovor vjetroenergiji, na koji sam se i sam osvrnuo u svom clanku, na kojeg je Robert ovdje reagirao. Vjetroenergija za sada ne moze funkcionirati bez konvencionalnog back-upa i zato je elektro-distribucionim kompanijama neprakticna i ekonomski neisplativa. I sad bi je zbog toga trebali napustiti? Ne. Vjetroenergija i drugi obnovljivi izvori su energija buducnosti - to je neminovno - dakle treba ubrzano raditi na njihovom razvoju kako bi nam mogli biti od koristi jednom kad vise ne budemo imali goriva za nase konvencionalne elektrane, mislim da je to logican argument i potpuno ne-ideoloski (tj. nije niti pro-zeleni, niti anti-zeleni). Ne 6000 vjetrenjaca, nego 60,000 vjetrenjaca treba strateski rasporediti oko Danske, tako da od barem 10,000 neprestano dolazi energija. I zivotni vijek im mora biti barem 60 godina (ako je nuklearkama 40, a one su daleko kompleksnija tehnologija i izlozene vecim stresovima temperature, pritiska, itd.). Konvencionalni izvori mogu i moraju biti dizajnirani da uskacu i iskacu s mreze po potrebi bez velike diskusije. Moramo razviti bolji sustav skladistenja elektricne energije nego sto ga sada imamo. To su strateski prioriteti o kojima ovisi prezivljavanje vrste (ljudske). Izgradnja 1GW TE na ugljen je privremeno rjesenje - drzi vodu dok majstori odu.
    ps - tvoj argument da i vjetrenjace trose struju i kad ne rade stoji - svaka elektrana trosi struju i kad ne radi, ne? vjetrenjaca koja ne radi trosi znatno manje struje od nuklearke koja ne radi - kao sto vidis na primjeru Fukushime, svaka nuklearka bi trebala imati po jednu malu 100MW termoelektranu pored, za svaki slucaj, ne?
  24. imota03.04.2011. 21:34
    zabluda na zabludu = zabluda na kvadrat.

    Eksponencijalni rast? Svakako da, samo je pitanje za koga. Moj rast = vaša propast!

    Dilema obnovljivi - neobnovljivi ustavri ne postoji. I "neobnovljivi izvori", osim urana kao goriva, su potekli od obnovljivih - sunce / bio masa .Majka priroda ih je konzervirala za buduću upotrebu na nešto drugačiji način od onog na koji to činimo mi - reverzibilne hidroelektrane, proizvodnja vodika preteklim viškovima,....
  25. imota03.04.2011. 21:39
    zabluda na zabludu = zabluda na kvadrat.

    Eksponencijalni rast? Svakako da, samo je pitanje za koga. Moj rast = vaša propast!

    Dilema obnovljivi - neobnovljivi ustavri ne postoji. I "neobnovljivi izvori", osim urana kao goriva, su potekli od obnovljivih - sunce / bio masa .Majka priroda ih je konzervirala za buduću upotrebu na nešto drugačiji način od onog na koji to činimo mi - reverzibilne hidroelektrane, proizvodnja vodika preteklim viškovima,....
  26. IG04.04.2011. 12:07
    Odgovor
    Danas su prognoze izuzetno točne skoro u sat
    a osim toga one su povezane u mrežu i postoji jako dobra nadopuna sa drugim obn. izvorima..."
    One su uglavnom točne, ali je dovoljna jedno veće odstupanje godišnje za rizik blackouta.
    koje jedno veće odstupanje godišnje IZAZIVA blackout - TO NIJE TOČNO

    Gospon IG, hoćete mi samo objasniti na koje točno obnovljive izvore mislite kad kažete nadopuna za 19 njemačkih gigavata vjetrenjača. Oni imaju vrlo malo regulacijskih hidroelektrana. Što nadopunjuje vjetar, o čemu pričamo?

    MA JE DRAGI KOLEGA, SVE VJETROELEKTRANE ĆE U JEDNOM TRENUTKU prestati raditi neće biti vjetra SUNCE ĆE NESTATI NA HORIZUNTU taj dan ni rafinerije neće proizvoditi derivate automobili će stati
    i dogodit će SE TOTALNI BLACKOUT
    pa ne možemo tako razmišljati niti pričati - njemci se jako dobro međusobno pokrivaju i kod njih stvarno postoji diverzifikacija i izvora i pravaca opskrbe i el energijom i plinom tako da.... , a osim toga što vi njima preporučavate - gradnju nuklearki ???? :) :)
    da se malo osiguraju ??? :):)


  27. . @IG05.04.2011. 01:09
    "koje jedno veće odstupanje godišnje IZAZIVA blackout - TO NIJE TOČNO"

    Velika slova nisu argumenti nego vikanje... Bolje čitajte što pišem.
    Pisao sam o riziku blackouta u Njemačkoj o čemu postoji hrpa literature, ali ako želite i realizirani blackout:
    Lake Bonney iz 2006. u Australiji je tipičan primjer, vjetar naglo gotovo sasvim stane, malo vrućine, pa malo vatre na jednoj vjetrenjači, a onda sve vjetrenjače na farmi stanu i par sto tisuća ljudi po najvećoj vrućini ostane bez energije.

    "i dogodit će SE TOTALNI BLACKOUT"
    Dogodio se nedostatak argumenata...Njemačka nema za vjetar zamjenskih 20GW u obnovljivim regulacijskim izvorima energije kao što tvrdite.

    "a osim toga što vi njima preporučavate - gradnju nuklearki ???? :) :) "
    Nisam za gradnju nuklearke kod nas, ali s ovakvim sustavom ni više od 500 MW vjetrenjača i to ako nisu isključivo u priobalnom pojasu.
    Njemački sustav ne poznajem tako dobro. Možda ga vi znate tako da možete predložiti energetski miks za njih.

    I niste mi odgovorili na pitanje koliko je to MW električnih u našem geotermalnom potencijalu o kojem stalno pišete.
  28. luki9409.05.2011. 17:03
    Odličan članak. Nuklearna energija bye,bye, obnovljivi izvori hay,hay.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.05.

Šljunčarenje opet postaje legalan biznis

Vlada u korita Save, Drave i Dunava ponovno vraća šljunčare i pjeskare, koji su iz njih "prognani" Zakonom o vodama iz 2009. godine

21.05.

Prijeti nam kolaps

"Club of Rome" predstavio je svoj izvještaj u kojem prezentira dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina

17.05.

Odzvonilo plastičnim vrećicama

U Hrvatskoj se godišnje podijeli 91 milijun plastičnih vrećica pa "Zelena Istra" i "Zeleni Osijek" pozdravljaju najavu naplaćivanja

15.05.

Trebamo dva planeta

WWF je objavio novi "Izvještaj o stanju planeta" koji pokazuje da je i Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse

15.05.

Uhićen borac protiv kitolova

Paul Watson, osnivač legendarnog "Sea Sheperda", uhićen je u Frankfurtu i prijeti mu izručenje Kostarici zbog akcije protiv ilegalnog lova na morske pse iz 2002. godine

15.05.

Ozon truje Brođane

Dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona u Slavonskom Brodu prešla je dozvoljenu granicu već jedanaest puta ove godine

14.05.

Hrvatske vode uništavaju rijeke

"Hrvatske vode" kanalizirale su dio rijeke Vuke kod Tordinaca unutar zaštićenog krajobraza i uništile dio vrijednosti zbog kojih je to područje zaštićeno

Srpsko narodno vijece
Info most
Info most
Info most