„Hidroelektrane Molve 1 i 2 su samo promijenjeni projekt Novo Virje", reagirao je niz nevladinih organizacija na Vladinu odluku na 49. sjednici 1. travnja o usvajanju Prijedloga zaključka o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih objekata gdje je navedena i gradnja dvije hidroelektrane na rijeci Dravi, Molve 1 i Molve 2. „Zbog poteškoća s Republikom Mađarskom i brisanja iz prostornih planova lokalne zajednice promijenjen je koncept objekta u ekološki prihvatljiv objekt poštujući principe održivosti", stoji u odluci Vlade. Udruge, međutim, dovode u pitanje ove tvrdnje o ekološkoj prihvatljivosti objekata čije planove još nitko nije vidio, a čak ni lokalne vlasti nisu upoznate s njim.

„Ovo je čak lošija varijanta jer će gradnja dvije brane sigurno koštati više nego gradnja jedne. Akumulacija će biti manja ali zahvaćeno područje isto", tvrdi Irma Popović iz Zelene akcije.

Na Dravi je HEP već pokušavao graditi, međutim Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva rješenjem iz 2007. godine planirani zahvat HE Novo Virje od 138 MW ocijenilo je neprihvatljivim te je prekinut proces ishođenja lokacijske dozvole. Umjesto planirane HE Novo Virje snage 138 MW sada se prelazi na koncept objekta s dvije protočne elektrane snage 50 MW na istoj dionici rijeke Drave čiji su planirani troškovi gradnje 400 milijuna eura.

Od HEP-a smo pokušali doznati što je točno „ekološki prihvatljivije" u novom projektu.  „Projekt izgradnje dvaju manjih elektrana je nešto dislociran u odnosu na prvotno rješenje i bez dodira prema teritoriju Mađarske i u tom smislu ne bi trebalo biti prepreke. Dakle smatramo da je i taj projekt ekološki prihvatljiv što očekujemo da će potvrditi i rasprava studije utjecaja na okoliš kad bude prezentirana javnosti", kaže nam HEP-ov glasnogovornik. „Ekološka prihvatljivost" HEP-u, dakle, zapravo znači prihvatljivost Madžarskoj, to jest ocjena da se susjedi ovaj put neće buniti.

U međuvremenu je 2008. proglašena preventivna zaštita u vidu Regionalnog parka Mura-Drava, a u rujnu 2009. Hrvatska i Madžarska su potpisale i izjavu o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.  

„Područje duž tokova rijeka Mure, Drave i Dunava čini jednu od najvažnijih zapadno-istočnih europskih okosnica zaštite prirode, kojem je nužno posvetiti veću pažnju, ne samo u nacionalnim okvirima, već i u prekograničnoj suradnji", rekao je Zoran Šikić, državni tajnik za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture.

UNESCO-ov Program „Čovjek i biosfera", u sklopu kojeg se planira proglasiti rezervat biosfere, ima za cilj promicanje ideje održivog razvoja, a rezervati će predstavljati glavne ekološke sustave na Zemlji unutar kojih će se istraživati i promovirati rješenja usklađena s ciljevima očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja, saznali smo od Ministarstva kulture. Rezervati biosfere nisu kočnica razvoja, ali bi trebali poticati održivu varijantu, a na Vladinu tvrdnju o ekološkoj prihvatljivosti HE Molve 1 i 2 Šikić komentira: „Ostaje samo da se te tvrdnje dokažu i u zakonom propisanim postupcima kao prihvatljive za prirodu i okoliš."

Međutim, uz Zelenu akciju i Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Ekološko društvo Koprivnica i udruga Baobab također su izrazili zabrinutost da su pozitivni koraci u zaštiti odjednom dovedeni u pitanju Vladinom odlukom o energetskim prioritetima donešenoj bez dijaloga s lokalnom zajednicom.

„U županijskim prostornim planovima nigdje ne spominju se Molve 1 i 2, te nema zakonske osnove za njihovu realizaciju. Izborili smo se za odustajanje od Novog Virja, a sada se pod drugim imenom gura isti projekt, koji je u suprotnosti s nizom drugih dokumenata, regionalnim parkom, rezervatom biosfere, direktivama NATURA 2000 i ekološkom mrežom", ističe Helena Hečimović, članica Gradskog vijeća Koprivnice i predsjednica Ekološkog društva Koprivnica, te dodaje da je „nevjerojatno da Vlada donosi zaključak o prioritetnim planovima, a da čak ni županijske vlasti nisu obaviještene. „Lokalna zajednica kao cjelina ovime neće ništa dobiti", ocjenjuje.

„U tijeku je izrada zakonom propisane dokumentacije vezane uz pripremu izgradnje elektrana. Kako budu napredovale aktivnosti na pripremi izgradnje HEP će upoznavati javnost s konceptom projekta, očekivanom koristi za lokalnu i širu zajednicu i doprinosom razvoju gospodarstva", tvrdi HEP-ov glasnogovornik Milišić.

Međunarodno umrežavanje u zaštiti rijeke i osnivanje Regionalnog parka, uz istovremeno planiranje značajnih zahvata u nju, Popović pripisuje nepostojanju strateškog planiranja u Hrvatskoj. „Nije bitan dugoročni rezultat već da se novci potroše," kaže. Da ne misli samo ona tako pokazala je H-Alterova anketa o najvećim ekološkim problemima iz siječnja ove godine, gdje je upravo problem neusklađenosti, manjka logike i neprovođenje zakona i raznih strategija, izbio na prvo mjesto. 

U Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske tako piše da se iskoristilo već 65 posto hidroenergetskog potencijala, a preostale su "uglavnom dolinske lokacije s mogućim većim utjecajem na okoliš, pa tako i na režim površinskih i podzemnih voda", pa je očito da se Vlada u svojoj odluci od 1. travnja nije konzultirala sa Strategijom.

„Vlada je podlegla građevinskom i energetskom lobiju, donijela je ovu odluku po hitnom postupku ne zbog državnog interesa već zbog interesa HEP-a", kaže Goran Šafarek, predsjednik Udruge za istraživanje i popularizaciju znanosti Baobab.

Ta se udruga obratila Vladi otvorenim pismom, u kojem ju upozoravaju da "Vlada hitnim postupkom ignorira zakon o zaštiti prirode, pokazujući zapravo kako nema pravne države od samog vrha. Također pokazuje kako krupni kapital treba gaziti sve pred sobom bez obzira na ljude koji ondje žive; priča o golfu se ponavlja." Baobab se referira na proglašenje gradnje golf terena nacionalnim interesom.

Područje rijeke Drave je dio hrvatske Nacionalne ekološke mreže, i na listi je područja koja će s datumom ulaska Hrvatske u Europsku uniju ući u mrežu NATURA 2000. Na preliminarnoj listi NATURA 2000, mreže najvažnijih područja za dugoročni opstanak niza ugroženih vrsta i staništa u Europi, nalazi se i područje Kosinja koje HEP želi pretvoriti u akumulacijsko jezero.

Na okruglom stolu „Hoće li članstvo u EU doprinijeti kvaliteti zaštite prirode i bioraznolikosti Hrvatske" održanom 23. travnja, Jasminka Radović je spomenula nov zahtjev HEP-a za izuzimanjem svih njihovih postojećih i planiranih objekata iz Nacionalne ekološke mreže i NATURA 2000. Zadnja hidroelektrana koju je HEP uspio realizirati je HE Lešće na rijeci Dobri koja bi u lipnju trebala započeti s radom. Hidroelektrana realizirana na osnovi Studije utjecaja na okoliš stare 20 godina potopila je kanjon Dobre, također dio Ekološke mreže. Umjesto projiciranih 60 milijuna, koštala je stotinjak milijuna eura. HE Lešće je u potpunosti automatizirana, te nije zaposlila ni jednog lokalnog stanovnika. Proizvodnja energije bit će svega jedan posto hrvatske potrošnje, a zadnji HEP-ov argument, razvoj turizma, također je neodrživ. Ako prekrasan prirodni kanjom nije privlačio turiste, čime bi ih trebalo privlačiti umjetno jezero?

Foto: Marina Kelava

„HEP silno želi povećati potrošnju energije. Cilj im je da se rastom BDP-a povećava i potrošnja električne energije, što u Europi nije slučaj, već se promiču energetska učinkovitost i štednja. Danska već sada dobija 20 posto svoje energije iz vjetra i sunca", uspoređuje Šafarek.

Uz to više od 20 posto proizvedene energije izgubi se u mreži zbog njene dotrajalosti i lošeg stanja, dakle znatno više se energije raspe nego će ih proizvesti Molve 1 i Molve 2 čija se gradnja planira na dijelu Drave koji je najočuvaniji u svom prirodnom stanju.

Državni tajnik Šikić kaže da „stoji i činjenica da je izgradnja HE Molve 1 i 2 među prioritetima izgradnje navedena na posljednjem mjestu". Prije Molvi su kao prioriteti navedeni dodatni blokovi u termoelektranama Sisak i Plomin, te niz drugih hidroelektrana, na Savi, HE Ombla te već spomenuti Kosinj.

Udruge na to upozoravaju da hidroelektrane nisu zeleni izvor energije. Hidroelektrana  narušava prirodni sustav rijeke koji je od izrazite ekonomske važnosti, kao što je to obrana od poplava i pročišćavanje otpadnih voda iz poljoprivrede i domaćinstava. Također, nakon izgradnje hidroelektrane na tom području pada razina podzemnih voda, te se na taj način ugrožava poljoprivreda koja je glavna gospodarska djelatnost ljudi uz Dravu, kao i opstanak šuma. Upozoravaju i da je  Svjetska komisija o branama koju je osnovala Svjetska banka zaključila da svi „skriveni" troškovi brana u konačnici značajno premašuju korist od proizvedene struje, te se danas uglavnom grade u tzv. zemljama u razvoju.

„Rijeka Drava je nevjerojatno prirodno blago, toliko je vrijedna da ove planove možemo usporediti s tim kao da nekome padne na pamet graditi hidroelektranu na Plitvičkim jezerima", zaključuje Šafarek.

Kako sada stvari stoje, nekome tako nešto uistinu jest palo na pamet, a Vlada je poslušno potpisala da je to - dobra ideja.