Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Bilješke jedne zastupnice

Deutsche welle

Osam puta veće štete nego koristi

21.01.2012. Tportal.hr/ Ivo Lučić Ekologija Komentiraj Print
Fotografija članka
Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju

Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu, koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.

Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.

Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.

Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja.

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u. 

Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.
Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran. To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.

Tagovi: kruzeri, Institut za turizam
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 12 komentara
  1. kiki21.01.2012. 19:45
    Budala sa velikim B.
  2. Bkiki21.01.2012. 20:09
    ?
  3. Miho Maticevic22.01.2012. 14:04
    Jako neozbiljno istraživanje. Autor(i) se očigledno nije nimalo potrudio pogledati mnogobrojne studije drugih svjetskih destinacija. Ne ulazeći u, za mene jako problematičnu i pretjeranu procjenu štete od cruisera, potpuno je zaboravio procijeniti multiplikativne korisne efekte za razvoj destinacija u kojima cruseri pristaju. Floridski institut za destinacijski management je na primjeru gigantskog Miamija dokazao da su ovi efekti neusporedivo veći od šteta, koje sigurno postoje. Najveći dio putnika sa Cruisera nikada nebi došao u luku u koju cruiser pristaje, veliki broj njih se u te luke poslije vraća kao stacionarni hotelski gost visoke platežne moći. Inače me turistički anonimusi sa Instituta za Turizam prilično nerviraju svojim procijenama koje često nemaju nikakvog održivog znanstvenog temelja, niti ikakve sličnosti sa rezultatima studija drugih svjetski priznatih destinacija. Dugo sam vremena bio dio tog biznisa; nema turističke destinacije, grada ili regije, bilo na rijekama ili na moru, koje se nisu i nogama i rukama borile za pristajanje više ili za brod više. Mnoge su bile i još su spremne za to i platiti. Za hrvatski bi turizam bilo od velike koristi kada bi se toj gospodi iz Instituta pružila mogućnost da malo pronjuškaju po svijetu cruisera; Od Miamija do Venecije sve do Amsterdama i Barcelone.
    Puno pozdrava.
  4. pitanje22.01.2012. 14:20
    "daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura" - kako se to računa/naplaćuje? tnx
  5. S Kxxx22.01.2012. 18:35
    Jos jedno lupetanje nasih pametnih glava. Kao prvo cijene za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda (sivih i crnih) nisu duplo manje nego Europske, (pogledajte npr. Baltik - zbrinjavanje je besplatno ali i mandatorno- da bi sacuvali cisto more). Znaci tu nasi komunalci dolaze do extra zarade...a da ne govorimo o putnicima koji zeljeli to ili ne dodju u porat i sigurno ce potrositi nesto. Radim na kruzerima kao casnik stroja pa sam upoznat sa cijenama komunalaca u nasim lukama - koje nisu male. A ako odbijemo kruzere, oticii ce u neki susjedni porat i zagadjenje zraka je neizbjezno.
  6. Niko22.01.2012. 22:29
    Ovo je samo dokaz da titula Dr. danas na žalost malo znači. Čovjek je možda vrhunski matematičar ali je za voće i povrće totalna truba. To i nebi bio neki problem da se nije dao u zbrajanje krušaka, jabuka i kukumara.
    Sve što brodovi koriste oni i plate. Svako zbrinjavanje otpada, otpadnih voda i bilo čega drugoga se plaća. Ako pričamo o štetnom utjecaju na okoliš svaki vid turizma bi po ovom autoru bio štetan za okoliš. U Dubrovnik je ove godine kruzerima došlo više od milion putnika. Možete li zamisliti koja bi to emisija CO2 u okoliš bila da su došli avionima ili ne daj Bože osobnim automobilima. Brodovi imaju vrlo malu potrošnju goriva ako se usporede sa drugim vidovima transporta.
    Čini mi se da je ovo "znanstveni rad" kojim je autor želio potvrditi svoje mišljenje o jednom vidu turizma pa je i rezultate frizirao prema željenim rezultatima.
  7. antikrist23.01.2012. 10:54
    isto kao @pitanje -
    kakvi pobogu ispušni plinovi ? i kakav trošak ima luka zbog tog?

    bolje bi trebalo ispitati koliko je bilo uplovljavanja nuklearno pogonjenih brodova, tu ja vidim puno veći broblem s recimo nelegalnim bacanjem radioaktivnog otpada u more izvan luka;
    ili NATO-vih brodova koji su pucali uranom punjenom municijom, a dolaze recimo na pranje u neku luku;
  8. Sunči23.01.2012. 12:06
    Inace, zestoko su me iznervirali komentari. Sve sami majstori (koji izravno/neizravno imaju koristi od cruzera) kometiraju doktorat tako da ga uopce nisu niti procitali.
    Mislim da trebas odgovoriti i to teskom artiljerijom - brojevima i podacima.
    Ja bih odgovorila, ali ne znam detalje (da, da .. niti ja nisam procitala doktorat :(.
    Dosta mi je tog da svi mogu srati po tome sto drugi covjek radi bez validnih argumenata - i desi se nista.
    O podsmjehu i ismijavanju struke, o negiranju ulozenih godina i truda da se dodje do podataka i metoda - da i ne govorim.
    Svi su superstucnjaci za sve.
    Plis, fajt bek!!!
  9. netko23.01.2012. 13:57
    sunchi slazem se U POTPUNOSTI !
  10. dr.sc. Hrvoje Carić24.01.2012. 10:48
    za dodatne informacije o istraživanju slobodno se obratite na www.iztzg.hr
  11. vikki26.01.2012. 15:59
    Potpuno se slažem sa Sunči. Međutim, stvarno me zanima pitanje koje je već netko postavio: "daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura" - kako se to računa/naplaćuje?"
    Mislim da je upravo to najviše zbunilo čitatelje i dalo povoda za negativne komentare. Ne mogu si predočiti kako se to može prevesti u konkretne brojke, pa onda niti kako onda imamo veće troškove. Hvala na odgovoru!
  12. dr.sc. Hrvoje Carić01.02.2012. 10:19
    Studiju o troškovima i šteti emisija od cruisera je objavila EU. detaljnije na http://www.ijf.hr/eng/FTP/2010/2/caric.pdf
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.05.

Šljunčarenje opet postaje legalan biznis

Vlada u korita Save, Drave i Dunava ponovno vraća šljunčare i pjeskare, koji su iz njih "prognani" Zakonom o vodama iz 2009. godine

21.05.

Prijeti nam kolaps

"Club of Rome" predstavio je svoj izvještaj u kojem prezentira dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina

17.05.

Odzvonilo plastičnim vrećicama

U Hrvatskoj se godišnje podijeli 91 milijun plastičnih vrećica pa "Zelena Istra" i "Zeleni Osijek" pozdravljaju najavu naplaćivanja

15.05.

Trebamo dva planeta

WWF je objavio novi "Izvještaj o stanju planeta" koji pokazuje da je i Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse

15.05.

Uhićen borac protiv kitolova

Paul Watson, osnivač legendarnog "Sea Sheperda", uhićen je u Frankfurtu i prijeti mu izručenje Kostarici zbog akcije protiv ilegalnog lova na morske pse iz 2002. godine

15.05.

Ozon truje Brođane

Dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona u Slavonskom Brodu prešla je dozvoljenu granicu već jedanaest puta ove godine

14.05.

Hrvatske vode uništavaju rijeke

"Hrvatske vode" kanalizirale su dio rijeke Vuke kod Tordinaca unutar zaštićenog krajobraza i uništile dio vrijednosti zbog kojih je to područje zaštićeno

nzzcd
Info most
Novi plamen
Info most
Superknjižara