Najava Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti da će u svim većim gradovima i na gotovo svim otocima uskoro početi gradnja 45 podzemnih odlagališta azbestnog otpada potpuno je zatekla novoizabrane predstavnike vlasti na Dugom otoku, Pašmanu i Viru.

Naime, na tim otocima u Zadarskoj županiji, prema pisanju medija, predviđeno je da se u sklopu odlagališta komunalnog otpada koja se saniraju izgrade podzemne betonske kazetu u koje bi se odlagao azbestni otpad, najprije s ilegalnih (građevinskih) deponija, a potom i s brojnih zgrada na kojima su azbestne ploče, cijevi i sl.

Načelnici općina Sali (Dugi otok), Tkon (Pašman) i Vir o namjerama Fonda doznali su od novinara i žestoko su protiv pretvaranja njihovih otoka u deponij za azbestni otpad čija vlakna, ako se udahnu, izazivaju rak pluća ili azbestozu.

"O tome prvi put čujem",  iskren je Danijel Katičin, novi/stari načelnik općine Tkon.

"Općina je s Fondom sklopila ugovor o sanaciji postojećeg komunalnog deponija Priluka, ali o gradnji kazeta za azbest nikad nije bilo riječi. Poznato je da općina nema novca za odvoz smeća na kopno, no ako se radi o prihvatu postojećeg azbesta na otoku, možda bih se i složio, ali ne i azbesta s drugih otoka. Ne bih volio da Pašman postane glavno otočno smetište", govori Katičin, a slično njemu razmišlja novi načelnik Općine Sali Zoran Morović.

"Pozdravljam zbrinjavanje azbestnog otpada na kvalitetan način, ali samo s Dugog otoka. Da budemo deponij za druge otoke, ne dolazi u obzir", rezolutan je Morović te dodaje da bi dovođenje azbesta s drugih otoka bilo tragikomično, a značilo bi uništenje turizma i ekologije.

"Bolje da nam odmah bace bombu", ironično kaže načelnik općine Sali koja kao deponij građevinskog iskopa i otpada koristi bivši ilegalni kamenolom tvrtke Heres iznad mjesta Brbinj.

Iako načelnika Vira Kristijana Kapovića i njegova zamjenika Tomislava Bašića nismo uspjeli dobiti za komentar, Virani poručuju da o gradnji deponija za azbest s njima nitko nikad nije razgovarao.

Fond: Nećemo graditi kazete na zadarskim otocima

Nakon što je u medijima osvanuo popis imena desetak jadranskih otoka na kojima bi se trebali graditi azbestni deponiji, iz Fonda su nas obavijestili da objavljeni popis imena mjesta na kopnu i otocima nije baš precizan, odnosno da je za svaku gradnju potrebna suglasnost lokalnih vlasti.

"Na Dugom otoku, Viru i Pašmanu nije planirana gradnja azbestnih kazeta. Ta je informacija dospjela u medije iz razgovora s predsjednikom Fonda Vinkom Mladineom, ali je očito pogrešno prenesena.

Na području Zadarske županije Fond je potpisao ugovor samo sa zadarskim komunalnim poduzećem Čistoća za izgradnju kazete na odlagalištu u Diklu.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije, a potom će biti raspisan i natječaj za odabir izvođača radova", kazala nam je glasnogovornica Fonda Lidija Tošić.

Za 45 odlagališta 50 milijuna kuna

Izgradnju 45 kazeta za azbestni otpad financira Fond sa 50 milijuna kuna.

Kazete se izrađuju sukladno strogim zakonskim propisima i smjernicama EU što isključuje svaku mogućnost kontakta azbestnih vlakana s atmosferom, okolišem i zdravljem ljudi, ističu u Fondu.

Do konca svibnja takve posebne plohe izgrađene su na odlagalištima komunalnog otpada koja se saniraju u Pločama i Metkoviću. U tijeku su građevinski radovi na izgradnji ploha u Križevcima, Daruvaru i Virovitici, a uskoro će započeti izgradnja kazeta u Trogiru te na otocima Braču i Visu.

U Zadru skupljeno 21,5 tona azbestnog otpada

U Hrvatskoj je 14 ovlaštenih sakupljača azbestnog otpada. Oni od građana besplatno preuzimaju građevinski otpad koji sadrži azbest (slonitne ploče, azbestne cijevi i sl.), a troškove za njih snosi Fond.

Na području Zadarske županije ovlašteni sakupljač je tvrtka Odlagalište sirovina koja je do sada po pozivu građana preuzela i propisno zbrinula 21,5 tona građevinskog otpada koji sadrži azbest.