Marinko Čulić 11.03.2010.

Ravno brdo ex-Jugoslavije

Marinko Čulić I iz aviona se vidi da jedino na ovakvom skupu izmirenih bivših ratnih protivnika, kakav će 20. ožujka biti održan na Brdu kod Kranja, može biti proglašen kraj Jugoslavije i početak nove suradnje na drukčijim regionalnim osnovama. Ne vide to, doduše, ni mnogi koji će se tada naći za zajedničkim stolom, jer su se proteklih godina junačili u međusobnim svađama.

Što nas čeka

Info most

Trg Burze

Deutsche welle

Potpora i od sociologa

Fotografija članka
"Slučaj Cvjetni prolaz može se promatrati i kao neravnopravan model nametnutog tzv. privatno-javnog interesa s minimumom javnog, a maksimumom privatnog interesa", stoji u pripćenju HSD

U borbu za Varšavsku uključio se i stručni dio hrvatske javnosti. Sociolozi okupljeni u sekciji Sociologije prostora pri Hrvatskom sociološkom društvu poslali su javno priopćenje povodom gradnje Horvatinčićevog poslovno-stambenog kompleksa na Cvjetnom trgu u kojem se osvrću na zanemarivanje društvenog aspekta prilikom planiranja gradova i traže zaštitu javnog dobra ugroženog  privatnim interesima pojedinaca. Tekst prenosimo u cjelini:

Očuvanje javnih interesa - primjer Varšavske ulice u Zagrebu

Ako se osvrnemo na trenutno stanje u procesu planiranja gradova u nas, pa tako i Zagreba očito je kako je planiranje postalo strogo tehnička djelatnost (samo arhitektonske, prometne i građevinske struke) dok su društveni aspekti planiranja ostali u drugom planu. Štoviše, moglo bi se reći da su gotovo potpuno izostavljeni iz procesa planiranja, te da se u njemu javljaju isključivo u obliku fraza ispražnjenih od značenja, koje najčešće služe da bi se opravdale intencije investitora. To znači i da su građani svjesno isključeni iz grada u kojem svakodnevno žive, te nemaju gotovo nikakav utjecaj na neposredno životno okruženje.

Javne rasprave nisu dovoljan mehanizam uključivanja javnosti, a njihov novi naziv „javni uvid" objašnjava o čemu je zapravo riječ: javnost u vrlo kratkom roku ima mogućnost dobiti „uvid" u ono što namjerava raditi netko tko nije „javnost" (dakle, radi iz privatnog interesa). Nedovoljan utjecaj građana na razvoj neposrednog i šireg okruženja olakšava masovnu privatizaciju i komercijalizaciju prostora. Velik broj donedavnih javnih površina (parkova, obalnog pojasa, ruralnih krajolika, zelenih površina, šuma, igrališta, čak i trgova i dijelova ulica) privatiziran je ili smanjen u korist zadovoljavanja privatnih građevinskih, tj. poduzetničkih interesa. Tranzicijski kontekst društvenih promjena u prostoru doveo je do toga da se vrijednost prostora mjeri uglavnom postignutom cijenom po m2 te ga stoga određuje samo tržišna dimenzija. Ostale dimenzije prostora izgubile su na vrijednosti ili su ugrožene pa javna, povijesna, simbolička ili kulturna dimenzija postaju gotovo nevažne osim kada služe određenim privatnim interesima. To proizlazi iz necjelovitog pristupa prostornom planiranju u hrvatskom tranzicijskom kontekstu u kojem vodeću ulogu imaju političke i njima srodne stručne strukture društvene moći.

Smatramo da je pitanje javnog dobra i javnog interesa potrebno problematizirati, ali i štititi, danas kada se poduzimaju tako brojne mjere kojima je cilj da oni izgube značenje i važnost. Ovi su pojmovi za urbanu politiku grada Zagreba i donositelje odluka u njeno ime, čini se, posve izgubili na važnosti. Kako inače objasniti situaciju u zagrebačkom prostoru gdje smo svjedoci „poklanjanja" dijela javnog prostora privatnom interesu?

Sociološka literatura, primjerice, definira "javno dobro kao takvo čija potrošnja ima kolektivno obilježje: potrošnja pojedinca ne smanjuje potrošnju drugih pojedinaca" (Supek, 1987.). Upravo se u slučaju gradnje poslovno - stambenog kompleksa na zagrebačkom Cvjetnom trgu (Lifestyle centra, investitora T. Horvatinčića) radi o narušavanju javnih interesa i javnog dobra. Pješačka zona Varšavske ulice zbog gradnje podzemne garaže i ulaza u garažu izvan privatne parcele, ali u korist privatnog kompleksa, smanjuje se i dijelom ukida. Zbog projekta će se tako smanjiti ionako nedovoljna ukupna pješačka zona centra Zagreba te će se pretvoriti u prometnu ulicu.

Sve ovo utoliko više zabrinjava stoga što su središnja zagrebačka zona ili zagrebački donjogradski blokovi najatraktivniji dijelovi grada zbog višestrukih obilježja i kvaliteta, od povijesnih, spomeničkih, kulturnih i javnih do rezidencijalnih i parkovnih. Oni zaslužuju da se u njih ulaže jer trebaju rekonstrukciju i revitalizaciju da bi bili i dalje atraktivni, ali nikako ne zaslužuju destrukciju i ukidanje njihovog javnog interesa i obilježja.

Slučaj Cvjetni prolaz može se promatrati i kao neravnopravan model nametnutog tzv. privatno-javnog interesa s minimumom javnog, a maksimumom privatnog interesa. Namijenjen je samo elitnom sloju stanovnika (novom društvenom sloju) kao „ključnim akterima ili nositeljima moći u urbanoj areni". Može ga se prema postojećim teorijskim konceptima označiti i kao tip rekonstrukcije centra grada koju obilježava značajna uloga kapitala i investiranja, a zaboravlja interese građana.

Zbog svega navedenoga tražimo očuvanje Varšavske ulice kao pješačke zone bez smanjivanja njene veličine u korist gradnje spomenutog kompleksa!

Članovi sekcije Sociologije prostora pri HSD-u:

Nataša Bokan, prof., dr. sc. Ognjen Čaldarović, Kruno Kardov, prof., Marica Marinović Golubić, prof., mr. sc. Mirko Petrić, dr. sc. Saša Poljanec-Borić, dr. sc. Dušica Seferagić, dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac (predsjednica sekcije), Jana Šarinić, prof., dr. sc. Maja Štambuk, Tijana Trako, prof., Jelena Zlatar, prof. (tajnica sekcije), Milan Župančić, prof.

Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 5 komentara
  1. me soc06.02.2010. 15:07
    lijepo je da su Vas podržali. jučer je bila hrpa sociologa u dežurstvu. bilo je zanimljivo. :)
    bilo bi još lijepše kada bi baš svi shvatili koliko je to bitno.
    Ne damo Varšavsku!
  2. kekec05.02.2010. 10:37
    Ovo je već drugi ili treći put da HSD reagira, ali problem je i dalje u ovome: "očito je kako je planiranje postalo strogo tehnička djelatnost (samo arhitektonske, prometne i građevinske struke) dok su društveni aspekti planiranja ostali u drugom planu". A u takvom okruženju može se reagirati svaki dan, ali ako se oni koji donose odluke ne osvrću na društveno, onda je uzalud svaka reakcija koja nije fizičko ometanje nastavka radova. Nažalost.
  3. nika05.02.2010. 09:31
    zar je moguće da su "već" reagirali!? ( ne odnosi se na Poljanec-Borić).
    Toliko smo usmjereni na krivnju politike da se zaboravljaju stručne elite svih vrsta. Oni su možda i odgovorniji.

    Fakulteti, udruge, hazu-i, etablirani pojedinci... da su bili makar polusvjesni, minimalno profesionalni regresija i devastacija ne bi otišle tako daleko
  4. promatračica04.02.2010. 20:06
    Samo naprijed, netko mora govoriti u ime šutljive većine! Pa makar i stručno, ha ha!
  5. hmhmhmhm04.02.2010. 18:29
    ajde ajde sociolozi aktivirrajte se i oko drugih pitanja..ovo je nice !
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

10.03.

GMO nad Evropom

Evropska komisija je prvi put nakon 12 godina dozvolila uzgajanje genetski modifikovanih proizvoda na teritoriji Evropske unije

04.03.

Jelavić nekompetentan ili prezainteresiran?

Pročelnik je danas demantirao sam sebe potpisavši Rješenje na koje se stanari Varšavske ponovno mogu žaliti

04.03.

Ministarstvo "srušilo" Horvatinčićevu rampu!

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prihvatilo je žalbe sedmero vlasnika stanova i poslovnih prostora u Varšavskoj ulici

03.03.

Pravo na Pulu

Pulski park asfaltira se u pod izlikom "uređenja" javnog prostora koji će se ustvari koristiti kao parkiralište

02.03.

Pravda za Sisak

INA Rafinerija nafte osuđena je na novčanu kaznu zbog onečišćenja zraka

01.03.

Štrajk glađu zbog ekologije

Predsjednik talijanske stranke Zelenih Angelo Bonelli hospitaliziran je 33. dana štrajka glađu započetog zbog cenzure tema koje se tiču okoliša u televizijskim programima

01.03.

Sindrom rupe

Rušenje secijskih zgrada u ime modernizacije novonastali je sindrom koji se nezaustavljivo širi gradovima bivše Jugoslavije