Zelena akcija organizirala je danas javni skup „Što članstvo u Europskoj uniji znači za hrvatski okoliš?" na kojoj su predstavili svoju brošuru istog naziva namijenjenu svima koje zanima ova tematika. Na skupu su sudjelovali novinari, predstavnici nevladinog sektora i drugi zainteresirani građani, dok su uvodne govore održali Richard Masa, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Marijana Petir, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora, Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije te Tanja Devčić, predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a.

Masa je pohvalio ovakve diskusije i poručio nevladinim organizacijama da, uz kritiku, budu i konstruktivni te daju svoje prijedloge. Tomislav Tomašević se nadoveazo na njegovo izlaganje istaknuvši da njihovi prijedlozi teško dolaze u medije, za razliku od akcija koje provode ili kad se protiv nečega bune. Slišnog je mišljenja bila i Tanja Devčić koja je upozorila kako uređivačkim politikama tema okoliša nije zanimljiva.
Marijana Petir je nabrojala promjene koje je Hrvatska donijela na zahtjev EU te navela zaštitu vode i gospodarenje otpadom kao najveće probleme. Istaknula je da nedavne poplave, odnosno problem kanalizacijskih mreža,  nije moguće riješiti u okviru nonalnog proračuna.

Nakon uvodnog izlaganja, Željka Leljak Gracin predstavila je brošuru koja obuhvaća šest najvažnijih područja po pitanju zaštite okoliša, a to su sudjelovanje javnosti, energetika, vode, bioraznolikost, otpad te prometni sustav. U brošuri su nabrojane promjene po navedenim područjima koje je Hrvatska uvela i koje će morati primjenjivati po ulasku u Europsku uniju.

Što se tiče sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša tijela javne vlasti će ubuduće morati uključiti javnost, kad je riječ o donošenjima zakona vezanih uz pitanja okoliša,  najmanje trideset dana prije nego što uđu u saborsku proceduru. 

Po pitanju energetike Hrvatska je uskladila svoje zakone sa EU, a u narednih deset godina morat će uložiti i dodatna sredstva u vezi s emisijom stakleničkih plinova i obnovljivim izvorima energije. 

U području zaštite voda, Leljak Gracin je upozorila kako se direktive EU trebaju primjenjivati u cjelosti i kritizirala HEP koji planira izgraditi još devet hidroelektrana.

Bioraznolikost je u Hrvatskoj zaštićena prihvaćanjem različitih konvencija i proglašenjem zaštitnih područja. 

Što se otpada tiče, naglasila je da Hrvatska reciklira samo deset posto ukupnog otpada. 

I kao posljednja tema, naglasila je da je prometni sustav je područje u kojem je došlo do različitih novina kao što je Zakon o buci, proces ograničenja emisija ispušnih plinova iz motornih vozila, i sl.