Sve dok i jedna i druga strana ne shvate da je jedina veza između sportskog i ratnog natjecanja ta što na račun živaca, ali i života onih koji oba sraza promatraju iz pristojne udaljenosti zarađuju tek malobrojni pojedinci, mržnja će se u nas još dugo vremena imati koječime hraniti.
Promotrimo nekoliko činjenica o Milanu Bandiću i biciklu.
Dakle bicikl, kad ga jednom nabavite, ne troši previše novaca. Nauljite mu lanac s vremena na vrijeme, zakrpate probušenu gumu i to je to. Troši samo kilograme u nekim slučajevima. A kad dobijete Bandića, potrošnja tek počinje. Projekti a la Bandić troše puno novaca.
Bicikl ne onečišćuje zrak, ne sudjeluje u klimatskim promjenama i sve u svemu vrlo je environmental friendly. Bandić gradi skijalište u Parku prirode, i vozi automobil (ponekad i alkoholiziran), i u Zagrebu gradi po zelenim površinama.
Bandić je onaj koji je naredio uklanjanje parkirališta za bicikle na Cvjetnom trgu. Da bi se napravilo mjesta za Teslu. Teslu su parkirali u hladovinu na kraju, podalje od mjesta za bicikle. A biciklisti vežu bicikle za rijetko drveće ili ulične lampe. Misli li Bandić da bi Teslu uvrijedio pogled na bicikle? Ili je trebalo napraviti mjesta za fotografiranje uglednika kraj Tesle? Možda bi bicikl na fotografiji pokvario imidž glavešinama? Pa zna se da se biciklom voze samo oni koji ne mogu sebi priuštiti da se voze autom. Čak ni Yugom s Jakuševca, a kamoli Mercedesom. A tko bi glasao za onog koji nema dovoljno pameti ni da si priskrbi auto? Simbol slobode u Hrvata. Statusni simbol. Mediji javljaju o još jednom rekordu. Od početka godine pa do završetka lipnja prodano je rekordnih 41.767 automobila.

Bandić se smiješi s jumbo plakata za Salon mladih. S nešto manjih plakata smiješi se po Zagrebu i bicikl. Plakati s porukom: Od sada biciklom po gradu. Sponzorirao: Bandić.
Ali, bicikl nije licemjeran dok Bandić plaća plakate koji promoviraju vožnju biciklom. Istodobno sruši jedno od rijetkih parking mjesta za bicikle. Još jedan zatvoreni krug trošenja novca poreznih obveznika uzalud.
Parking za bicikle - to je zapravo nekoliko prečki koje ne zauzimaju puno prostora i ne interveniraju bitno u javni prostor. I lako ih je maknuti, pokazali su bandi(t)ćevci. A kako stojimo s Bandićem i makivanjem? Bandića nije lako maknuti. Bandić je svuda i zauzima puno prostora.
Prvi koga čovjek čuje na radiju kada se vraća sa godišnjeg odmora i uđe u Hrvatsku, je Bandić. Bandić puno priča. Otvara Ljubljansku aveniju u Zagrebu. Koja je preuređena. I ima stazu za bicikl. Koja je uža od bicikla. Koji uopće ne priča.
Nekoliko dana kasnije, otvaranje izložbe posvećene biciklu u Tehničkom muzeju. I tu je sveprisutni Bandić. Priča o policajcima koji će jurišati na biciklima onim kilometrima zagrebačkih biciklističkih staza. Ne znam misli li na one biciklističke staze koje su uže od bicikla, ili na one biciklističke staze one koje služe kao parkiralište za veličanstveni automobil.

Vratimo se na početnu zagonetku. Što je zajedničko Bandiću i biciklu? Osim što oboje počinje sa slovom B - baš ništa.
Energetska učinkovitost je najbrži i najisplativiji način za postizanje energetske neovisnosti i ostvarivanje nacionalnih i europskih ciljeva za suzbijanje klimatskih promjena, zaključak je konferencije u organizaciji Društva za oblikovanje održivog razvoja
Kruzer s tri tisuće putnika zagađuje zrak kao 12 tisuća automobila, upozoravaju Zeleno Sunce, Klub prijatelja Lokruma i Eko-Omblići
Uoči sutrašnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa WWF je u Hrvatskoj lansirao kampanju "Čuvari rijeka" s ciljem očuvanja Mure, Drave i Dunava
S projektom vanjskih vezova na lukobranu splitske gradske luke degeneracija provedbe arhitektonsko urbanističkih natječaja dostigla je novi do sada neviđeni nivo, upozoravaju "Zeleni Dalmacije"
Hrvatska ima vrlo veliki potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti, a samo u javnim zgradama u idućih pet godina moglo bi se uštedjeti 10 milijardi kuna
Građanska inicijativa za čisti zrak iz Slavonskog Broda inzistira na izradi studije utjecaja onečišćujućih tvari na zdravlje građana
U Puli je održana tribina o mogućnosti uređenja budućega pulskog studentskog kampusa i sveučilišne knjižnice na principu pametne zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima, kao i postavljanja solarne elektrane na zgradu Rojca
Dodaj komentar