Zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, otkriva WWF-ov "Izvještaj o stanju planeta". Novo izdanje vodeće studije o stanju planeta koje se provodi svake dvije godine objavljeno je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse.

Izvještaj o stanju  planeta objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.

"Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavdje, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija", poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice.

"Izvještaj o stanju planeta" koristi globalni Indeks živućeg planeta za mjerenje promjena u zdravlju ekosustava našeg  planeta praćenjem 9.000 populacija više od 2.600 vrsta. Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet  pao čak za 60 posto. Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planeta zahtjevaju sve više, a mogućnosti koje nam planet pruža sve su manje.

Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti.

"Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što planet može proizvesti. Ukoliko ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske  potrebe. Kako bi vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju", istaknula je Irma Popović Dujmović iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ovakvim načinom života, trebali bismo skoro dvije i pol planete kako bismo zadovoljili svoje životne navike.".

U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta.

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, istaknula je načine kako Hrvatska može smanjiti svoj ekološki otisak. Savjetovala je građanima Hrvatske da u svakodnevnom životu koriste javni gradski prijevoz i ekološki prihvatljiva prometala, da štede vodu i energiju u kućanstvu te da odgovorno postupaju s otpadom.

Ministrica Mirela Holy savjetovala je građanima Hrvatske da u svakodnevnom životu koriste javni gradski prijevoz i ekološki prihvatljiva prometala, da štede vodu i energiju u kućanstvu te da odgovorno postupaju s otpadom.

U izvještaju se također ističe utjecaj urbanizacije: do 2050 godine, dva od tri čovjeka će živjet u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa. WWF-ova analiza upućuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

U Izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do 5 puta veći od siromašnih zemlja. Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

Prema globalnom Indeksu živućeg planeta, najveći pad biološke raznolikosti od 1970. godine do danas, zabilježen je upravo u zemljama s nižim dohotkom. Smanjenje biokapaciteta zahtijevat će od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatira.

"Izvještaj o stanju planeta" navodi niz rješenja potrebnih da bi se preokrenuli ovi negativni trendovi i smanjio ekološki otisak, kako bi on bio u skladu sa Zemljinim mogućnostima. Izvještaj predlaže 16 prioritetnih akcija, među kojima su i  poboljšani obrasci potrošnje, dajući ekonomsku vrijednost  prirodnim bogatstvima i stvaranjem pravnog i političkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.

Izvještaj o živućem planetu objavljen je samo pet tjedana prije UN-ove konferencije o održivom razvoju (Rio+20) u Rio de Janeiru. Dvadeset godina nakon prvog summita o Zemlji, Rio+20 ključna je prilika svjetskim liderima da potvrde i pokažu svoju predanost stvaranju održive budućnosti.

"Izazovi istaknuti u 'Izvještaju o stanju planeta' veoma su jasni" rekla je Irma Popović Dujmović.  "Rio+20 može se i mora iskoristiti za postavljanje nove paradigme razvoja koji će voditi ka održivom razvoju. To je jedinstvena prilika vladama, koalicijama i gradovima da se ujedine i odigraju ključnu ulogu u održavanju planeta i za buduće generacije."