Zbog porasta svjetskog stanovništva te ubrzanog gospodarskog razvoja zemalja poput Indije i Kine, povećala se i potražnja za sirovinama. Iz toga proizlazi da je budućnost u reciklaži, u ponovnoj upotrebi sirovina. Otpad postaje jedan od najvažnijih izvora sirovina.

Indij je rijedak materijal, a nezamijenjiv je u proizvodnji televizora, ravnih ekrana i ekrana osjetljivih na dodir. Prema procijenama stručnjaka, zalihe indija iscrpit će se za šest do deset godina. Zalihe nafte, koja je važan izvor energije i temelj industrije umjetnih tvari, presušit će za nekih šest - sedam desetljeća. Prirodni izvori bakra, koji se između ostaloga koristi i za proizvodnju elektroničkih uređaja, mogli bi nestati za otprilike trideset godina. "Moramo jednostavno shvatiti da su izvori sirovina ograničeni. To se vidi i po cijenama sirovina koje prate trend porasta. To je pak povezano s porastom potražnje zbog ubrzanog gospodarskog razvoja dosada nerazvijenih zemalja poput Indije i Kine. Izvori sirovina su ograničeni pa zbog toga sekundarne sirovine postaju sve zanimljivije," rekao je Jörg Lacher iz Saveznog udruženja za sekundarne sirovine i zbrinjavanje otpada.

Ponovna upotreba, odnosno reciklaža od životne je važnosti za sirovinama siromašnu Njemačku, koja je, unatoč tomu, godinama na vrhu liste svjetskih izvoznih sila. S obzirom na sve manje prirodne zalihe sirovina sasvim je sigurno da će otpad u budućnosti biti najvažniji resurs. To se ne odnosi samo na Njemačku, već i na ostatak svijeta.

Div među smetlarima

Njemci već desetljećima u svojim domaćinstvima odvajaju otpad. Iako su u početku bili ismijavani, trend upotrebe raznobojnih vrećica za različite vrste otpada raširio se i na druge, prije svega europske zemlje. Iz starih novina možemo dobiti bijeli, skupi papir. Bioplin se proizvodi iz komposta, a pravo blago skriva se u elektroničkom otpadu.

Remondis je njemački div u zbrinjavanju otpada. Ovo poduzeće u privatnom vlasništvu nalazi se u vestfalskom gradu Lünen na rijeci Lippe. Raspolažu brojnim postrojenjima pomoću kojih sortiraju taj kaos otpada iz kojeg izvlače vrijedne sirovine. "To je hrpa najrazličitijih materijala, usisavača, elektroničkih uređaja svih vrsta, računala, tipkovnica, dakle materijala koji se sastoje od najrazličitijih komponenti koje su povezane jedna s drugom: plastika, metal, plemeniti metali. Taj materijal se u postrojenju usitnjuje tako da se pojedine komponente odvoje. Na kraju tog procesa u zadnjoj hala možemo vidjeti kako se pojedine sekundarne sirovine skupljaju u spremnike. Ti spremnici idu direktno u talionice čelične industrije," objasnio je glasnogovornik Remondisa, Michael Schneider. Dodao je da je Remondis najveći centar za reciklažu u Europi.

22 tone zlata u smeće

Svjetska potražnja za posebnim metalima i rijetkim rudama prema procijenama stručnjaka utrostručiti će se do 2030. godine. Potražnja za metalima poput primjerice litija, indija, tantala ili germanija raste zbog razvoja novih tehnologija (baterije za automobile na struju, optički kablovi i druge moderne tehnologije).

Ova grana industrije tek će doživjeti pravi procvat. Zbrinjavanje otpada postaje milijunski posao. Ambiciozne zemlje u Aziji i Latinskoj Americi žarko trebaju sirovine, a resursi naše Zemlje ne mogu zadovoljiti njihove potrebe. Budućnost je dakle u sekundarnim sirovinama. Tako je, kao što i Michael Schneider tvrdi, i svaki mobitel neiscrpan izvor: "U svakom mobilnom uređaju nalazi se otprilike 23 miligrama zlata. To je prosječna vrijednost. Na godinu se širom svijeta proizvede 1,3 milijarde mobitela. No samo deset posto njih završi u postrojenjima za reciklažu. To znači da ljudi godišnje bacaju 20, 22 tone zlata u smeće."