Samo od 2006. do 2008. godine Zagreb je izgubio 40 posto državnih šuma i šumskih zemljišta, sa 17.300 hektara u prve dvije godine zelena prostranstva spala su 2008. na mizernih 9289 hektara! Kuriozitet je da je u istom razdoblju povećan broj inspektora zaštite okoliša za preko 100 posto. Ono što je tragikomično i za čitatelje je što broj inspektora za gotovo milijunski grad s tri povećan na sedam službenika za značkom. Ovakvi katastrofalni podaci objavljeni su u najnovijem Nacrtu Programa zaštite okoliša grada Zagreba koji se našao u jednoj aktualnoj javnoj raspravi, o čemu su se građani mogli biti informirani jedino ako redovito čitaju internet-stranice zagrebačke Gradske uprave. Niz predloženih mjera zbog financijske krize više nalikuje na popis dobrih želja. Program na 384 stranica s poraznim brojkama neodoljivo podsjeća na iščitavanje nalaza Državne revizije u Saboru. Podatke su prikupili resorni gradski uredi od nekoliko desetaka gradskih i državnih ustanova i agencija koje imaju u opisu svoje nadležnosti i zaštitu okoliša. Primjerice, u poglavlju dokumenta o proizvodnji i prometu opasnih kemikalija navodi se kako se uopće ne zna ne zna koliko ih je ih je u optjecaju, iako su u ozbiljnom porastu.

Porast razine kemikalija

- Za sada u RH, pa tako niti na nivou Grada Zagreba, ne postoji sustavno praćenje količine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija dostupnih na tržištu. Na osnovi nekih neizravnih pokazatelja, odnosno statističkih podataka kao što su indeks fizičkoga obujma proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, uvoza kemikalija, te broja izdanih dozvola, zaključeno je da je na području RH došlo do porasta količine kemikalija u uporabi - ističe se u dokumentu. No, u Statističkom ljetopisu Zagreba nisu navedeni podaci o svim kemijskim supstancama u optjecaju. Naime, nisu navedeni podaci o količini za 2009, primjerice, insekticidi i pesticidi te boje, lakovi i slični premazi, grafičke boje i kitove iako se oni proizvode na zagrebačkom području, primjerice, u pogonima Chromos Agro , Chromos boje i lakov., te SCOTT - BADER (boje i lakovi). Prema posljednjim podacima Grada, u 2008. godini, količina proizvedenih pesticida i insekticida iznosila je 467.024 kilograma, dok je proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova iznosila 89.682 tona. Najveće količine organskih otapala prijavila je upravo tvrtka Chromos boje i lakovi te AD plastik. Na području Zagreba, u razdoblju od 2005. do 2008. godine najveći dio proizvodnje kemijskih proizvoda i kemikalija odnosio se na proizvodnju plastike, zatim sredstava za pranje i čišćenje te na farmaceutsku industriju.

Projekti osuđeni na propast

Zrak se onečišćuje i nizom drugih gospodarskih djelatnosti u kojima se koriste organska otapala. Samo u Zagrebu prijavljeno je 179 takvih tvrtki koje imaju i dodatne pogone - izvore onečišćenja. U poglavlju o obnovljivim izvorima energije koji u svijetu zauzimaju značajnu ulogu Zagreb je na niskim granama. Iako je upravo na teritoriju Zagreba prije desetak godina na krovu jedna privatne kuće (u naselju Španskom) postavljen jedan od prvih fotonaponskih panela od nekoliko kilovata, upotreba sunčeve energije nije značajno prihvaćena. Ni snaga vjetra izvora alternativne energije, kaže se u dokumentu "nije još do kraja istražen". Mada na teritoriju Grada i okolice ne postoje stalni vjetrovi, korištenje sustava vjetrogeneratora može se smanjiti uporaba fosilnih goriva. Na teritoriju Grada Zagreba postoji i kvalitetni izvori tople vode. Nekoliko obilježenih bušotina tople vode slabo ili nikako se ne koriste. Iako Zagreb ima značajne potencijale za korištenje i biomase, ona se, osim u prigradskim naseljima gdje se koristi na klasičan način, kao ogrjevno drvo - ne iskorištava. Bilo je i projekata sadnje plantaža brzorastućeg drveća na zapuštenim poljoprivrednim površinama u blizini grada koji nisu zaživjeli. Takvi su projekti bez poticaja države bili osuđeni na propast.