Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Bilješke jedne zastupnice

Deutsche welle

Zagrebačka kriza trgova

25.07.2011. Saša Šimpraga Ekologija Komentiraj Print
Fotografija članka
Zagreb nužno treba proširenje pješačke zone. U najmanju ruku pješačke zone u cijelosti trebaju postati Teslina i Masarykova ulica. A obuhvaćanjem najvećeg dijela Martićeve do potencijalnog budućeg trga pred Badelom kod Kvatrića, Zagreb bi dobio pješačku zonu primjerenu suvremenim potrebama grada od 800 000 stanovnika.

Nedavno postavljena još jedna terasa na Cvjetnom trgu čini se da  je posljednji korak prema totalnom poništavanju toga popularnog zagrebačkog trga. Terasa koja je postavljena uz ogradu Pravoslavne crkve duž koje postoji klupa u potpunosti je blokirala njenu upotrebu, efektivno i znatno smanjila površinu trga dostupnu javnosti, otežala pješačke komunikacijske koridore, a trg je dodatno komercijaliziran. 

Takva odluka gradskih vlasti posve je u suprotnosti s javnim interesom, a još se jednom pogoduje privatnom na štetu grada. 

Cvjetni trg sada je sveden na neugodni i zbijeni prostor oko spomenika Petru Preradoviću, što je ujedno i pokazatelj katastrofalnih prostornih politika koje progresiraju u svojoj nazadnosti.   

Upravo je tragična sudbina toga trga označila početak svojevrsne zagrebačke krize trgova, a započela je agresijom 1995. godine kada je pod izlikom obnove Cvjetni u

iblerov_trg.jpg
Iblerov trg

potpunosti promijenio lice. Trend se nastavio potpunim uništenjem Iblerova trga koji danas postoji još samo u imenu, a njegov prostor sveden je na klanac. Posred toga trga izniknula je stambena zgrada s trgovačkim centrom čija je arhitektura zorna manifestacija  tranzicije. U daljnjem i kontinuiranom zatiranju grada pali su i Langov trg koji je također opstao samo još u imenu, i Kvaternikov trg,  koji je pretvoren u bezličnu plohu na što je, za primjer, utrošeno oko 250 milijuna kuna javnoga novca. Danas s razlogom gotovo svaki ozbiljniji zahvat u prostor orkestriran od aktualne gradske uprave izaziva bojazan, a odražava primitivno shvaćanje grada onih kojima je povjeren na upravljanje.

Tako je, uz sam Cvjetni trg, i aktualna okupacija Varšavske ulice nakon izgradnje otužnoga kompleksa Tomislava Horvatinčića pokazatelj kontinuirane degradacije javnog prostora i izraz njegove vulgarne destrukcije. U Varšavskoj, kojoj je dio javne ulice odrezan ulazom u privatnu garažu, više nije moguće sjesti ni na jednu klupu jer su sve blokirane terasama, a tamošnji je spomenik izgubio svaki smisao jer je u potpunosti zaklonjen i nedostupan.

Valja podsjetiti da su terase na tome dijelu ulice postojale i prije, no da je njihovo

kvaternikov_trg.jpg
Kvaternikov trg

umještanje u prostor bilo ograničeno na način da ulica diše i služi kao pješačka zona, a ne kao velika privatizirana terasa.   

Tako se ionako mala pješačka zona dodatno smanjuje, a grad se dodatno komercijalizira. Po pitanju posvemašnje kafićizacije i šatorizacije je, dakako, moguće postići i kompromis koji bi išao za time da se postigne ravnoteža u zauzimanju dijelova pješačke zone. No takav kompromis zahtijeva da jedna strana brani javni interes.   

Danas je stanje do te mjere nekontrolirano, odnosno definirano isključivo logikom kapitala, da donjogradska pješačka zona sada ne obuhvaća nijednu ulicu koja bi u cjelosti funkcionirala kao šetalište jer su sve ispunjene terasama kafića, a pješački koridori svedeni na uske prolaze pored terasa.  

Ni u takvim uvjetima ne pomišlja se na širenje pješačke zone koja se nije širila desetljećima, te u postojećem obuhvatu opslužuje potrebe grada kakve su bile kada je imao najmanje stotinu tisuća stanovnika manje nego danas.

Zamisliti Zagreb bez pješačkog Trga bana Jelačića, Bogovićeve ili Tkalčićeve ulice, a  što je bio slučaj do prije nešto više od dvadeset godina, jasno pokazuje kako se shvaćanje javnoga prostora, novih potreba i mogućnosti te grada općenito,

simpraga.jpg
Jezuitski trg

promijenilo i da od takvih poboljšanja ne treba zazirati.

Konačno, svako proširenje pješačke zone donosi višestruku i i nepobitnu korist.

Ne samo kako bi se smanjio pritisak na tih svega nekoliko kratkih pješačkih ulica, Zagreb nužno treba proširenje pješačke zone, što će neminovno uslijediti s nekom progresivnijom gradskom upravom. U najmanju ruku pješačke zone u cijelosti trebaju postati Teslina i Masarykova ulica koje u popodnevnim satima, sa zabranom prometa, kao takve djelomično već i funkcioniraju. U obje te ulice zabranjeno je parkiranje, te ni moment uskraćivanja parkirnih mjesta nije argument za nepostupanje.  

Dugoročnije, pješačka zona trebale bi postati još neke donjogradske ulice, idealno sve one sjeverno od Hebrangove, čime bi pješačka zona obuhvatila središnji dio Donjega grada između dva kraka Zelene potkove. Tome svakako treba pribrojiti i zabranu prometa na kaptolskom trgu i većini gornjogradskih ulica i trgova, od kojih su potonji, poput npr. Jezuitskoga i Markovićeva, još uvijek doslovno svedeni na parkirališta. A stvaranjem pješačke zone koja bi obuhvaćala najveći dio Martićeve ulice i vodila do potencijalnog budućeg trga pred Badelom kod Kvatrića, Zagreb bi dobio pješačku zonu čije je mjerilo primjereno suvremenim potrebama grada od 800

langov_trg.jpg
Langov trg

000 stanovnika.

No, takva se odluka u postojećoj konstelaciji čini kao znanstvena fantastika.

Do tada ostaje činjenica da je Zagreb, u usporedbi s nizom europskih glavnih gradova slične veličine, grad s radikalno malom površinom pješačkih zona koje je nužno povećati kako bi se podigla kvaliteta života u gradu.    

Koliko je ikakva proširenja realno očekivati od aktualne gradske uprave najbolje govori stanje u postojećoj pješačkoj zoni, što samo potvrđuje svojevrsnu kolektivnu dijagnozu društva u tranziciji i pozicija Zagreba kao taoca loših politika.           

Tagovi: zagreb, pješačka zona
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 12 komentara
  1. kreten26.07.2011. 00:07
    zašto se ne prosvjeduje protiv terasa? skoro sam pao na guzicu kad sam vidio u varšavskoj koliko stolova ima, a nije ih bilo do prošle godine,a isti su drek kao i ulaz u garažu. tko je njima iznajmio pješačku zonu?
  2. ja26.07.2011. 10:29
    zagreb je postal jedna velika birtija sa terasom
  3. a cuj26.07.2011. 10:58
    sdp na vlasi 10 godina... cudo zivo da nije i gore
  4. akcija26.07.2011. 18:20
    dok nece bit prosvjeda za prosirenje pjesacke zpne, nece bit ni prosirenja. jednostavno stvari tak funkcioniraju.
  5. Jaki27.07.2011. 10:44
    Treba doć jedne noći s bejzbol palicama i skršit te terase i sve kaj se nađe na njima.
  6. antikrist28.07.2011. 08:51
    a što će mi pješačka zona ako je pretvorena u supermodernu mramomornu grobnicu, kao što je sl. sa kvatrićem, cvjetnim i sl.? bez birtija čovjek nebi stvarno imao nikakvog razloga tamo se više zadržavati.., što vam smetaju birtije..

    drugo, već godinama traje devastacija zelenila u gradu, parkovi se pretvaraju u crkve ili garaže, a zrinjevac siječe i sakati drveće kako mu se sviđa po gradu...
    za dobro poslovanje te firme jedino je bitno da pred bandićevim stanom mora svaki dan bit pokošena trava, a ekipe danonoćno tamo dežuraju da nebi neko bacio opušak, dok dve ulice dalje nije košeno decenijama....

    treće, ako se zabrani auto-promet, treba svugdje provesti biciklističke staze..
  7. dve ulice dalje nije koseno decenijama28.07.2011. 08:58
    da nisi ti profulao grad i drzavu milorade
  8. dodaj komentar28.07.2011. 13:41
    pitanje odnosa prema problemu pjesackih zona je zapravo pitanje odnosa prema totalu grada. pjesacke zone nisu samo od automobila ispraznjeni i poploceni prostori, vec sadrzaj, komunalna oprema, zelenilo, itd. utoliko terase kao takve nisu problem, ali je problem omjer u kojem su (pre)prisutne.
    mozemo samo zamisliti mreze pjesackih ulica ispunjene klupama, zelenilom, ulicnim sviracima, umjetnickim sadrzajem, itd.
    kljuc kvalitetnog odnosa prema gradu je interdisciplinarnost u pristupu, definiranju i koristenju slobodnih prostora, a s ciljem poboljsanja grada i - zivota.



  9. Bandicev orijentalist01.08.2011. 15:12
    Raskrizje Preradoviceve i Tesline ulice u zagrebackom centru biti ce u narednim godinama upamceno kao "Bandicevo sokace", pandan beogradskom "Cumicevom sokacetu". Naime, nakon to je zagrebacki gradonacelnik na odlasku Milan Bandic, svom prijatelju, kontroverznom biznismenu Nevenu Perici dozvolio da u prostoru nekadanjeg uglednog restorana "Apartman " ugradi svoj kuplerajsko-ugostiteljski objekt "Ribice i tri tockice", strogim centrom Zagreba poceli su se nadaleko iriti mirisi Orijenta pokvarena riba, odbaceno smece, povracotine gostiju i proliven alkohol daju cijelom ovom zagrebackom rajonu sasvim novi, originalno orijentalni tih. Orijentalnom ugodjaju dodatno pogoduju povremeni obracuni nozevima veselih mladica koji se oko objekta skupljaju te ojkalice u kasnim vecernjim satima. Hvala vam mili gradonacelnice!
  10. Prometej03.08.2011. 11:15
    Ajte ljudi kao da su terase glavni problem u Zg i RH. Ta tzv. kultura života i rada terase i kave su iz nekih prošlih vremena o kojima je pjevao Štulić još prije točno 30 GODINA :) Nek sjede ljudi, popiju piće alI neka se i vrate na svoje radno mjesto i odgovorno nastave sa poslom. Ako ga imaju...
    Uvijek ista prica - Azra - Suncana strana ulice 1981
    kosa mi se na glavi dize
    i strasno me ljuti
    kada vidim da idioti
    postaju cijenjeni ljudi
    u novinama neki frajer glasno trubi
    zaboga recite narodu
    da se javnost buni
    kazite mi tko je podoban
    kazite mi tko je opasan
    hej
    uvjek ista prica
    slobodnih mjesta ima
    samo gdje sljakeri rade
    svi bi u birokraciju
    tamo su bolje place
    produktivnost ima
    svoje ekonomsko opravdanje
    zasto da proljevam znoj
    kada dobijem manje
    pijem kavu danas
    barem dvadeset puta
    a efektivno radno vrijeme
    mi nije ni pet minuta
    ne nerviram se mnogo ucim dikciju
    sa odgovornima cu sprovesti jednu
    dnevnu akciju
  11. valter03.08.2011. 21:55
    "Orijentalnom ugodjaju"
    to je bandicev doprinos multikulturalnosti. u cemu je problem?
  12. dellboy01.09.2011. 13:17
    ne znam šta mi je gore, arhitektura kvatrića (neko je dobio NOVCE za TO, *ebote) ili onaj novokomponovani birc uza zid crkve na cvjetnom gdje se sad više ne možeš sjest na zidić
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.05.

Šljunčarenje opet postaje legalan biznis

Vlada u korita Save, Drave i Dunava ponovno vraća šljunčare i pjeskare, koji su iz njih "prognani" Zakonom o vodama iz 2009. godine

21.05.

Prijeti nam kolaps

"Club of Rome" predstavio je svoj izvještaj u kojem prezentira dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina

17.05.

Odzvonilo plastičnim vrećicama

U Hrvatskoj se godišnje podijeli 91 milijun plastičnih vrećica pa "Zelena Istra" i "Zeleni Osijek" pozdravljaju najavu naplaćivanja

15.05.

Trebamo dva planeta

WWF je objavio novi "Izvještaj o stanju planeta" koji pokazuje da je i Hrvatska među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse

15.05.

Uhićen borac protiv kitolova

Paul Watson, osnivač legendarnog "Sea Sheperda", uhićen je u Frankfurtu i prijeti mu izručenje Kostarici zbog akcije protiv ilegalnog lova na morske pse iz 2002. godine

15.05.

Ozon truje Brođane

Dnevna osmosatna srednja vrijednost ozona u Slavonskom Brodu prešla je dozvoljenu granicu već jedanaest puta ove godine

14.05.

Hrvatske vode uništavaju rijeke

"Hrvatske vode" kanalizirale su dio rijeke Vuke kod Tordinaca unutar zaštićenog krajobraza i uništile dio vrijednosti zbog kojih je to područje zaštićeno

Info most
E Novine
Novi plamen
nzzcd