Vladimir Cvijanović 17.07.2014.

Progresivne ekonomske struje

Vladimir Cvijanović Ekonomski sustav ne bi trebao imati ulogu nekakvog eksternog ograničenja koje nas razvojno sputava te limitira našu imaginaciju, već ga treba prilagoditi po ljudskoj mjeri. Stoga ne pitaj što možeš učiniti za ekonomski sustav, već što ekonomski sustav može učiniti za tebe.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Zagrebu treba zajednički vrt

Fotografija članka
U kontekstu budućega parka u Travnom tri su stvari ključne: afirmacija ideje novozagrebačke Plave potkove, inzistiranje na demokratizaciji pristupa definiranju budućega parka i nužno paralelno pokretanje inicijative za osnivanje gradskog zajedničkog vrta na alternativnoj lokaciji u Novom Zagrebu.

Nije slučajno da su u mnogim religijama svijeta projekcije raja u pravilu vrtovi. U jednom od svojih tekstova o urbanim povrtnjacima Novog Zagreba, Fedor Kritovac govorio je o "zemaljskom odsjaju izgubljenoga raja". I doista, poetičnost alternativnih urbanizacija, kako ih je nazivala Dunja Rihtman Auguštin, na primjeru spontano izniklih gradskih vrtova u sebi sadrži osobitost urbanog življenja, a kod u Zagrebu još uvijek nepostojećih organiziranih zajedničkih gradskih vrtova (community garden) i obilježja urbaniteta kao vrijednosne kategorije. 

Prateći globalne trendove, danas se čini da je sazrelo vrijeme da se pokrene i službena inicijativa za osnivanje prvog zagrebačkog zajedničkog vrta, a s vremenom i

naerum.jpg
Nærum Allotment Gardens, Danska

više njih, budući da grad raspolaže prostorima koji bi, trajno ili privremeno, bili adekvatni za takvu namjenu koja ima i višetruku društvenu korist. 

Jednom kada bude organiziran, takav bi vrt, pod jednakim uvjetima, bio dostupan svima koji žele saditi.

Ove su godine takvi vrtovi organizirani u Virovitici, Ivanić-Gradu i Varaždinu i nema nikakvoga razloga da se to ne dogodi i u Zagrebu koji zajednički vrt treba.

No, da bi bila što uspješnija, pokretanje formalne inicijative za osnivanje zajedničkog vrta zahtjeva definiranje ciljeva, smjernica pa i lokacija.    

Promišljenijim pristupom valjalo bi osigurati trajni prostor za gradski vrt kao nešto čemu svakako treba težiti. S druge strane, karakter sezonske sadnje omogućava i da neki od zajedničkih vrtova budu organizirani na praznim gradskim parcelama namijenjenih izgradnji koja još nije uslijedila i koja se dugoročno ne planira. Upravo je znatan broj novozagrebačkih, ali i na drugim lokacijama postojećih urbanih povrtnjaka, iznikao na takvim lokacijama kao neposredna manifestacija antropologije grada.

Pri izboru lokacije za vrt koji bi bio organiziran pažnju treba obratiti na nekoliko osnovnih stvari: od površine koja bi zadovoljila optimalni broj korisnika, dostupnost tj. blizina naselja, zaštita od vandalizma itd.

Inzistiranje da se budući zajednički gradski vrt smjesti npr. na prostor budućeg parka u Travnom gdje su u ožujku u sklopu raščišćavanja prostora uklonjeni dotadašnji urbani povrtnjaci, previđa nekoliko relevatnih detalja. Prvo, činjenicu da taj budući park čini dio smislene cjeline Plave potkove.

plava_potkova_karta.jpg
Zagreb, Plava potkova

Novozagrebačka Plava potkova moderna je i po mjerilu bitno veća inačica donjogradske Zelene potkove. Ideja nove potkove za novi dio grada zamišljena je s nastankom Novog Zagreba, formirana je postepeno, a riječ je o nizu u cjelinu povezanih zelenih površina predviđenih za velike javne parkove. 

Utoliko je realizacija javnoga parka na predmetnoj lokaciji u Travnom poželjna, i dosljedno je poštivanje pozitivnih smjernica GUP-a. Također, stavljanje zelenih površina u planiranu parkovnu namjenu najbolji je način njihove dugoročne zaštite.

Drugo, pri urbanističkom planiranju Travnog, kao najgušće naseljenog novozagrebačkog naselja, stručnim je studijama predviđen optimalan odnos javnih, svima dostupnih,  zelenih i parkovnih površina koje uključuju i budući javni park sa zapadne strane Mamutice. Utoliko taj park naselju treba, a njegova će realizacija direktno povećati razinu kvalitete života u kvartu, četvrti i gradu.

Treće, u konkretnom bi se slučaju, kada bi postojao senzibilitet za urbano i neposredni karakter lokacije, memorija organski izniklih vrtova mogla na neki način djelomično sačuvati kroz originalno krajobrazno rješenje, ali na način da prostor bude dostupan javnosti, a ne privatiziran.  

Naime, kod definiranja bilo kojeg javnog prostora, u ovom slučaju parka, čitav je niz elemenata koji trebaju biti uvaženi jer, riječima Željke Čorak, tek poznavanje

Prateći globalne trendove, danas se čini da je sazrelo vrijeme da se pokrene i službena inicijativa za osnivanje prvog zagrebačkog zajedničkog vrta, a s vremenom i više njih problematike prostora rezultira uvažavanjem njegovih postojećih vrijednosti i mogućnosti.    

Četvrto, formiranje zajedničkog gradskog vrta treba biti usustavljeno na način da se njime upravlja i kao cjelinom, a ne samo parcijalno kroz individualne, prisvojene parcele.

Stoga bi prostor za javni park u Travnom trebalo prepustiti planiranoj parkovnoj namjeni, a za njegovo konačno krajobrazno rješenje inzistirati na javnom natječaju.

Korak dalje, u Zagrebu bi potom valjalo inzistirati i na reformi pristupa, žiriranja i relizacije javnih krajobraznih natječaja. Primjerice, kroz zahtjeve za većim uključivanjem krajobrazne struke koja se praktički ignorira. U slučaju arhitekture kao bliske i dominantne struke to nipošto ne znači marginalizaciju, već demokratizaciju i interdisciplinarni pristup.

Uopće prepuštanje odluke isključivo jednoj struci najčešće rezultira jednostranim pogledom, a ne cjelovitim uvidom u problem i, sukladno tome, rješenjima koja bi bila višeslojna te tako odražavala punu narav i potencijal mjesta.

Pritom je ključna točka i jasna mogućnost upliva zainteresirane javnosti u definiranje temeljnih polazišta tj. javnih sadržaja budućega parka kao demokratsko pravo građana da sudjeluju u planiranju svoga grada. Takav upliv može biti i jedna od garancija ostvarivanja javnog interesa u onim slučajevima kada se on potire od strane vladajućih struktura iz eksploatatorskih razloga.   

Posljednja, ali ne manja važna točka je inzistiranje na realizaciji nagrađenog/odabranog prijedloga. Naime, zadnjih je godina u Zagrebu proveden čitav niz javnih natječaja za parkove od kojih nijedan nije realiziran, što te natječaje čini besmislenima, a u njih su uložena znatna javna sredstva.

S druge strane, upravo zbog anakronog pristupa problematici, u onim slučajevima gdje je došlo do inače poželjnoga uređenja parkova, a u pravilu se radi o parkovima za  koje nije bilo javnog natječaja, najčešće je učinjen čitav niz pogrešaka koji nisu izvukle pune potencijale mjesta.

Utoliko dosadašnja praksa aktualne gradske uprave pokazuje i demokratski deficit i  nerazumijevanje ne samo problematike parka, već i javnih prostora općenito.

Primjerice, u slučaju Bundeka, nekadašnjeg ornitološkog utočišta, koji je sada uređen na način da tamo više ne raste nikakvo grmlje, ili da je ono u Parku Vjekoslava Majera posječeno pod bizarnim razlozima čime su direktno narušeni izvorni krajobrazni projekt, parkovna bioraznolikost ali i neposredne boravišne kvalitete mjesta.

Krajem prošle i početkom ove godine uređen je i novi park u Utrinama, također dionica Plave potkove, a koji je namijenjen psima. Privođenje prostora parkovnoj namjeni svakako je pohvalno, a u konkretnom slučaju iza toga stoji i lobiranje lokalne Dosadašnja praksa aktualne gradske uprave pokazuje i demokratski deficit i  nerazumijevanje ne samo problematike parka, već i javnih prostora općenito samouprave. No, kada je prostor ponovo uređen bez javnog natječaja i u osnovi po slabom projektu, jasno je da je važno težiti demokratizaciji procedura i višim standardima gradogradnje. 

Dakle, u kontekstu budućega parka u Travnom tri su stvari ključne: afirmacija ideje novozagrebačke Plave potkove, inzistiranje na demokratizaciji pristupa definiranju budućega parka (javni natječaj, interdisciplinarnost i upliv zainteresirane javnosti) i nužno paralelno pokretanje inicijative za osnivanje gradskog zajedničkog vrta na alternativnoj lokaciji u Novom Zagrebu.

U potonjem slučaju i zato što nema nikakvog razloga da Zagreb ne dobije i novi park u punom prostornom i oblikovnom potencijalu i veliki organizirani zajednički vrt.

U tome smislu i to ne samo zato što su na spomenutoj lokaciji u Travnom desetljećima postojali urbani povrtnjaci, istovremeno s pristupom uređenju novoga parka, za zajednički vrt treba pronaći alternativnu primjerenu lokaciju i urediti je o javnom trošku. Primjereniju utoliko što bi na većem prostoru postojala mogućnost da svoju parcelu za uzgoj dobije što više zainteresiranih građana, odnosno da takav vrt ponudi sadržaj i za najširu javnost.

Trajni zajednički vrt jednako tako ne bi trebalo podizati na npr. prostoru budućega parka Dugave, središnjega parka toga naselja koji nikad nije završen, a danas je zelena površina koja tek treba prerasti u park. 

S druge strane, provizorni vrtovi za znatan broj korisnika već se danas mogu formirati južno od budućeg parka uz Mamuticu i sjeverno od Vatikanske ulice, tj. na praznom prostoru građevinskih parcela zapadno od vrtića.

Takvim odabirom lokacije Zagreb bi dobio i dugo iščekivani veliki novi javni park i potrebni zajednički vrt. 

Nadalje, lokacija s velikim potencijalom za mogući trajni vrt nalazi se i sa zapadne strane Ulice Savezne Republike Njemačke, na prostoru budućeg Parka Lakun, također na trasi Plave potkove. Tamo već postoji znatan broj improviziranih vrtova, a znatne su površine zarasle u šikaru, dok tamošnji budući veliki javni park još nije u planu za realizaciju. Prostor na raspolaganju nije direktno vezan za naselje, višestruko je veći od onoga u Travnom te ga se može zeleno eksploatirati za različite svrhe.   

A kako je uvijek poželjno da sve ono u što grad ulaže javna sredstva postigne maksimalni učinak i dobrobit za što više njegovih stanovnika, utoliko bi smještaj budućeg zajedničkog gradskog vrta neposredno pored tamošnjeg doma umirovljenika bio potez koji bi, osim svima zainteresiranima, omogućio i korisnicima te ustanove novi sadržaj kroz rad ili boravak u vrtu.

Budući bi zajednički vrt, kroz temeljni pravilnik, svakako trebao zagovarati organski uzgoj. Ne mora se uzgajati samo povrće, već to može biti i cvijeće, ljekovito bilje ili druge biljke po izboru korisnika.

travno2__f54.jpg
Urbani vrtovi u Travnom nedavno su se, odlukom gradskih vlasti, preselili u povijest (foto: Marina Kelava)

Cjelina urbanog povrtnjaka treba biti zaštićena od vandalizma, a pojedine parcele dostupne zainteresiranim građanima kroz jasno definiranu i jednostavnu proceduru.

Takva i slična pravila nužna su kako bi vrt funkcionirao kao cjelina i sa svim svojim prednostima, a trebaju biti usuglašena unaprijed kako bi građani svoje gredice, npr. po nekoj vrlo simboličnoj cijeni, mogli sezonski zakupiti i rezervirati. 

U organiziranim zajedničkim vrtovima i alat potreban za obradu zemlje može se posuditi, a postoje i razna rješenja za nužno zalijevanje vrta.

Pritom ništa ne treba izmišljati već jednostavno kopirati i prilagoditi postojeće modele, a financijska strana investicije praktički je zanemariva.     

U sklopu gradskog vrta svoje edukativne parcele mogli bi imati i lokalni vrtići i osnovne škole, a moguće je organizirati i tečajeve uzgoja za javnost s ciljem promocije organskoga uzgoja hrane.

Osim doprinosa održivom razvoju, a u pametnije upravljanim gradovima i doprinosa onome što se naziva zelenim sustavima, uloga urbanih vrtova poput zajedničkoga vrta, ima čitav niz prednosti, primjerice kroz kontakt s prirodom, druženje, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti, jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima. 

U Zagrebu aktivno djeluje permakulturna scena koja bi svojim znanjima, iskustvom i agnažmanom mogla znatno doprinijeti uspostavi, možda i organiziranju i upravljanju tim budućim zajedničkim gradskim vrtom. Recentno oformljena građanska inicijativa PARKticipacija također zagovara zajednički vrt i aktivno sudjelovanja građana u definiranju parka u Travnom i drugih zagrebačkih parkova. Prošle je godine u sklopu UrbanFestivala izveden projekt urbanog povrtnjaka s popratnim radionicama, a za lipanj ove godine najavljuje se pokazni urbani povrtnjak u sklopu manifestacije Dan D, kada bi se trebala potpisivati i peticija za organizirani zagrebački zajednički vrt.

Dan D održava se u prostorima stare klaonice čije je južno dvorište također jedna od Zadnjih je godina u Zagrebu proveden čitav niz javnih natječaja za parkove od kojih nijedan nije realiziran, što te natječaje čini besmislenima, a u njih su uložena znatna javna sredstva odličnih lokacija za veliki privremeni zajednički vrt.   

Sve su te inicijative dobrodošle jer su otvorile ili otvaraju vrata formiranju organiziranoga zajedničkog vrta.         

Ključno je da se zainteresirane strane, po mogućnosti uključujući i lokalnu samoupravu, koordiniraju u zahtjevu prema gradskoj upravi, da taj zahtjev sadrži konkretnu i primjerenu lokaciju ili lokacije, te da sadržava osnovna pravila funkcioniranja budućega zagrebačkog zajedničkog gradskog vrta. Takav zajednički angažman svakako ima veće izglede za uspjeh.

Po nekim najavama, lokalno Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb - Istok favorizira osnivanje zajedničkoga vrta, lokacija nije specificirana, a najavljena je i tematska sjednica, pa je upravo sada vrijeme da im se, kroz mjesne odbore i/ili direktno, službeno uputi i građanska inicijativa.

U slučaju uspjeha, bio bi to prvi takav organizirani vrt u Zagrebu, a mogao bi poslužiti i kao primjer za druge četvrti i sredine.  

Formiranjem zajedničkog vrta profitirali bi oni koji će ga obrađivati, ali i svi oni koji će svoje zadovoljstvo pronaći u šetnji labirintom toga budućeg malog urbanog raja kakvi organizirani i dostupni postoje u mnogim gradovima.  

U konačnici, bilo da je riječ o parkovima kao najvećem dostignuću čovjekova oblikovanja prirode u urbanim sredinama, bilo zelenim površinama pa i zajedničkim vrtovima, zelenilo u gradu je, riječima Duške Boban, zapravo više pitanje grada nego same prirode i utoliko na njemu treba insistirati.

Tagovi: zagreb, urbana kultura, urbano vrtlarenje, Travno
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.07.

Paško smilje ugroženo masovnim branjem

Ljudi koji žive na Pagu, nemoćno promatraju kako nestaje biljka koja uvelike određuje kvalitetu ispaše paške ovce

22.07.

Rok ističe u četvrtak

Prema informacijama iz nadležnog Ministarstva, zasad je selekcija otpada omogućena u 247 gradova ili općina od njih ukupno 556

21.07.

Energetska učinkovitost štedi novac

Promjenom stolarije i rasvjete Osnovna škola Ljube Babića u Jastrebarskom uštedjela je već više od sto tisuća kuna

18.07.

Kina korak bliže prestanku testiranja na životinjama

Povodom obilježavanja Dana borbe protiv pokusa na životinjama udruga "Prijatelji životinja" pozdravlja prvi korak Kine prema potpunom prekidu testiranja na životinjama

17.07.

Obnovljivom energijom do novih radnih mjesta

Hrvatskoj bi izvoz obnovljive energije donio do šest tisuća novih poslova godišnje uz investicije i do tri milijarde eura, pokazuju najnovija istraživanja

16.07.

Slava vegetarijanstvu

Nova studija koju je provelo američko sveučilište Loma Linda pokazuje da vegetarijanci žive 20 posto dulje od osoba koje jedu hranu baziranu uglavnom na mesu

14.07.

Skok za europsku Amazonu + FOTOGALERIJA

Uz pregršt kulturnog i edukativnog programa te poznati "Veliki skok", koji se u nedjelju održao u cijeloj Europi, WWF je obilježio drugu godišnjica proglašenja UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav

Info most
Superknjižara
Info most
Dokukino