H-Alter

ZAŠTO NE ŽELIMO NUKLEARKE

08.11.2008. Robert Faber Ekologija Komentiraj Print
Fotografija članka
Nuklearne manipulacije: Pojava dugo očekivane energetske strategije Hrvatske ukazala je da su kod njene izrade prevladali financijski interesi uskih krugova ljudi, koji u budućim projektima vezanim uz energetiku, vide svoju mogućnost za brzu zaradu. Uran i nuklearke stoga, nikako ne mogu biti rješenje za svjetsku energetsku krizu, već je mogu samo još više potaknuti i učiniti doista tragičnom.
Pojava dugo očekivane energetske strategije Hrvatske ukazala je da su kod njene izrade prevladali financijski interesi uskih krugova ljudi, koji u budućim projektima vezanim uz energetiku, vide svoju mogućnost za brzu zaradu. Vidljivo je da glavni cilj strategije nije dobrobit Hrvatske i njenih građana. Zato je došlo vrijeme da se raskrinkaju lažni argumenti s kojima se stvara idilična slika o stvarima koje su najblaže rečeno problematične.

Najviše zamagljivanja stvarnog stanja je oko nuklearnih elektrana, jer one predstavljaju najlošiji izbor za pokušaj rješavanja energetskih potreba Hrvatske i svijeta. Godinama se ulažu veliki propagandni i marketinški napori u svrhu potpunog iskrivljavanja stvarnog stanja i činjenica.

Cjenovna nestabilnost

U ovom tekstu bit će analizirane tvrdnje zagovornika nuklearnih elektrana, da će cijena električne energije iz tih elektrana biti stabilna, predvidiva i konkurentna, te da Hrvatska gradnjom nuklearke osigurava energetsku neovisnost.

Osnova za stabilnu, predvidivu i konkurentnu cijenu električne energije, je stabilna, predvidiva i konkurentna cijena energenta koji u pojedinom tipu elektrane transformiramo u električnu energiju. Energent za izradu goriva koje koriste nuklearke je uran, koji se najvećim dijelom rudarskim tehnikama prikuplja u obliku uranovog oksida i naknadno prerađuje u oblik pogodan za gorivo.

Nedostatak energenata na koji se oslanja naša civilizacija i trenutni svjetski poredak, uzrokovao je svjetsku energetsku krizu i cjenovnu nestabilnost na tržištu energentima. Cijene svih energenata su počele jako varirati uz tendenciju rasta. Energent čija se cijena, s pojavom energetske krize (početak 2004.), unazad 5 godina, najviše mijenjala je upravo uranov oksid. Te promjene su bile u rasponu od 12 do 137 dolara po funti (0,45 kg). Maksimalna cijena je bila nevjerojatnih 1040 posto veća od minimalne u tom razdoblju. Cijena nafte je u tom razdoblju varirala od 38 do 147 dolara po barelu, dakle maksimalna cijena je bila 287 posto veća od minimalne. Cijene ostalih energenata varirale su još manje, a o varijacijama cijena obnovljivih energenata, poput sunca, vjetra ili geotermalne energije, besmisleno je govoriti, sve dok političari ne smisle neki porez na njihovu besplatnost, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju uranu i fosilnim gorivima.


Izvor: UxC, The Ux Consulting Company

Podložnost urana takvim varijacijama cijena kao i razloge zašto se u budućnosti može očekivati da te varijacije i porasti cijena budu još veći, možemo tražiti u cijelom nizu uzroka.

Rastavljanje bombi

U svijetu su još u pogonu 443 nuklearna reaktora, koji godišnje za svoj pogon trebaju oko 70.000 tona urana. Trenutno se u svijetu rudarskim i raznim drugim tehnikama dobiva blizu 45.000 tona, a razlika do godišnje potrošnje namiruje se najvećim dijelom iz vojnih rezervi, uglavnom rastavljanjem starih ruskih atomskih bombi. Taj proces rastavljanja ruskog atomskog naoružanja trebao bi završiti do 2013. godine, ukoliko se Rusi, zbog sve zategnutijih odnosa s Amerikancima, ne povuku ranije iz tog sporazuma, pa bi taj obilni dotok urana za reaktore mogao presušiti i puno ranije. Od ukupne potrošnje urana u svijetu, manje od 65 posto namiruju tehnike eksploatacije koje su i kod te razine na gornjoj granici svojih kapaciteta proizvodnje. Svaki poremećaj u proizvodnji bilo kojeg rudnika, znatno podiže cijene urana, a što bi bilo da se poremeti onih preostalih 35 posto, bolje da sada na razmatramo.

Jedan od argumenata u korist stabilnosti cijene električne energije iz nuklearke, koju nuklearni lobi pokušava plasirati, je mogućnost pribavljanja i skladištenja goriva za nekoliko godina, pa i desetljeće unaprijed, jer velika specifična energija urana omogućava da se te količine uskladište u samoj nuklearki. Na osnovi prethodnih podataka o proizvodnji i potrošnji urana, samo razmislite što bi se dogodilo sa njegovom cijenom, kada bi samo dio svjetskih elektrana pokušao učiniti tako nešto. Potražnja bi zastrašujuće porasla, a kapaciteti za dobivanje jedva namiruju i ovih 65 posto godišnjih potreba, pa nije nužno da budete visoko obrazovani ekonomski stručnjak da predvidite trend promjene cijene za takav scenarij. Sigurnosni problemi takvog nagomilavanja goriva su priča za sebe i također bi utjecali na porast cijene električne energije iz nuklearke.

Rezerve urana

Poseban problem su rezerve urana, koje su ekonomski i prvenstveno energetski isplative za eksploataciju. Prema zadnjem izvješću IPCC-a iz 2007. godine, te rezerve su procijenjene na 4,7 Mt urana, što predstavlja još 66 godina opskrbe uz sadašnju razinu potrošnje (vojne rezerve mogu taj rok produžiti za par godina). Kada bismo teoretski zamislili situaciju da se svjetski nuklearni kapaciteti udvostruče, što bi predstavljalo povećanje udjela u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije sa sadašnjih 7 posto na svega 14 posto (udjel u proizvodnji električne energije je trenutno 16 posto), rezerve bi tada trajale manje od 30 godina, jer u energetsku bilancu bi morali uključiti i energiju utrošenu na gradnju elektrana, potrebne infrastrukture, eksploataciju urana, itd. Dodatni mamci za rezerve nuklearnog goriva su, recikliranje iskorištenog goriva i brzi oplodni reaktori, sa svojim također upitnim omjerom uložene i dobivene energije, te širokim spektrom štetnih utjecaja tih tehnologija.



Ukupne količine urana na zemlji, su daleko veće od procijenjenih 4,7Mt, ali njegova eksploatacija iz tih drugih izvora je skupa i, što je još važnije, energetski neisplativa, zbog vrlo lošeg omjera uložene i dobivene energije. Takve rezerve, koje realno nije moguće iskoristiti, predstavljaju mamac koji pobornici nuklearki vješto koriste u svojoj propagandi, a trenutno se jedva namiruje dio potreba postojećih nuklearki iz daleko dostupnijih i energetski isplativijih izvora. Već sada je cijena urana, a time i cijena energije iz nuklearki jako ovisna upravo o cijenama energije, što predstavlja jedan začarani krug i dodatni razlog zašto upravo cijena urana, tijekom energetske krize, najviše varira.

Ovdje treba spomenuti da su ležišta urana s najvišim koncentracijama (iznad 1 posto), već sada u svijetu iscrpljena, te se prešlo na eksploataciju ležišta s nižim koncentracijama (već i ispod 0,1 posto), a time se iz godine u godinu, pogoršava omjer uložene i dobivene energije.

Cijeni uranovog oksida, još treba dodati cijenu njegove konverzije u uranov heksafluorid, koji se koristi u procesu izrade goriva i obogaćivanje urana u tome obliku, a cijene tih postupaka obrade također jako variraju i energetski su zahtjevni (posebno obogaćivanje).

Svi navedeni problemi bi se multiplicirali s povećanjem broja reaktora i povećanom potražnjom za uranom, koja bi se vremenski preklopila s prestankom dotoka urana iz vojnih rezervi.

Stručno prešućivanje

Probleme promjene cijena energenata nuklearni lobi jako dobro razumije, ali ga propagandno prikazuje kao svoju prednost, izjavama da porast cijene urana od 100 posto uzrokuje porast cijene električne energije iz nuklearke za samo 20 posto, što je prema njima najpovoljniji omjer, ako se usporedi s ostalim energentima. Pri tome stručno prešućuju neusporedivo veće varijacije cijene urana i njihove uzroke, koji debelo poništavaju prednosti navedenog omjera, čak ako ga prihvatimo kao istinu, iako ima elemenata za sumnju u njegovu točnost. Naravno, u ovim usporedbama obnovljive energente, poput sunca, vjetra ili geotermalne energije, nikada ne spominju iz očiglednih razloga.

Što se tiče tlapnje da Hrvatska s nuklearkom osigurava energetsku neovisnost, nije potrebno trošiti previše riječi i vremena, već je dovoljno iznijeti samo par činjenica. Jedini energent kojeg Hrvatska nema za isplativu eksploataciju je uran, a najveći dio rezervi urana nalazi se u svega nekoliko zemalja u svijetu (Australija, Kazahstan, Kanada, SAD, Južna Afrika, Niger, Namibija, Brazil). Rusija po rezervama dolazi tek iza ovih najvećih, pa i to može biti razlog mogućem prestanku dobave urana iz njihovih vojnih rezervi. Osim toga, treba naglasiti da na tehnologiju obogaćivanja urana i proizvodnje goriva monopol drži također svega par zemalja u svijetu, a tog monopola se nemaju namjeru odreći. dolara dolara

XXXXX

Iz prethodno navedenih podataka i analize, očigledno je da je u vrijeme energetske krize cijena urana je najviše varirala u odnosu na sve druge energente, a svjetske rezerve koje su ekonomski i energetski isplative za eksploataciju jako su ograničene. Uran i nuklearke stoga, nikako ne mogu biti rješenje za svjetsku energetsku krizu, već je mogu samo još više potaknuti i učiniti doista tragičnom. Osim toga, nuklearke nikako ne mogu nositi epitet cjenovno stabilnog, predvidivog i konkurentnog izvora energije kakvim ga se želi predstaviti, već se to jedino može pripisati nekim obnovljivim izvorima energije.



Prihvaćanje nuklearne elektrane za rješenje energetskih potreba Hrvatske, zbog time povećane energetske ovisnosti, s geopolitičkog bi stajališta predstavljalo dugoročni gubitak kontrole nad vlastitom ekonomijom i gubitak još jednog dijela od ono malo preostalog suvereniteta.

U ovom tekstu opisani su samo neki problemi vezani uz pridobivanje urana, što je samo prva karika u ciklusu goriva za nuklearke. Obogaćivanje urana, izrada i recikliranje goriva, same nuklearke, mamac brzih oplodnih reaktora, odlaganje otpada i još puno toga, karike su u lancu, koje svaka za sebe predstavljaju tužne priče koje bi zahtijevale puno stranica teksta, da se objasni i argumentira nešto jako jednostavno, a to je, da nuklearne elektrane ne predstavljaju izlazak iz energetske krize, već je čine težom.


Robert Faber, autor ovoga priloga, je mr.sc. elektrotehnike. (op. ur.)
Tagovi: nuklearne elektrane, energetska strategija, uran
dodaj komentar 50 komentara
  1. ja16.03.2010. 15:39
    Stavimo okoliš u drugi plan, prvi val ukidanj nuklearkih u SAD-u je zbog toga što nuklearna energija nije profitabilna. Da se u Hrvatskoj pokrene nuklearka povećala bi se cijena energije odnosno struje, da bi investitor izvukao nekakav profit.
  2. misko03.11.2009. 21:51
    "uz poneku TE na plin bili bi rješenje. " TE na plin proizvode CO2 u priblizno istim kolicinama kao i one na ugljen. Pa sad ko hoce nek izvoli
  3. Mak29.08.2009. 19:08
    Želim dodati da autor u tekstu ne spominje stvarni razlog rasta cijene urana a to je poplava i prestanak proizvodnje (privremen) u največem rudniku urana u svijetu,Cigar Lake rudnik u Kanadi. Jednostavno, tržište je reagiralo na manjak ponude urana povečanjem cijena. Dakle, posljedica varijabilnosti cijena nije energetska kriza kako se navodi u tekstu. Iz tog razloga ne mogu prihvatit argument o varijabilnosti cijena urana kao jednog od glavnih razloga protiv nuklearki.

    Inače, pobornik sam obnovljivih izvora energije. Hrvatska u ovom trenutku ima nezaposlenost od cca 13,5% a obnovljivih izvori energije su radno intenzivniji (najviše solarna energija)od dobivanja energije iz fosilnih goriva. Dakle, korištenjem OIE moguće je dobiti "dvostruku dividendu" tj. očuvanje okoliša + kreiranje novih radnih mjesta. Naravno pitanje je isplativosti takvih oblika energije i njihova pouzdanost - ako netko ima konkretne podatke zamolio bih da ih iznese.
  4. Ivek29.11.2008. 04:54
    Mislim da je sustavu pametnije oslanjati se na vise manjih nego na manje vecih izvora, jer kad jedan manji zakaze manja je steta nego kad jedan od manje njih vecih zakaze, zar ne? Zato je kudikamo mudrije modernizirati i prilagoditi dalekovodnu mrezu, te izgraditi mnogo malih, komplementarnih, kogeneracijskih izvora, cije gorivo je vjecno i besplatno, umjesto oslanjati se na nekolicinu skupih, zastarjelih izvora, cija odrzivost ovisi o faktorima van ikakve kontrole Republike Hrvatske.
    U Vermontu, neko je pitao, nemamo niti jednu TE na ugljen ili na naftu, no skoro polovicu energije dobivamo iz jedne preko 20 godina stare NE (Yankee na rijeci Connecticut). Ostatak je mahom hidroenergija, zemni plin, i, manje, vjetar. Fotocelije ljudi koriste privatno na svojim kucima, no Vermont je vise kao Slovenija, nego kao Dalmacija i sunce bas nije prvi izvor koji padne na pamet. Vjetra ima ko u prici, ali se ljudi bune da vjetrenjace kvare izgled pejzaza, tako da ih ima znatno manje nego sto bi nam trebalo i sto bi se moglo izgraditi da zatvorimo nuklearku. Ovo sa energijom iz kravljeg djubreta je staro tek 18 mjeseci, za sada ukljucuje tek 4 farme, i nije znacajan izvor energije (iako je fantastican p.r. i Vermontska elektroprivreda pokusava prodati ideju ostalim drzavama).
  5. XXX za YYY24.11.2008. 08:49
    ne tajim niti se ne sramim toga što sam za NE. jednostavno, mislim da je to u ovom trenutku najpovoljnija opcija uzimajući u obzir kriterije za odabir nove elektrane u elektroenergetski sustav. ovdje naglašavam sustav jer ja nisam protiv vjetroelektrana ili nekih drugih alternativnih izvora, samo mislim da su oni pogodni za manje, kogeneracijske projekte i da se sustav ne može osloniti na energiju koja dolazi iz tih izvora.
  6. YYY za XXX20.11.2008. 18:14
    Pa jasno je meni da ti zastupaš NE scenarij i to je tvoje pravo a ja predlažem kao što je Baxter napisao da se izgradi 2-3 oko Zagreba da budu manji troškovi i dnevnice stručnjaka :-))
  7. XXX za FER-ovac20.11.2008. 10:10
    ako ne postoje analize za trošak neisporučene energije (što ne opravdavam), to ne znači da NE ne bi trebala biti izgađena. ne vidim na koji način ne postojanje analize donosi/jest argument protiv NE.
    kada govorimo o ekonomiji elektrana, takva analiza je jedan od faktora i konačni rezultati su argument za ili protiv.
  8. FER-ovac za XXX19.11.2008. 17:10
    Kolega XXX postavlja pitanja neukom puku na portalu koliko košta trošak neisporučene električne energije ili te EENS pokazatelj ili VOR pokazatelj. Znate li kolega XXX da se taj podatak uopće u Hrvatskoj to jest u HEP-u ne zna niti su ikada rađene ozbiljne analize i studije o tome ali se zdušno upinje ze NE opciju :-(((
  9. blah19.11.2008. 11:19
    dragi lastane!

    završio sam fer, a ne znam programirati u C++! da li sam normalan?!
  10. XXX19.11.2008. 11:07
    Kriterij zaštite okoliša samo je jedan (1!) kriterij za odabir energetskog izvora.
    Kada već razgovarate o tom aspektu, jeste li razmišljali kolika bi bila cijena NEisporučivanje električne energije?! U studijama ExternE (koje su se bavile troškovima uzrokovane radom elektrana i zaštitom okoliša) naveden je podatak koji kaže da je troška neisporučene energije daleko veći (nekoliko desetaka puta) od svih ukupnih eksternih troškova.
  11. Pandora17.11.2008. 18:51
    Krist-antikrist je u pravu. Na redu su Zeleni a naročito ostali energetičari. Brzo na zvanični web i uključite se u raspravu. Jedino VI možete nešto ućiniti za Hrvatsku. Ako i jesmo ugroženi NE oko nas, bar ne brinemo brigu kuda sa NE otpadom. Štednja i obnovljivi izvori energije uz poneku TE na plin bili bi rješenje.
  12. j. 17.11.2008. 18:29
    Pa super je to sto se ti koristis kravljom strujom :) Ali to je vise lokalno rjesenje za stocarske predjele i ja ga u potpunosti podrzavam. I dobro je da se ide na to. Ali to rjesenje za sve probleme. Evo, u Hrvatskoj je 2007 bilo na uzgajalistima sa 40 i vise krava svega 40000 krava... (ili 50000 - nesto me buni). Tako da mi se sve cini da za Hrvatsku 500 krava nije mala farma ;) Ono sto se moze iskoristiti treba iskoristiti; ali i nakon toga ostat ce VELIKA potreba za strujom koju trenutno ni vjetar ni krave ne mogu nadopuniti.

    Koliki je postotak kravlje struje; koliki vjetrovne; a koliki sa hidroelektrena u Vermontu?
  13. FER-ovac17.11.2008. 17:57
    I agree with you "the other way around" :-)) but we discussed it on the wrong place.
    The right place is

    http://www.energetska-strategija.hr/forum/
  14. The other way around16.11.2008. 04:36
    TE na ugljen i naftu treba zabraniti, s izuzetkom prenosivih diesel generatora, a TE na plin i NE trebaju biti dopunski izvori energije. Primarni izvori energije su hidroenergija, vjetar, sunce, biomasa, valovi, geotermalna. Jedino ukoliko primarni izvori ne zadovaljavaju potrebe za energijom nakon sto su sve mjere stednje primjenjene i iscrpljeni moze se dozvoliti izgradnja dopunskih izvora energije.
  15. Zoki15.11.2008. 13:46
    Bravo Zoki, Sunce je SVE i to PRIMARNO , a sve ostao je "dopunsko" . Alergični su na FER-u na mnogo štošta??
    Ne samo što je FER "tvrđava energetskog ultra-konzervativizma" nego su idejni začetnici, dugogodišnji promotori i lobisti nuklearne energetike. Negdje pročitah ovdje na postu slične problematike kako ih braneći netko hvali kako njihovi profesori nuklearni energetičari rade projekte i rade na naprednim reaktorima. Pa zašto onda ne naprave neki "manji" da ne moramo kupovati, zaduživati naše pra-i čukun unuke i plaćati 3-5 milijardi eura :-))
  16. Zoran Oštrić15.11.2008. 02:01
    Na tvrđavi energetskog ultra-konzervativizma, zagrebačkom FER-u, još uvijek panično inzistiraju na tome da se OBNOVLJIVE izvore naziva DOPUNSKIM. Taj su kolegiji ionako jedva uveli, ali ne daj bože da neki student spomene pridjev "alternativni"! :)

    Dakako, svakome tko zna misliti jasno je da je Sunce primarni izvor energije na Zemlji i uvijek će to biti - sve drugo je dopunsko.
  17. FER-ovac15.11.2008. 00:11
    Ma momci dajte ne budite u zabludi, dopunski izvori vjetar, sunce-krovno grijanje, bio-masa, bio-plin i geotermalna, komunalni otpad ne mogu zamijeniti "klasične" elektrane. Mora biti i TE na plin i TE na ugljen a nakon 2030 i na NE. That is all true. Al ne gurajte nam je sada u 2010-oj
  18. ferovac13.11.2008. 23:49
    dajte ne serite bez veze. dvije NE su nam toliko blizu da toga niste ni svjesni i o tome nitko ne prica. Madjarska i NEK. Sta mislite da radioaktivni oblak stane na granici?! isad bi bila velika razlika da se napravi NEK u RH. koje gluposti. a to da hrvatski stručnjaci nisu dobri-očito nisi upoznat s radom tih profesora s FER-a i ostalih koji rade na ovoj strategiji.
  19. Ivek ivek13.11.2008. 19:08
    Svaka ti čast ako imaš obnovljivi izvor na farmi. U slavoniji ima dosta farmi s puno "gica i prasice", i krava i kokoši. I već se pomalo kreće. Jednq farma ide na bioplin i generator od 1 MW Svaka im čast. Dobar gazda putovao na zapad i USA i vidio prave stvari. Svu el energiju će isporučivati HEP-u i dio u plastenike za grijanje. :-))
  20. Ivek13.11.2008. 16:32
    @j: Ja ne samo da podrzavam cow-power, nego sam i dio projekta. Moje kucanstvo dobija 50% svoje elektricne energije od tih krava i za to placamo 4 centa po kwh vise, dobrovoljno, kako bi se program prosirio i na druge farme. Program pokriva i druge obnovljive izvore, kao hidro, sunce i vjetar. Sunca u Vermontu bas nema puno. Ima vjetra, ali se neki ljudi bune da vjetrenjace bodu oci. Mikrohidroelektrane su vec posvuda izgradjene i tesko da ih mozemo imati jos vise. No krava ima. 500 krava je MALA farma j. Provozaj se po Slavoniji pa ces vidjeti farme sa po 10 tisuca krava. Te farme treba pretvoriti u elektrane. Tocno si pronasla da Vermont moze eksperimentirati sa ovakvim projektima jer skoro pola svoje elektricne energije dobija od nuklearke Yankee (koja je otprilike iste snage i starosti kao NE Krsko). Pred dvije godine regulatori su joj produzili vijek trajanja za jos 20 godina, no nedugo zatim se urusio jedan vodotoranj i sad svi jedva cekamo da se zatvori, i da se zamjeni vjetrom i kravama. Drzava vodi veliku kampanju da potakne ljude na stednju energije - bolju izolaciju kuca, kupovinu novih uredjaja koji manje trose, ne koristenje inkandescentnih zarulja.
  21. j.13.11.2008. 11:20
    @ promjena
    Nije to lose. I da imam farmu sa 500 krava i ja bi se ukljucila u program ;) Ali koliko mi imamo velikih farmi? Ili koliko bi trebali imat farmi/krava da proizvedemo struje koliko je proizvodi jedna elektrana? I bi li toliki broj krava zaista koristio okolisu? Koliko bi to bilo metana! Ove tvoje krave daju u prosjeku 2 miljuna kwh godisnje... a to je poprilicno malo. Stvar je u svakom slucaju dobra za farmere koji ionako imaju zivotinje; ali ko globalno rjesenje ne stima.

    Btw, gle cime se jos sluze ovi sto proizvode kravlje generatore.
    "Much of CVPS's remaining supply is nuclear power, with only a few percentage points typically coming from fossil fuel plants in a given year. " - to je tekst sa cow sajta :) A taj ostatak koji se dobiva iz nuklearki je oko 45 % (ako ne lazu ;)
  22. Promjena13.11.2008. 03:43
    @j.: Promjena gotovo uvijek zahtjeva drzavnu subvenciju. Ne bi imali pruge i ceste inace. Energiji iz obnovljivih izvora past ce cijena sto ih vise bude i sto se masovnije budu uredjaji za proizvodnju iste nalazili na trzistu. Nuklearke ce ostati skupe za izgradnju i odrzavanje. Drugim rjecima, razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahtjevat ce drzavnu subvenciju u pocetku - treba izgraditi dalekovode i osposobiti mrezu primati energiju od malih proizvodjaca, no nuklearna energija ce zahtjevati subvenciju uvijek. Osim toga za energiju iz obnovljivih izvora moze se dobiti i subvencija od potrosaca, a ne samo drzavna, pogledajte primjer:
    http://www.cvps.com/cowpower/
  23. Krist-antikrist12.11.2008. 17:53
    Pročitah pitanja i zaključke s skupa na FER-u. Nism niti očekivao da će se neko osim mr. sc. Fabera suprotstaviti Nuklernoj elektrani (Pevec, Ćavlina, Feretić, Knapp sve nuklearni fizičri i NE energetičari. Pa zar bi radili protiv sebe.
  24. FER-ovac12.11.2008. 17:46
    Samo vi tu "trabunjajte" a na webu zvaničnom nema još niti jedne primjedbe od "stručnjaka i zelenih"
  25. r12.11.2008. 16:06
    Tekst se odnosi na prezentaciju u Westinu i napisan je prije tribine na FER-u. Komentari toga tek slijede.
  26. j. 12.11.2008. 14:35
    @ Pandora
    a kako tocno mislis dobit struju iz jezera? I na kojim jos rijekama mislis graditi hidroelektranu velike snage?
    @ strah od promjene
    "Kad ne sija sunce, pada kisa, a kad je suho, puse vjetar, dize valove - sve su to izvori energije. Stoka sere svaki dan. I to je izvor energije."
    onda ti smisli isplativ nacin koristenja svega toga. Po mogucnosti bez drzavnih subvencija ;)
  27. ktullu12.11.2008. 10:37
    http://www.fer.hr/ieeesection/odjeli_chapteri/pe31?@=1it3f

    objavljen je zapisnik diskusije na FERu

    pa mozete procitati sto je g.Faber pitao i sto mu je odgovoreno.
  28. ktullu12.11.2008. 10:07
    ne bih htio komentirati sve neistine i preuvelicavanja u clanku i komentarima.

    samo bih htio istaknuti osvrt na cinjenicu kakva se djeca radjaju u ukrajini i moldaviji: vidio sam ukrajinke i ne bih bas rekao da im nesto previse fali. pogledajte malo siteove po netu XD

    za strucnu raspravu ukljucite se ne stranice ministarstva.
  29. Corleone12.11.2008. 09:55
    Mislim kako bi bilo najbolje da Hravtska napravi tri do četiri nuklearke. Nuklearka manjezagađuje od termoelektrane. Vjetroelektrane i solarne su smeće, s obzirom da u prijenosu energije imaju i ogromne gubitke...
  30. ZloPrase11.11.2008. 22:33
    @ Krist-antikrist

    Samo prije referenduma par dana isključi struju, pa da vidiš rezultata...
  31. Krist-antikrist11.11.2008. 19:27
    Ja predlažem "prascu "da napiče Ministarstvu i podrži nuklearnu opciju "zeleni ili Bijeli scenari) i stavi se ja na Savu kod Prevlake do Zagreba, a o tome prije pita na referendumu Zagrepčane. No comments dalje.
  32. ZloPrase11.11.2008. 18:32
    @ Agaton

    "Drugim riječima, ekološki je nuklearna elektrana jednaka ili gora po emisiji stakleničkih plinova od klasičnih elektrana na fosilna goriva. Jedina faza kad se ti plinovi NE emitiraju je sama fisija."

    Samo što ta "jedina faza kada NE ne proizvodi plinove" prilično bitna. Vjetroelektrana isto jedino ne proizvodi CO2 dok se vrti i daje struju, ali dok ju proizvedeš...rude, talionice, izrada, sklapanje, transport, instalacija...čudo jedno. I onda kad tako pogledaš obnovljive po jedinici proizvedene struje i usporediš s nuklearnom, onda umukneš o tome kako NE proizvodi puno CO2.
  33. ZloPrase11.11.2008. 18:24
    Jao budalaština...od svih milih načina da se kritizira nuklearke dostupnost urana je najbezvezniji. Donesite odluku i usred Zagreba se može napraviti rudnik urana, jer urana ima u bukvalno svemu, uključujući naše lijene strujom grijane guzice - samo je besmisleno jer se jeftinije može nabaviti sa sto strana. A teza da je "očito da su prevladali financijski interesi uskog kruga ljudi"...kojih molim? Imate li nešto za reći ili palamudite bez veze? Isključio bi struju takvim neobrazovanim kvazi-intelektualcima, nisu ju zaslužili.
  34. Krist-antikrist11.11.2008. 14:54
    Agatone, agatone to pošalji na E-mail Ministarstva MINGORP jer je javna rasprava u tijeku a oni n ečitaju H-alter i glasuj za zelenu opciju??
  35. Agaton11.11.2008. 13:44
    Činjenica prva: pri proizvodnji uranova dioksida iz rudače u kojoj je 0.02% sirovine koriste se fosilna goriva pri čemu se oslobađa jednaka količina CO2 kao da su se ta goriva spalila u termoelektrani. S manjom koncentracijom urana u rudači proizvodnja proizvodi se VIŠE CO2 nego da se energija proizvodi u termoelektrani. Drugim riječima, ekološki je nuklearna elektrana jednaka ili gora po emisiji stakleničkih plinova od klasičnih elektrana na fosilna goriva. Jedina faza kad se ti plinovi NE emitiraju je sama fisija.
    Drugo: Za dekomisiju nuklearne nema rješenja. Dijelovi elektrane ostaju radioaktivni 70,000 do 15,000 godina. Može li netko zamisliti kako će izgledati današnjih 450 elektrana za 200 godina? Ili 500? Gdje će curiti radioaktivnost iz spomenika koji će u budućnosti svjedočiti o 'ekološki prihavtljivom' načinu dobijanja energije u XX i XXI stoljeću?
    O tome nema ni govora ni dogovora. Kad je bal nek je bal; no glave će nakon pijanke ipak nekog boljeti.
  36. Krist-antikrist10.11.2008. 22:12
    Autor članka R.F. je danas na prezentaciji lijepo pitao autore i podpredsjednika vlade a odgovor nije dobio adekvatan (već ciničan Krajcarev komentar da je mr.elektrotehnika ali na filozofiji.
    I mi mnogi energetičari smo iznenađeni s ovim "beskurpoloznim " promoviranjem Nuklearne opcije. Očekivao sam 2 TE na plin i 1 TE ne ugljen a oni su ponudili 3 opcije
    PLAVI SCENARIJ (2 TE na prirodni plin, 2 TE na ugljen) "samo da bi ljudi pobjegli od ugljena"
    - 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veličine 400 MW
    - 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veličine 600 MW
    - 2019. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veličine 600 MW
    - 2020. godine ulazi u pogon termoelektrane na prirodni plin snage reda veličine 400 MW

    ZELENI SCENARIJ (2 TE na prirodni plin, 1 NE)
    - 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veličine 400 MW
    - 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veličine 400 MW
    - 2020. godine ulazi u pogon NE snage reda veličine 1000 MW

    BIJELI SCENARIJ (1 TE na prirodni plin, 1 TE na ugljen, 1 NE)
    - 2013. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veličine 400 MW
    - 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veličine 600 MW
    - 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage reda veličine 1000 MW.

    Kažu da je to rekla "struka2 a to je samo rekao dio ljudi s FER-a Zagreb koji jedini ima nuklearnu energetiku (fakulteti Split , Rijeka i Osijek nemaju ) Misim da vam je sve jasno) Gdje je Institut H. Požar, Institut za Elektrprivdedu gdje su oslali fakulteti. ZELENI I OSTALI ENERGETČARI NA REDU STE imate 1 mjesec za raspravu od danas :-))
  37. PANDORA10.11.2008. 07:27
    Kada se radi projekat kao i ovaj izgradnje nuklearke u Hrvatskoj, MORAJU se uzeti sve dobrobiti i posljedice u obzir. U samom gornjem tekstu koji je potpisao R.F. nabrojani su gotovo svi razlozi ekonomske neisplativosti izgradnje nuklearke. U većini komentara osjeća seracionalan strah od te Pandorine kutije. Imali smo prilike vidjeti kako se stručnjaci ponašaju kada im ta ogromna energija izmakne kontroli, pa i ova najnovija havarija sa ruskom podmornicom. Jasno mi je da su tehnologije otišle naprijed i da trebaju goriva, ali ne vjerujem da Hrvatskoj trebaju novi izvori energenata uz sve rijeke i jezera koja imamo. Uvijek se govori da smo zemlja sa najviše voda. Zašto se tu nešto ne uradi. Možda treba uložiti da se urede postojeće i izgrade nove hidroelektrane. Nisam stručnjak ali sam sigurna da bi se tu moglo naći rješenje. A Djuro pretjeruje. Naši hidropotencijali nisu iskorišteni.
  38. Antibarbarus10.11.2008. 00:22
    djuro!

    Alternativa nam je zivot i zdravlje prije svega!A napredak uz rizik katastrofe.moze ustupiti i malom zaostatku u "razvoju",za dobro nase djece.
    Da li si ikada vidio kakva djeca se radjaju u Ukraini i Moldaviji?trebao bi to pogledati pa ce te proci volja za matematikom i frazama o "razvoju koji nema alternative"?
    Btw.postoji puno zdraviji,i manje rizican, nuklearni proces za dobivanje energije,a to je nuklearna fuzija.
    Mozda na tom planu moze nesto neko pokrenuti?
  39. Krist-antikrist09.11.2008. 19:56
    Nisi me shavtio da ti ne spominjem ime. I ja sam protiv NE iz razloga koji govori gospodin R. Velika ovisnost o tehnologiji, gorivu, cijena, moguće havarije. (Nemam povjerenja u naše ljude inženjere, montere, električare, spavaju na poslu u trećoj smjeni, zbog nedostatka dijelova rade brikere i baypase) a to kod NE ne pali. Sve što reče "Strah od promjene" je točno.
    Prvo iskoristiti sve mogućnosti vjetra, bioplina, biomase, geotermalne (Bizovac, Bjelovar, Daruvar -ske toplice......) solarne itd a zatim elektrane na plin , pa ugljen i to CCT elektrane s nultom emicijom CO2.
  40. gospodin R09.11.2008. 19:07
    Ispravak na predhodne podatke o Cernobilskim zrtvama:
    malo sam provjerio ovo sto sam napisao po sjecanju, sto nije tocno. 2500 umrlih je bilo samo medju ekipom koja je kopala tunel ispod reaktora (da sprijece curenje magme u vodu, sto bi izazvalo eksploziju).
    Ukupna brojka likvidatora (rezervista koji su cistili zonu od radioaktivnosti), kojih je ukupno bilo POLA MILIJUNA muskaraca, jest prema vojnim podacima oko 24.000 umrlih.
    Broj djece rodjene s genetskim mutacijama je nekoliko stotina, dok djece sa ostalim posljedicama ima oko 300.000 samo u Bjelorusiji.
  41. gospodin R09.11.2008. 17:19
    U Ukrajini i Bjelorusiji rodjeno je stotine deformirane djece i UPRKOS masovnom valu pobacaja nakon Cernobila. O tome se naravno ne prica. Pa ako je to normalan zivot u Kijevu, ja ne znam. Zamislite samo slicnu situaciju u Hr, sa njenom histerijom oko depopulacije i pobacaja...
    A Pripjat je dan-danas, 22 godina kasnije, grad duhova u zabranjenoj zoni.
    Zatim, tu je nekolko tisuca radnika koji su sanirali havariju, od kojih je 2500 umrlo od posljedica - sto se takodjer ne pojavljuje u sluzbenoj verziji.
    I povrh svega, studija o posljedicama i zrtvama Cernobila NIKADA NIJE PROVEDENA.
    Osim ruskim vlastima, ona mozda ne bi bila pozeljna niti zapadu.
  42. Strah od promjene09.11.2008. 16:33
    Buducnost je u kombiniranju obnovljivih izvora energije i intiligentnom decentraliziranom sustavu distribucije. Kad ne sija sunce, pada kisa, a kad je suho, puse vjetar, dize valove - sve su to izvori energije. Stoka sere svaki dan. I to je izvor energije. Ako iskopas dovoljno duboku rupu, imat ces razliku u temperaturi da okreces turbinu. Jedini razlog zasto se to ne desava je sto postoje fosilna i nuklearna goriva, i puno je novca ulozeno u njihovo iskoristavanje, novca koji se treba vratiti ulagacima. Jednom kad vise ne bude tih goriva, morat cemo koristiti druge izvore. A necemo znati kako, jer smo predugo cekali s njihovim razvojem. Srz problema je strah od novoga.
    Jedna nuklearka proizvodi vise energije od bilo kojeg drugog tipa elektrane - sto pogoduje centraliziranom sustavu distribucije kakav imamo danas. Ne proizvodi staklenicke plinove. I novija generacija je uglavnom sigurna od nezgoda kao Cernobil.
    Nuklearka isto tako kosta toliko puno da je se nikom u Americi ne isplati graditi bez drzavne subvencije. Uranijuma ima posvuda i u velikim kolicinama na planeti - no uranijumska sipka ne lezi pod zemljom kao gotov proizvod kao ugljen. Ovo je izvrstan tekst ponajvise sto nam pokazuje problem s nuklearnom energijom iz druge perspektive - ne kroz zastitu okolisa, nego kroz ekonomiju. Jedina zemlja na svijetu koja je od nuklearne energije napravila profitabilnu industriju je Francuska. Njen model pokazuje da je neophodno imati sopstvene breeder reaktore ako se zeli biti ovisan o nuklearnoj energiji. Hrvatska nema niti know-how niti lovu da bi mogla izgraditi breeder reaktor sigurno (ti, za razliku od obicnih reaktora, su izuzetno opasni) - sto je razlog zasto ih niko na svijetu nema osim Amera, Rusa i Francuza.
  43. antikrist08.11.2008. 19:56
    140 km je 140km više od 0 km. odi u Kijev udaljen 100km od Pripjata i vidjet ćeš da tamo ljudi normalno žive.
  44. miro08.11.2008. 19:38
    Je, Raos fakat drobi gluposti ak je to njegov tekst, al treba mu oprostiti jer ipak piše romane fantastike, pa cesto nezna sto je java a što san.
  45. deem08.11.2008. 19:20
    http://jurtela.iwarp.com/raos.htm
    Ako link ne radi znatiželjni neka u google upišu "raos i nuklearke"
  46. NE Termoelektrane!08.11.2008. 15:40
    Zašto ne termoelektrane? Možda zato što su uzročnik više od 20 posto svjetskih emisija CO2 što nam uzrokuje onaj mali problemčić zvan klimatske promjene!!!!
  47. Krist-antikrist08.11.2008. 15:09
    A što reći na NE Paks 140 km od hrvatske??? uz dunav. Koda bi hravati i ostali iz istočne hrvatske :-))
    Vjetra ima dovoljno za 1500 MW, biomase, bioplina, plina i na kraju zašto ne i ugljena. Pa na kraju tek može NE ali ne prije 2030 godine.
    Onaj tko hoće i izabere NE opciju mora biti ovisan o USA ili Francuskoj ili Njemačkoj ili Rusijji (čiju tehnologiju uveze -debelo se zaduži par milijardi Eura) jer mora visokoradioaktivni produkt fisije vratiti vlasniku tehnologije Isti se koristi kao gorivo u breeder reaktorima oplođiavčima od kojih se prave nuklearne bombe. Nadam se da ih mi nemamo namjeru proizvoditi :-(((
  48. antikrist08.11.2008. 14:45
    može samo nek neko rješi gdje će evakuirati dva milijuna ljudi u sl.havarije ako misle raditi u okolici zagreba?. na prevlaci, ili kod iloka ili na rtu u savudrijskoj vali, to već može, ali ugrožavati 50% stanovništva hrvatske nije pametna politika. mi nismo ukrajina ili rusija i nemamo puno teritorija kojeg se se možemo samo tako odreći i uspostavljati zabranjene zone radijusa 50km poput one pripjatske. bio bi to tada kraj hrvatske kao države i hrvata kao naroda
  49. djuro08.11.2008. 13:34
    Ipak ostaje činjenica da nuklearka proizvodi znatno manju emisiju štetnih plinova od termoelektrane. U isto vrijeme proizvodi znatno veću količinu energije. Naši hidropotencijali su uglavnom iskorišteni. Energija sunca se za sad nije pokazala isplativom. U Hrvatskoj je vjetar večinu vremena ili pre jak ili pre slab za vjetroelektrane.
    Koja nam je onda alternativa?
  50. Yaki08.11.2008. 09:43
    Svaka čast.Horizonti se dobro prošire nakon čitanja ove objave.
Dodaj komentar

© H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu