Zatrpani vrećicama

14.02.2011. Marina Kelava Ekologija Komentiraj Print

Godišnje se u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica. Plivaju morem i vise s drveća čak i u zaštićenim područjima, tretiramo ih kao da se materijaliziraju iz zraka i kao da se u zraku rasplinu istoga trenutka kada ispadnu iz naše ruke. Možemo li si dopustiti luksuz čekanja da se svijest prosječnog potrošača promijeni?

Darko Vuletić, predsjednik zagrebačkog ogranka HSS-a, najavio je da će na zasjedanju Gradske skupštine 22. veljače pokrenuti pitanje reguliranja upotrebe plastičnih vrećica u Zagrebu. Iako nisu osporili prezentirane podatke iz kojih je evidentno da je ljubav Zagrepčana prema plastičnim vrećicama neodrživa i pretjerana, predstavnici industrije na tribini pod nazivom Reducirajmo, reciklirajmo... promijenimo navike, održanoj u petak u Europskom domu, burno su reagirali na Vuletićeve najave.

Stanovnik Zagreba u prosjeku potroši godišnje čak 60 plastičnih vrećica, a svaku od njih koristi tek dvanaest minuta, saznali smo na tribini. Kao i u ostatku zemlje, i u Zagrebu ćete vrlo lako završiti s rukama punim plastičnih vrećica, uočili su HSS-ovci. Čak i ako to ne želite, dovoljno je da vam misli na trenutak odlutaju, i vaše novine i krumpiri i mlijeko su već spakirane u plastiku.

A što se zbiva s našim vrećicama kada odu iz naših ruku? Vrlo mali dio vrećica završi u reciklažnim dvorištima. Ostale završe na odlagalištima, a zbog male težine vjetar ih lako raznosi po okolici. Dio završi u moru, gdje uzrokuju najveće probleme.

"Svaki sat se Mediteran zagadi sa 400 tona otpada, a od toga su pola predmeti koju sadrže plastiku. Od toga godišnje umire milijun riba i ostalih životinja. To ne znači da je plastika sama po sebi loša, već da mi kao civilizacija ne znamo postupati s njom", upozorio je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.

Životinje plastične vrećice zamjenjuju za hranu ili se zapetljaju u njih pa stradavaju. Zato su Prijatelji životinja još 2008. godine zatražili da se plastične vrećice zakonom zabrane. Organizirali su i peticiju te su 24. rujna prošle godine predali 27 000 prikupljenih potpisa građana Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, bez uspjeha.

S obzirom da im se iz Ministarstva nisu potrudili ni odgovoriti Prijatelji životinja su im prošloga tjedna uputili novo pismo u kojem između ostaloga kažu: "Neovisno o direktivama EU na koje se stalno pozivate, podsjećamo vas da svaka životinja, kao i čovjek, ima pravo na nezagađen okoliš."

Dupinov želudac pun plastike rijetki će vidjeti, dok vrećice koje vjetar raznosi po prirodi vidimo svi. Vizualno onečišćenje koje uzrokuju plastične vrećice ne zaobilazi čak ni zaštićena područja. Tako se, spuštajući se s Velebita cestom od Krasnog prema Svetom Jurju, može vidjeti apokaliptičan prizor gdje je vjetar s odlagališta smeća razbacao vrećice kilometrima okolo po Parku prirode.

Tanja Devčić, novinarka HRT-a, smatra da "iako ekološki otisak plastične vrećice jest manji, od otiska papirnate ili bio vrećice, njihovo prisustvo u okolišu je izrazito ružno, U našem bližem susjedstvu, Vranje je krajem prošle godine postalo prvi grad u Srbiji koji je zabranio promet i upotrebu plastičnih vrećica odbija turiste i treba smanjiti njihovu upotrebu".

Ovakvo nepromišljeno konzumiranje vrećica u svijetu se sve više prepoznaje kao problem i regulira na lokalnim ili državnim razinama, bilo oporezivanjem, bilo zabranom.

Zabranu distribucije plastičnih vrećica ili porez koji je doveo do drastičnog smanjenja njihove uporabe uveli su dosad Izrael, Kanada, Južna Afrika, Irska, Ruanda, Somalija, Tanzanija, Kenija, Uganda te pojedini gradovi u SAD-u, Meksiku, Indiji, Kini, Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

U našem bližem susjedstvu, Vranje je krajem prošle godine postalo prvi grad u Srbiji koji je zabranio promet i upotrebu plastičnih vrećica. Primjena odluke počela je poslije dvije godine administrativnih priprema i edukacije proizvođača vrećica, trgovaca i potrošača. Prema rezultatima ankete, više od 90 posto stanovnika Vranja podržava ovu odluku i spremni su je primjenjivati korištenjem biorazgradive ili platnene vrećice.

U hrvatskim je medijima više od primjera iz Srbije odjeknulo kada su Talijani od 1. siječnja ove godine zabranili problematične vrećice na državnoj razini te sada izlaze iz trgovina s vrećicama od drugih materijala koji se brže razgrađaju.

Igor Čatić, glasnogovornik Društva za plastiku i gumu, naglasio je da je talijanski potez protivan EU direktivama. Hrvatsko je pak, zakonodavstvo usklađeno s EU direktivama, a one ne zabranjuju upotrebu plastičnih vrećica. Prema hrvatskimČini se da polimerni lobi neće olako pristati na kompromise, jer dovođenje potrošnje plastičnih vrećica u neke razumnije granice nije u interesu industrije odredbama o otpadu plaća se tek naknada od 1500 kuna za svaku tonu proizvedenih vrećica, čime se ne destimulira potrošnja tih vrećica, pošto tona plastičnih vrećica sadrži njih oko 200.000.

Potražili smo mišljenje i u najvećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu okoliša, Zelenoj akciji. Marijan Galović, voditelj Programa gospodarenja otpadom, kaže kako "prednost treba dati višekratno upotrebljivim vrećicama". "Ne mislimo da će zamjena jednog materijala drugim išta riješiti, ako se vrećice i dalje budu jednokratno upotrebljavale. Zalažemo se za rješenje putem irskog modela oporezivanja", kaže Galović. U Irskoj su vrećice oporezovali s 0,25 eura po komadu kako bi se destimulirala njihova potrošnja pa je potrošnja plastičnih vrećica smanjena za čak 92 posto. Zakon sličan irskom usvojili su nedavno i Bugari te će s primjenom početi sredinom ove godine.

Zagovaratelji plastičnih vrećica protive se međutim, i zabrani i oporezivanju.

Tako Maja Runjić Sekole, urednica časopisa Polimeri, ističe da "nisu problem plastične vrećice, već je pravi problem u tome što ne postoji sustav gospodarenja otpadom". Igor Čatić ukazao je da se "plastične vrećice u more ne bacaju same od sebe", te da "o zagađenju s polietilenom nema govora." Romeo Deša iz DINA Petrokemije naglasio je "svaki materijal ostavlja traga u okolišu, te da, iako plastične vrećice nisu nevine, nisu ni drugi materijali."

Anamarija Karamatić iz DIOKI-ja smatra da je "u vrijeme nezaposlenosti apsurdno pričati o zabrani, što je odbacio Vuletić izjavivši da se "onečišćenje ne može pravdati zaposlenjem".

Vjeran Piršić, koji dolazi s otoka Krka, hrvatskog rekordera po recikliranju (taj otok 31, 5 posto otpada vraća u upotrebu dok je prosjek Hrvatske na mizernih pet posto, a cilj za 2025. godinu skromnih 20 posto), podsjetio je da se u Europskoj uniji kada je riječ o otpadu, promovira princip trostrukog R, Reduce, Recycle, Reuse (reducirati, reciklirati i ponovo upotrijebiti). Primijenjeno na plastične vrećice naglasak bi bio dakle, bio prvo na smanjenju količine, a onda na recikliranju i višekratnoj upotrebi.

Kupnja bilo kojeg proizvoda danas sa sobom povlači i mnoga etička pitanja, a omotavši ih u plastične vrećice, ona se umnožavaju, zbog lakoće i brzine kojom ćemo tu vrećicu odbaciti. Teško da itko može osporavati da je odnos prema plastičnim vrećicama neodrživ, da plivaju morem i vise s drveća čak i u zaštićenim područjima, da ih tretiramo kao da se materijaliziraju iz zraka i kao da se rasplinu u zraku istoga trenutka kada ispadnu iz naše ruke. S obzirom da se godišnje u svijetu potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, možemo li si dopustiti luksuz čekanja da se svijest prosječnog potrošača promijeni bez djelovanja?

Prema atmosferi na prošlotjednoj tribini čini se, međutim, da polimerni lobi neće olako pristati na kompromise, jer dovođenje potrošnje plastičnih vrećica u neke razumnije granice nije u interesu industrije. Ostaje nam vidjeti da li će HSS-ova inicijativa na razini Zagreba imati ikakva uspjeha.

Podržite H-Alter!

Tagovi: otpad, gospodarenje otpadom, plastika

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

22.05.

dodaj komentar 8 komentara

Ombudsman u suknjici14.02.2011. 12:20#1

Hrvati ne koriste biorazgradive vrećice jer su one skuplje i do 10 puta od običnih vrećica.Računica je jasna.Što se tiče platnenihh vrećica,one su skupe,ali s njima samo privremeno riješiš problem.Recimo,ne možeš u platnenim vrećicama bacati smeće u kontejnere.One su dobre za odlazak u kupovinu,a Zelenu akciju i ostale udruge pozivam da više educiraju ljude o važnosti uporabe platnenih vrećica barem kad se ide u nabavu osnovnih namirnica,a da manje brinu o Horvatinčiću.Nadalje,jako je važno educirati ljude o potrebi razvrstavanja kućnog otpada.Tako kod mene često viđam da ljudi iz zgrade bacaju stari papir ili novine u smeće,a ne u plave kontejnere,staklo također,a o plastici za koju se ne dobije naknada od 0,50 lipa da i ne govorimo.Važna je edukacija prije svega.Nije rješenje odmah u uvođenju zabrane korištenja plastičnih vrećica.
Romeo Deša14.02.2011. 13:58#2

Poštovani,
pročitao sam gornji izvještaj Vaše novinarke. Ne slažem se s naglascima koje je ona navela, jer kao takvi nisu izrečeni na tribini. No svatko ima pravo svoga pogleda, mišljenja i zaključivanja.
Ipak, da vaši cijenjeni čitatelji i posjetitelji portala ne ostanu zakinuti za točnu informaciju, odlučio sam se na ovaj komentar.
Naime, koncepcija moga izlaganja zasnivala se na dvije teze:
- proizvodnja polietilena niske gustoće, koji je najzastupljenija sirovina za proizvodnju plastičnih vrećica je čista, neotrovna i ekološki bezopasna. Sve sirovine su neotrovne i imaju tzv. BGA odnosno FDA status (pa čak i cilanidarsko ulje koje dolazi u dodir s proizvodom). Polietilen kao proizvod ima uredni certifikat Hrvatskog zavoda za javno zadravstvo da je polietilen (Dinalen) pogodan za predmete opće namjene, za izradu medicinskih proizvoda, da ne sadrži teške metale, te da je pogodan kao materijal za izradu predmeta koji dolaze u dodir s hranom.
- Druga moja teza koju sam naglasio na tribini odnosila se na znatno manju potrošnju visokovrijednog fosilnog goriva - tokom cijelog vijeka korištenja vrećice u odnosu na npr. biorazgradljivu, a pogotovo na papirnu i platnenu vrećicu. Polietilenska vrećica je 7 do 10 puta volumno manja od papirnate vrećice iste namjene, što znači da se 7 do 10 puta manje goriva troši za prijevoz vrećica od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Tu sam naveo primjer pakiranja cipela u papirnatu ambalažu, gdje je u jednoj kutiji cipela samo 50% osnovni materijal, oko 5% je ambalaža, a čak 45% je ništa, zrak - koji se prevozi i za njega se troši dragocjeno gorivo, a time i emitira CO2.
I na kraju naglasiti ću: zabranom plastičnih vrećica neće se postići nikakvo poboljšanje. Dapače, efekt će biti znatno lošiji nego li je sada, a još lošiji nego li bi bio da koristimo samo plastične vrećice. Plastična vrećica je ekološki neutralna, bezopasna, a po svom ukupnom "tragu" u okolišu ipak nije "nevina", ali je u odnosu na bio-vrećicu, papirnatu i platnenu naj nevinija, odnosno najekološkija.
Upravo stoga - nadopunio sam g. Piršića koji je naglasio princip 3R, s principom, odnosno modelom 4R - REDUCE, REUSE, RECYCLE, RECOVER.
Srdačan pozdrav Vama i čitateljima i čitamo se
Skovacin14.02.2011. 15:23#3

U svakom slucaju, predugo bi trajalo da prosjecni Hrvat/Hrvatica shvati kako ekoloski stetno ponasanje ima direktne veze s njim samim, zato je najbolje opalit ga po dzepu - jer to ce razumjeti. Sto pak ne znaci da nisam i za kvalitetnu edukaciju - samo starog konja ona ne mijenja.
Igor Čatić14.02.2011. 19:12#4

Svaka čast gospođi Marini Kelava za njezin tekst 'Zatrpani vrećicama'. Potpuno je nezanimljivo za čitateljstvo je li mi se on sviđa ili ne. MK je napisala da se u Zagrebu potroši čak 60 polietilenskih vrećica. Osobno bih napisao potroši se samo 60 vrećica, jer manipulirana prezentacija barata s 288 vrećica.

Treba naglasiti da je izvrsno što je gospodin Darko Vuletić, istaknuti gospodarstvenik (predsjednik Uprave Hrvatskih šuma sa 7 000 zaposlenih) i sve utjecajniji hrvatski političar iz redova vladajuće koalicije, organizirao tu Tribinu. Istodobno je pokazao da je vrlo hrabar i uspješan političar koji vrlo brzo uči.

Uspješan je zato što mu je uspjelo što nije nikome prije. Okupio je za istim stolom 'zelene' i struku. Hrabar je što kao pripadnik koalicije svojom akcijom zapravo bace klipove u koalicijske kotače. Naime tražio od premijerke da se nepotrebno sukobi s europskom pravnom stečevinom. Pritom, kako smo čuli od jednog sudionika, ne može nam biti uzor Italija sa svojim Napuljem, ili zemlje poput Bangladeša i sličnih zemalja. I to nas želi sukobiti s EU zbog recimo 250 tona/godišnje tog bezopasnog otpada u Zagrebu.

Hrvatski proizvođači plastičnih vrećica ne će propasti zbog neisporučenih 1 500 tona /godišnje polietilenskih vrećica. Jer ih godišnje izrade oko 11 000 tona, dakle vrlo uspješan izvozni posao. Ne će to osjetiti ni DIOKI, uključivo DINU, jer se radi o kojem postotku njihove proizvodnje.

Zašto brzo uči. Zato što je pred mjesec dana tražio zabranu tih vrećica. Pa su ga ljudi koji dokazano brinu o zaštiti okoliša uvjerili da se radi o ružnom onečišćivaču. Ali takve su i papirnate vrećice odbačene u prirodu. Ali koje su po svim tragovina (neispravno je govoriti o otiscima, svi otisci jesu tragovi ali nisu svi tragovi otisci) bitno lošije. I tu je naišao na podršku struke i svojih pristaša.

Za sada, samo za H alter prekidnica (breaking news). Kada sam izvijestio svog prijatelja u Ujedinjenim nacijama kakve beznačajne rasprave vodimo u Hrvatskoj, koja je istodobno načinila u tri godine oko 2 milijarde USD trgovačkog deficita uvozom plastičnih proizvoda, priopćio mi je stvarno veliku novost. Ujedinjene nacije su preko FAO pokrenule akciju za zabranu korištenja nafte u pomorstvu jer nafta u morima najizravnije utječe na podmorje. Pojedinosti može saznati gospođa Marina Kelava u izravnom razgovoru.

A one koje zanima tema 'Zabrane i naredbe', poput ovog pokušaja zabrane polietilenskih vrećica, može doći u Europski dom, Jurišićeva 1/II. kat u četvrtak 24. veljače 2011. u 18 sati na istoimeno predavanje.
S.Stipanović15.02.2011. 08:41#5

Poštovani,

Pišem Vam ovaj dopis jer sam potaknuta tribinom koja je održana u Europskom domu, 11.veljače,2011-Reducirajmo reciklirajmo...Naime, kod nas se jako malo ili nikako reciklira polipropilen-PP(ambalaža za hranu kao kantice za vrhnje, ambalaža za tekuće detergente kao perwoll, jar, čarli itd), polietilen-PE(plastične vrećice-prljave ili čiste), polistiren-PS( čaše od jogurta, kutije od ferrero rosche idr). Problem kod nas nije problem proizvodnje, nego nerecikliranje, nisu doneseni nikakvi zakoni tj. Ne trebamo otkrivati toplu vodu koja je otkrivena, nago samo uzeti od Europskih država koje imaju najbolji model i prevesti određeni zakon uz određene subvencije države, također utvrditi kazne za nereciliranje(jer kad se netko kao pojedinac onesvjesti od plaćene kazne, istovremeno će se i osvjestiti i neće mu pasti na pamet više zagađivati okoliš) i uvesti prelazni rok prilagodbe zakona. Postavite kontejnere za PE,PS i PP za prljavu i čistu ambalažu, a većina ambalaže može biti čista.

Naime bavim se ekološkom poljoprivredom i jako dobro znam što znači uporaba pesticida, pogotovo kod nas koji obilujemo kraškim predjelima i podzemnim vodama. Naime za Vašu informaciju postojala je tvornica celuloze na rijeci Dretulji u Plaškom koja je ponornica i nakon poniranja s jedne strane brda izvire Tounjčica, a na drugoj Mrežnica. Sami izvori tih rijeka bili su zagađeni, a voda nepitka radi zagađenosti.

Na sajmu u Bukurestu uzela sam primjer eko vrećice od kukuruza čiji je miris bio nepodnošljiv , također na sajmu u Düsseldorfu vrećicu od krumpira i iskreno moram priznati da sam više nego razočarana. Naime ekološki proizvođači znaju da skoro pa nema starog sjemena krumpira, treba se gnojiti i špricati da se zaštiti od krumpirove zlatice, koja je umjetna tvorevina da je čak ni kokoš koja je svejed neće pojesti. Također stare sorte kukuruza teško je imati, jer polja od hibridnog i GMO kukuruza trebali bi biti minimalno udaljeni 10-15 km zračne udaljenosti. O GMO i hibridima najbolje da pitate prof.dr.sc. Marijana Jošta, koji je na jednom ekološkom sajmu rekao jednu savršenu stvar.“Moje je da proizvodim nove sorte pšenice, ali otkrio sam da su najbolje stare sorte i najotporije na bolesti.“ Nakon uporabe GMO-a ni trava ne raste, a kako će utjecati na podzemne vode, također i mora vidjet ćemo ako ćemo odobravati njihovu primjenu. Moj susjed koji sadi hibridni kukuruz objašnjava mi da šprica poljsku preslicu, a ja ga molim da ni ne pokušava jer nas sve truje, a preslica označava prisustvo podzemnih voda.

Uz dodatak na ovaj dopis, naime dosta vremena provodim u šumi, i mislim da bi se trabali izglasati zakoni i kazne za one koji sijeku šume, jer smeće koji oni ostave ne može se opisati. Od neurednih grana koje su ostavljene na šumskim putevima i smeća. Vani u zapadnim zemljama sve se usitnjava s strojevima za usitnjavanje, pa ostane piljevina i uredne šume.

Živim za ekologiju, primjenjujem je svaki dan, a isto tako ću se svakom suprostaviti tko neće podržati recikliranje, i tko će podržavati uporabu umjetnih gnojiva i pesticida. Dražava isplaćuje poljoprivrednicima poticaje u 60% umjetnim gnojivima.

Veći problem je kod nas huligastvo, za koje treba uvesti zakone i kazne, za huligane i roditelje, s dobrovoljnim radom da sve poprave što su uništili. Primjer Vam je Bundek kojeg su totalno demolirali, a u subotu sam zvala policiju da prijavim huligane koji su me pratili do podhodnika oko 12. prije podne.

Nadam se da sam ovim kratkim dopisom sve obuhvatila.
ali baba15.02.2011. 09:57#6

prvo se mora smanjiti potrošnja koja je sumanuta! proces reciklaže isto nije ekološki neutralan i zahtjeva neke resurse.
Igor Čatić15.02.2011. 21:06#7

Gospodinu Ali Babi!!

Mislim da 300 grama otpada od plastičnih vrećice godišnje nije mnogo. Svaki bolesnik dnevno načini 1,5 do 2 kg, uglavnom opasnog otpada. A zašto ne kažete da je potrošnja elektro- i elektroničkih uređaja sumanuta, jer ot tih uređaja nastaje godišnje 6 do 10 kg, često stvarno opasnog otpada (teški metali). Postavite pitanje mjerodavnima, koliko nastaje u Hrvatskoj opasnog otpada kojeg nemamo gdje odložiti. Pa završi na neoznačenim mjestima ili ga izvozimo u Europu koja nam debelo naplaćuje njegovo uništenje.
tišina s komentarima, gledamo!!!....šššššššššš16.02.2011. 22:12#8

http://www.youtube.com/watch?v=mptXw2pBHFE&NR=1

Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

H-Alter

Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Zatrpani vrećicama

Vezane vijesti

Hrvatska može odahnuti

Holy najavljuje novu politiku

EU reciklira četvrtinu otpada

Gospodaranje otpadom: olakšavanje uvoza otpada i zastrašivanje udruga

Odzvonilo plastičnim vrećicama

dodaj komentar 8 komentara

Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

Šljunčarenje opet postaje legalan biznis

Prijeti nam kolaps

Odzvonilo plastičnim vrećicama

Trebamo dva planeta

Uhićen borac protiv kitolova

Ozon truje Brođane

Hrvatske vode uništavaju rijeke