Marinko Čulić 28.08.2014.

Avangarda zapadne periferije

Marinko Čulić Velika fertutma digla se uoči današnje konferencije zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu zbog najave da će se ondje odlučiti o novom pravcu Jadransko-jonske autoceste. Ona ne bi išla preko Dubrovnika nego kroz Bosnu i Hercegovinu.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

ZELENI KROVOVI

Fotografija članka
Kad se male ruke slože: Zeleni krovovi odličan su način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Ako su dobro napravljeni, toplinska su izolacija s vanjske strane kuće, a i lijepi su, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kuće s obzirom na strane svijeta omogućava se da sunce maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu.

Grupa mladih ljudi prošlo je ljeto na Recikliranom imanju, koje je projekt otvorenoga edukacijskog centra Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u selu Vukomerić na Vukomeričkim goricama nedaleko Zagreba, radila zeleni krov. Na drvenu konstrukciju krova prekrivenu daskama stavljali su hidroizolaciju - bitumensku ljepenku, koju su spajali pomoću plinskog plamenika. Da zaštite ljepenku od mehaničkih oštećenja, na nju su stavili sloj nepropusne čepićaste gumene membrane, a na nju je došao vodopropusni sloj geotekstila.

S okolnog zemljišta rezali su busenove trave i zemlje koje su tačkama dovozili do kuće, a potom stavljali na krov. Naknadno su posađene i neke biljke s plićim korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i geotekstil te ih povezuje i učvršćuje cijelu površinu, te dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije naći na zelenom krovu je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija čak i dasku, napominje Matko Šišak iz ZMAG-a.

Zeleni krov na Recikliranom imanju

Zemlja, šljunak ili slama

Gradnja zelenih krovova tehnologija je u održivom ili ekološkom graditeljstvu kojom se dio površine koji je za gradnju objekta uzet od zemlje naknadno zemlji vrača u obliku zelenoga krova. To je simboličko značenje zelenih krovova. Inače oni predstavljaju odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Uz to, ako su dobro napravljeni, toplinska su izolacija s vanjske strane kuće. Zimi sprečavaju gubitak topline, a ljeti osvježavaju stambeni prostor. Vizualno su vrlo lijepi, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili, pak, povrtnjak, priča Matko. Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 posto. Inače, nagib zelenih krovova ne bi smio biti veći od četrdeset stupnjeva zbog erozije i očuvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na većim kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na težinu zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom žitarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.

Glazbena akademija u Sydneyu ima zeleni krov...

Zeleni krovovi znatno su jeftiniji od klasičnih, pokrivenih crijepom. Za 120 četvornih metara našega krova crijep bi koštao devetnaest tisuća kuna, a za zeleni krov trebalo nam je sedam tisuća. Zemlju nas nije ništa koštala, jer smo je uzeli s terena uz kući, priča Matko.
Prošlo je godinu dana od podizanja dva zelena krova u Vukomeriću, na velikoj kući od cigle i maloj kućici-bungalovu od slame, i, kaže Matko, krovovi su se pokazali odličnim izolatorima.

Kvalitetna izolacija - dugoročna ušteda

Energetski učinkovito graditeljstvo podrazumijeva i pasivnu solarnu arhitekturu, koja se ne odnosi toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na dizajn. Bit te arhitekture je dobro planiranje, maksimalno iskorištavanje sunčeva zagrijavanja, a rezultat - smanjenje potrebe za drugim gorivima za grijanje čak i do devedeset posto.

Dobar izračun omogućava da omjer dobivene topline kroz staklene površine i izgubljene, budući da staklo brže gubi toplinu od zidova, bude optimalan, ističe Bruno Motik iz ZMAG-a.

Zato su pasivne solarne kuće obično pravokutnog oblika, s dužom stranicom, punom velikih prozora, izloženom prema suncu koje dolazi s juga u našem podneblju, to jest sa sjevera ako se gradi na južnoj Zemljinoj polutci.

...kao i crkva na Islandu...

Veličina prozora na preostalim stranama kuće treba osigurati samo dnevnu svjetlost. Orijentacijom kuće s obzirom na strane svijeta omogućava se da sunce maksimalno prodire u unutrašnji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu. Zato se pregradni zidovi trebaju graditi od materijala s visokim toplinskim kapacitetom, poput pune cigle, kamena i betona. Drvo nema sposobnost skladištenja topline. Termalna masa je važna i ljeti, jer upija toplinu iz prostora, čineći ga hladnijim.
Staklene površine ne smiju biti prevelike, jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine, koristi se izo ili termo staklo, a noću se stakla prekrivaju.
Da se uspori hlađenje u pasivnim solarnim kućama koriste se obilne količine toplinske izolacije, čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi, naglašava Bruno.

Velike staklene površine mogu u toplijem dijelu godine uzrokovati pregrijavanje prostora. Rješenje je streha koja za sunčanih dana sprečava prodiranje sunca kroz prozore. Njenu širinu treba izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj se gradi objekt. Naime, putanja sunca nije ista svugdje na Zemlji. Putanja ljetnog sunca je visoka, a zimskog niska. Pomoći može i sadnja listopadnih stabala ili penjačica na južnoj strani kuće. Biljke ljeti sprečavaju direktni prodor sunčeve topline, a zimi je, kada ogole, propuštaju.
To nije nikakva hi-tech tehnologija, to je samo način gradnje koji pridonosi velikoj uštedi energije i čuvanju prirode, napominje Bruno, dodajući da ta gradnja nije znatno skuplja od klasične, treba, naime, uložiti u odličnu izolaciju. No, dugoročno je daleko jeftinija, zbog niskih računa.

...i poslovna zgrada u Fukuoki u Japanu

Savjeti o energetski učinkovitijoj gradnji mogu se besplatno dobiti u ZMAG-u, na www.zmag.hr ili u Savjetovalištu o uštedi energije na broj telefona 0800200170. Zainteresiranima će pomoći i Vodič kroz energetski efikasniju gradnju, koji se može nabaviti u Energetskom institutu Hrvoje Požar i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.



Loša izolacija - stalno curenje novca

Više od 41 posto ukupne energije u Hrvatskoj troši se u zgradama, prije svega zbog njihove loše izolacije. Oko 83 posto zgrada ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu, a više od pedeset posto zgrada građeno je bez toplinske zaštite.

Energetska efikasnost u zgradarstvu u razvijenim zemljama prepoznata je kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se direktno utječe na financijske uštede, ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi i dulji životni vijek zgrade te pridonosi zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova u okoliš, objašnjava Željka Hrs Borković, iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Više zbog priključivanja Europskoj uniji, nego zbog katastrofalnog stanja u potrošnji energije, u Hrvatskoj je oko godinu dana na snazi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Primjenom novog propisa očekuje se od dvadeset do trideset posto bolja toplinska izolacija zgrada.

Potrošnja energije za grijanje u zgradama građenim prema propisu iz 1987. kreće se između sto i 150 kilovatsati po četvornom metru, dok će se primjenom novog propisa potrošnja kretati od 51 do 95 kilovatsati po četvornom metru, ovisno o obliku zgrade. Budući da se kroz prozore gubi oko pedeset posto topline, novim propisom prvi je put definiran i maksimalno dozvoljeni koeficijent prolaska topline kroz prozore, on iznosi 1,80, za razliku od prijašnjih dva do tri, Wata po četvornom metru puta Kelvin. Prema novom propisu, sastavni dio projekta za dobivanje građevinske dozvole bit će i iskaznica s podacima o godišnjoj potrošnji toplinske energije.

Solarna kuća u Oxfordu u Engleskoj

 



Izolacija vanjskih zidova do trideset centimetara

Energetskom obnovom starih zgrada, naročito onih građenih prije 1987. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije veću od šezdeset posto.

Najveće uštede mogu se postići zamjenom prozora te izolacijom vanjskog zida i krova, kaže Željka Hrs Borković iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Energetskom institutu Hrvoje Požar.

Toplinska izolacija suvremenih niskoenergetskih kuća na vanjskom zidu iznosi između osamnaest i trideset centimetara, umjesto standardnih šest do dvanaest, na krovu između dvadeset i četrdeset, a na stropu negrijanog podruma između četrnaest i dvadeset centimetara.

Dodatna ulaganja u toplinsku izolaciju pri obnovi već dotrajale fasade kreću se u ukupnoj cijeni sanacije fasade dvadeset do četrdeset posto, što daje povoljne ekonomske rezultate u usporedbi s dugoročnim uštedama koje se postižu. Razdoblje povrata investicije kreće se od tri do deset godina, ističe Željka Hrs Borković.

 

 


 

Tekst je izvorno objavljen u Vjesniku.


Više:

KAKO IZGRADITI KUĆU OD SLAME

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 3 komentara
  1. Katarina25.07.2009. 22:52
    Da barem imate energije za još jedan zeleni krov na mojoj kući!
  2. Profesor s PhD26.07.2009. 11:37
    Vrlo interesantno i korisno.
  3. Jelena27.07.2010. 16:43
    sta sve moze da se sadi na krovu
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

29.08.

Obnovljive izvore energije u škole 2

U OŠ Opuzen u tijeku je ugradnja toplinske pumpe, kojim će se u dijelu škole termotehnički sustav grijanja s loživim uljem prenamijeniti na obnovljivi izvor energije – dizalicu topline s tlom kao izvorom energije

28.08.

Drvene košnice za krovove Osla

Dok je u Hrvatskoj zabranjeno držanje košnica u gradovima, u Norveškoj se dizajniraju one drvene, za krovove Osla

28.08.

Belišće dobilo gradske bicikle

U sklopu europskog projekta "Biciklom kroz kulture od Harkanya do Belišća" u Gradu Belišću je nabavljeno 15 bicikala koji će se besplatno iznajmljivati građanima i turistima

28.08.

Skupe posljedice jeftine hrane

Hamburger koji se prodaje za jedan dolar u SAD-u koštao bi 200 kad bi se sagledao štetan utjecaj njegove proizvodnje.

27.08.

Najviše solarnih elektrana, najjače vjetroelektrane

Sredinom kolovoza u Hrvatskoj je u pogonu i u sustavu poticaja bilo 995 elektrana na obnovljive izvore energije. Ukupna instalirana snaga tih postrojenja je 365,38 megavata

26.08.

Bitka za Fojnicu: Sud po treći put poništio dozvolu

Mještani okupljeni oko eko-udruge Gotuša kažu da su svjesni da još jedna dobivena bitka ne znači i pobjedu u ratu za očuvanju čistog okoliša i bisera prirode rijeke Željeznice

25.08.

Uginula istarska sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica pronađena je u uvali Mrtvi Puć blizu Ližnjana, mjesta pokraj Pule. Čeka se obdukcija, kojom će se utvrditi uzrok uginuća

Info most
Dokukino
Info most
Superknjižara