Konzervativci Davida Camerona osvojili su na jučerašnjim parlamentarnim izborima najveći broj mjesta u britanskom parlamentu, no na povijesnim i najneizvjesnijim izborima posljednjih nekoliko desetljeća nijedna stranka nije ostvarila apsolutnu pobjedu. Prema izlaznim anketama što su ih zajednički nakon zatvaranja birališta sinoć u 22 sata po lokalnom vremenu zajednički objavile BBC, Sky i ITV News, konzervativnoj stranci s osvojenih 307 nedostaje samo 19 zastupnika do magičnog broja od 326 parlamentarnih mjesta, s kojima bi Cameron samostalno mogao formirati vladu.

Laburistička stranka dosadašnjeg premijera Gordona Browna zauzela je »samo« 255 mjesta, dok su liberalni demokrati najveće zvijezde predizborne kampanje Nicka Clegga ipak ostali na trećem mjestu s, obzirom na velika očekivanja i optimistične ankete, razočaravajućih 59 zastupnika. Takav rezultat znači da laburisti ni u koaliciji s liberalnim demokratima ne mogu formirati koalicijsku vladu i »preoteti« Cameronu relativnu pobjedu.

Britaniju sada očekuje najzanimljiviji dio izbora: pregovori o formiranju vlade, koji će ovoga puta biti naročito zanimljivi. Iako su još sve opcije otvorene, a krajnji ishod neizvjestan, konzervativac Cameron vjerojatno će biti budući britanski premijer, i to u koalicijskoj ili možda manjinskoj vladi, koju će formirati uz potporu, primjerice, unionističkih stranaka u Sjevernoj Irskoj.

Cameron je Britancima obećao vladu koja zna što hoće i koja će biti spremna provesti čvrstu politiku rezanja proračunskog deficita. I politika konzervativne vlade prema prema Europskoj uniji mogla bi doživjeti korekcije, budući da su konzervativci najeuroskeptičnija među glavnim britanskim strankama. Britanska politika prema Hrvatskoj, kao i prema ulasku Hrvatske u EU, vjerojatno se neće mijenjati. 

Baš kao što su se Britanci i pribojavali, Britanija je prvi put poslije 1974. godine dobila tzv. viseći parlament, odnosno parlament u kojem nijedna od dviju najvećih stranaka - konzervativaca i laburista - nije osvojila apsolutnu prevlast. To se dogodilo zahvaljujući trećoj političkoj snazi u državi, liberalnim demokratima, koji su im ipak pomrsili račune.

Za razliku od većine zemalja kontinentalne Europe u kojima su koalicije uobičajene i očekivane, na Otoku su koalicijske vlade prava noćna mora. Britanci se užasavaju koalicijskih vlada, smatrajući ih slabima i nepouzdanima, naročito u teškim vremenima ekonomske krize, kada trebaju snažne i odlučne vlade.

No upravo se to na kraju i ostvarilo, jer 45 milijuna Britanaca s pravom glasa na jučerašnjim izborima konzervativcima ipak nisu dali zeleno svjetlo za samostalnu vladu. Donji dom britanskog parlamenta ima 650 zastupnika, koje su izabrali u 650 izbornih jedinica, po stoljećima nepromijenjenom većinskom izbornom sustavu u kojem u svakoj izbornoj jedinici - koje su skrojene po volji vladajućih laburista - pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova.