Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Deseta sahrana Srebrenice

Fotografija članka
U Potočarima se danas održava deseti kolektivni ukop žrtava srebreničkog genocida. Bit će ukopano 775 identificiranih žrtava i to će biti do sada najveći ukop. 774 tabuta i jedan sanduk s posmrtnim ostacima žrtava u petak su stigli u Potočare
Iz hale Fabrike akumulatora preneseni su u Memorijalni centar. Dženazu će voditi reisul-ulema Mustafa ef. Cerić, a sahranu Rudolfa Hrena, katolika iz Srebrenice, fra Martin Antunović.

Više od 6.000 sudionika Marša mira prešli su i treću etapu svog putovanja, ujedno i posljednju, i jučer popodne stigli u Potočare. Koloni su se trećeg dana pridružili i predsjedavajući Predsjdništva BiH Haris Silajdžić te američki ambasador Charles English.

Stigao je i šesti biciklistički maraton, koji je u četvrtak krenuo iz Bihaća ka Srebrenici, u znak sjećanja na stradanje nedužnih civila u Srebrenici pod motom Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi. Ove godine sudjelovalo je više od 200 biciklista iz BiH, Austrije, Slovenije, Njemačke, Švedske, Hrvatske, Turske i Amerike. Njima su se pridružili i mladi koji su pješačili desetak dana iz Sarajeva, Konjica, Mostara i Zenice.

U Potočarima se očekuje prisustvo oko 50.000 ljudi i veliki broj međunarodnih zvaničnika. Ministarstvo saobraćaja i komunikacija donijelo je rješenje kojim se ovog vikenda zabranjuje prijevoz eksplozivnih materija na području FBiH. Danom žalosti progašen je 11. juli u Federaciji BiH i Distriktu Brčko.

Kouchner: Srebrenica mora ostati urezana u sjećanje svakog od nas

Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Francuske Bernard Kouchner uputio je poruku porodicama žrtava povodom 15. godišnjice genocida u Srebrenici u kojoj navodi da "Srebrenica mora ostati urezana u sjećanje svakog od nas, u kolektivno pamćenje ove Evrope koju mi gradimo".

"Znate koliko sam duboko vezan za ove vaše lijepe krajeve, ovu razorenu bosansku zemlju prečesto u plamenu. Na ovu užasnu godišnjicu, želio sam biti uz vas da vam iskažem, u svoje ime i uime Francuske, naše prijateljstvo i solidarnost.

Dok ste patili i borili se, znate da sam uvijek bio vaš prijatelj. Još je u meni živo sjećanje na varvarske zločine, odvođenja, progone i haos, vječita slika užasa logora, eho žrtava stanovnika Sarajeva, Mostara, Tuzle, svih naših uništenih desetkovanih sela. A na kraju strahote: genocid u Srebrenici. 11. jula 1995. pala je u ruke srpskih snaga jedna od posljednjih utvrda bosanskog otpora", piše Kouchner.

On u poruci ističe da je Srebrenica najgori masakr počinjen na našem kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata,

"Srebrenica je dio nesretne povorke gradova mučenika čija slika, fiksirana zauvijek na Pikasovoj slici užasa - Gernici, proganja našu savijest.

Danas mislim na 8.000 muškaraca i dječaka masakriranih u nekoliko dana od strane zlokobnih trupa Ratka Mladića, tog varvarskog ubicu koji mora biti izveden pred pravdu, ja to jasno kažem. Mislim na tih 8.000 ubijenih koje i danas odnose u zemlju...", navodi on.

Mislim, ističe Kouchner, na bol svih onih ovdje ispred nas koji tuguju a mnogi i nemaju grob nad kojim se mogu pomoliti. Vaša tuga je i naša. Mislim na golgotu koju su doživjele žene, djeca, izmučeni starci, odvedeni. I želim pozdraviti njihovu hrabrost.

"Narod koji zaboravlja svoju prošlost osuđen je da je ponovo proživi", kazao je Čerčil. Znam da je pamćenje krhko. "A borba nije jednaka između nezaustavljive plime i oseke zaborava i očajnih ali naizmjeničnih prigovora pamćenja" (Jankelević). Zaborav je otrov. A rat u BiH često se zaboravlja. Srebrenica mora ostati urezana u sjećanje svakog od nas, u kolektivno pamćenje ove Evrope koju mi gradimo", ističe.

Kouchner u poruci naglašava da sjećanje vrijedi samo ako nam omogućava da gradimo budućost, ako znamo opet izgraditi zajednicu koja želi zajedno živjeti, poštujući sve manjine.

"Neka nam sjećanje na ovu tragediju, na ova mjesta za uništavanje i patnje omoguće da pomognemo pomirenje!

On ističe da su "poduzete aktivnosti da se prevaziđu rane, uspostavi povjerenje i pojača saradnja između država i regija"

"Ovaj pokret se danas ubrzava i pozdravljam korake koji su napravljeni posljednjih sedmica. Treba nastaviti tim putem. Puno još ostaje da se uradi računajući i u oblasti saradnje s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Ponavljam to, uhapsiti sve one koji su u bijegu, okrivljeni za genocid i zločin protiv humanosti jeste potreba. Pravda mora biti izvršena.

Ali pomirenje počinje ovdje u Bosni. Evropska unija spremna je da vas primi, ali treba prekinuti s ponašanjima iz prošlosti. Još puno truda treba uložiti. To je vaša zadaća, vaša odgovornost. Ništa ne treba zaboraviti, ali treba graditi budućnost provodeći reforme u zemlji. A ta budućnost je zajednička, u Evropi, našoj novoj granici, u ovom zajedničkom projektu: ponovno osvajanje zaboravljenog prostora tolerancije, ljudskih prava, religija jedne uz druge koje se više ne trebaju sukobljavati", navodi se u poruci ministra vanjskih i evropskih poslova Francuske Bernarda Kouchnera porodicama žrtava povodom 15. godišnjice genocida u Srebrenici.

Bajić: Stidim se neljudi koji su počinili srebrenički genocid u moje ime

"Kao građanin BiH, srpske nacionalnosti, stidim se neljudi koji su počinili srebrenički genocid u moje ime", izjavio je predsjednik Naše stranke Bojan Bajić u saopćenju za javnost.

Cameron: Žrtvama smo dužni izvući pouku iz Srebrenice

"Danas se obilježava 15. godišnjica masakra u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od osam hiljada bosanskih muškaraca i dječaka dok su spašavali svoje živote bježeći kroz šumu.

Još i danas, ostaci mnogih žrtava nisu pronađeni i identifikovani, a njihove porodice još tragaju za okončanjem.

Svima onima koju su izgubili svoje najdraže, izražavam svoje duboko žaljenje na ovu godišnjicu.

Nikada ne smijemo zaboraviti čin genocida koji se desio u Srebrenici. To je zločin koji je postidio Evropu.

Žrtvama smo dužni izvući pouku iz Srebrenice: da se zlu mora suprotstaviti ako se želi zaštititi čovječanstvo. Žrtvama smo dužni osigurati da se neumoljivo traga za onima koji su optuženi za ovaj strašni zločin sve dok se oni ne izvedu pred lice pravde.

Britanska vlada koju ja predvodim neće stati u svojim nastojanjima da se Ratko Mladić izvede pred Međunarodni krivični tribunal u Hagu, kao i drugi bjegunci poput Gorana Hadžića.

Istovremeno, moramo nastaviti graditi svjetliju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i region. Pozdravljamo nedavno učinjene korake ka pomirenju poput koraka Parlamenta Srbije kojim se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici i izražava izvinjenje žrtvama.

Nova britanska vlada će posvetiti veliki interes regionu. Snažno ćemo se zalagati da pomognemo Bosni i Hercegovini i cijelom regionu Balkana da napreduje, te da se u datom trenutku pridruži Evropskoj uniji i NATO-u.

Ali dok gledamo u budućnost, obećavamo da nikada nećemo zaboraviti prošlost,i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da se takva strahota nikada ne ponovi", izjavio je britanski premijer David Cameron.

EU: Zločin u Srebrenici je mrlja na načelima Evrope

"Strašni zločini koji su počinjeni mrlja su na vrijednostima, načelima i temeljnim pravima koje Evropa podupire i na humanosti koju dijelimo. Srebrenica je danas nijemi spomen na nešto što se nikada nije trebalo dogoditi i što se nikad više ne smije dogoditi", kaže se u zajedničkoj poruci visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Asthon i povjerenika za proširenje Štefana Fuela.

"Za preživjele u Srebrenici, njihova bol i žalost ostat će do kraja njihovih života. Sjećanje barem pruža utjehu. Ali pomirenje za budućnost obećanje je koje moramo ispuniti za sljedeću generaciju. Ono ovisi o izvršenju pravde. Puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju ostaje i dalje hitna i bitna. Povratak i socijalna integracija raseljenih tokom rata također je dio procesa ponovne uspostave individualnih prava i izgradnje zajedničke budućnosti uprkos ratnim zločinima", navodi se u poruci.

Visoki dužnosnici EU-a navode da evropska iskustva u posljednjih šest desetljeća dokazuju da zajednička perspektiva može "izliječiti mnoge rane i stvoriti uvjete za prosperitet i bolju budućnost".

"To je ono što Evropska unija želi preživjelima iz Srebrenice i svim građanima zapadnog Balkana. Pravdu za žrtve putem sudova i bolju evropsku budućnost za sve, osiguranjem mira, stabilnosti i vladavine zakona", stoji u saopćenju.

Tadić položio vijenac

Komemorativnom skupu, po drugi put, prisustvuje i predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je, u Memorijalnom kompleksu, položio vijenac na kome piše: "Nevinim žrtvama predsednik Srbije Boris Tadić".

Prije početka kolektivne sahrane žrtava Srebrenice Tadić je izjavio da izražava žaljenje zbog zločina koji su se desili. Istakao je da "Srbija neće odustati od traganja za počinicima ratnih zločina, posebno Ratka Mladića" kako bi ljudi nastavili da žive zajedno.

Uoči odlaska u Srebrenicu Tadić je rekao da to čini kao akt pomirenja i izgradnje mostova među narodima na prostoru nekadašnje zajedničke države.

Osim Tadića, skupu u Potočarima prisustvuje šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, predsjednik i premijerka Hrvatske Ivo Josipović i Jadranka Kosor, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsednik Slovenije Danilo Turk i drugi.

Skupu, pored najviših zvaničnika BiH, prisustvuju i Visoki predstavnik Valentin Inzko, američki ambasador u BiH Charles English, Bernard Coushner - ministar inostranih poslova Francuske, a očekuje se i dolazak premijera Turske Rexepa Tajipa Erdogana i drugih.

U Potočare su doputovale i članice udruženja Žene u crnom iz Beograda, koje svake godine 11. jula prisustvuju obilježavanju zločina u Srebrenici.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku sutra će biti održana komemoracija povodom 15 godina od zločina u Srebrenici, kojoj će prisustvovati generalni sekretar svjetske organizacije Ban Ki-Moon.

Uhapšen Ibran Mustafić, predsjednik udruženja Majke Srebrenice

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini uhapsili su danas u Potočarima predsjednika UO Udruženja Majke Srebrenice Ibrana Mustafića.

Mustafić je uhapšen ispred Memorijalnog centra, a iz SIPA-e ne navode razloge hapšenja.

Udruženje Majke Srebrenice, čiji je Mustafić predsjednik Upravnog odbora nedavno je protestvovalo "protiv svih onih koji dolaze u Srebrenicu, a priznaju Republiku Srpsku".

Protiv Mustafića je Komunalna policija jučer podnijela i prekršajnu prijavu Osnovnom sudu u Bijeljini, jer je odbio da sa pet jarbola Memorijalnog centra u Potočarima skine ratne zastave BiH, a sa ograde uvrjedljive parole.

Tagovi: srebrenica, genocid u Srebrenici
Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.05.

Syriza čuva euro

Grčka će ostati u euro zoni ukoliko stranka Syriza pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je predsjednik stranke Alexis Tsipras

23.05.

Tužiteljstvo traži odbacivanje prigovora

Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave

22.05.

Demokracijom protiv ropstva

David McNally: Na radikalnoj ljevici je da preuzme demokratski projekt i još jednom ga poveže s narodnim borbama protiv dužničkog ropstva.

21.05.

Apsurdu nikad kraja

U Federaciji BiH je predložen zakon kojim se zabranjuje odlazak u prirodu s biciklom

21.05.

Gore je nego što se mislilo

Nakon što su grčke štediše iz banaka masovno počele povlačiti novac, prošli tjedan nagađalo se da bi država u srpnju mogla ostati bez gotovine

21.05.

Srbija ima novog predsjednika

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji pobjedu je odnio Tomislav Nikolić

19.05.

Nastavlja se blokupiranje Frankfurta

U Frankfurtu su i za danas najavljeni prosvjedi protiv politike štednje Europske unije, a prosvjednici će poslijepodne krenuti kroz središte grada prema dijelu gdje se nalaze frankfurtske banke