2011. je bila godina kada su građanima Europe uvedene brojne mjere štednje. Pod budnim okom MMF i EU-a nametnuto je rezanje plaća, mirovina i ukidanje brojnih socijalnih beneficija - uz sve veći porast nezaposlenosti.

Zašto je Europa odlučila tako žestoko udariti po vlastitom stanovništvu? Odgovor je vrlo jednostavno, da se kompenziraju ogromne količine novca koje su otišle u spas banaka nakon financijskog sloma 2008.

Da bi mogle banke u Europi danas i dalje veselo raditi, osmišljavati nove brandove, kampanje, maskote i baviti se omiljenim "sportom" - preuzimanjem tuđe imovine.
U isto vrijeme radnici jedva preživljavaju pod teškim mjerama štednje, sve kako bi bankari i njihova elita uživali u novoj renesansi.

2011. bila je iznimno teška, ali ako je suditi prema prvim ekonomskim podacima - aktualna 2012. biti će još i daleko teža.

Prvi statistički podaci izdani netom nakon Nove godine pokazuju kako se proizvodnja diljem Europe dodatno smanjila u prosincu, a to je već 5. mjesec u nizu. Kolektivno, među 17 članica Eurozone, gospodarski rast bio je izuzetno anemičan - u periodu između 7. i 11. mjeseca zabilježen je minimalni rast od 0,2 %. Ako gledamo cijelu Europsku Uniju, tj. svih 27 ekonomija, rast je bio gotovo identičan, 0,3%. Od rujna trend je bivao sve lošiji.

Jedina ekonomija koja bilježi znatan porast je Njemačka, dok su druge velike ekonomije poput Italije i Španjolske zabilježile znatan pad proizvodnje.
Proizvodnja u Francuskoj također je u opadanju, ponajviše zbog drastično smanjenje potražnje. Drugi najveći proizvođač automobila (1. je Volkswagen) PSA Peugeot Citroën zabilježio je pad prodaje od 29%. Drugi veliki francuski proizvođač, Renault, zabilježio je pad od 28% dok je u prosincu potražnja pala za čak 55%.

U Britaniji prodavači su objavili kako je period blagdanske kupovine jako podbacio. Zbog znatno smanjenje potrošnje građana u Britaniji bi ove godine samo u prodajnom sektoru posao moglo izgubiti između 30 i 40,000 zaposlenika.

U vrijeme prvog vala recesije 2009-09 bankrotirali su neki od najvećih britanskih prodajnih lanaca kao što su Woolworths, Zavvi i MFI. Predstavnici britanske gospodarske komore navode kako su danas uvjeti još i znatno lošiji nego su bili krajem 2008.

U velikom istraživanju BBC-a u kojem su sudjelovali 25 najistaknutijih britanskih ekonomista, samo dvoje bilo je toliko optimistično pa nije prognoziralo novu recesiju.
Većina ekonomista također navodi i veliku mogućnost raspada Eurozone.

Predsjednik britanskog ureda za budžet, Sir Alan Budd, rekao je kako je Britanija suočena s izborom između "produžene patnje ukoliko Euro preživi i potpune katastrofe ako ne preživi".

Potpuno ignorirajući strašne socijalne posljedice za europske radnike, danski premijer Helle Thorning-Schmidt - koji je 1.1. preuzeo rotirajuće mjesto predsjednika EU, izjavio je: "Debele godine su iza nas, moramo se pripremiti za mršave."

Slične poruke za Novu godinu uputili su francuski predsjednik Sarkozy i njemačka kancelarka Merkel.

U Španjolskoj i Italiji radi se sve kako bi se na već uvedene mjere uvelo još novih mjera štednje.

Novopostavljeni premijer Italije, Mario Monti, srezao je mirovine i socijalne programe za 33 milijardi eura. Unatoč tome, Monti je pod velikim pritiskom da nastavi s rezanjem i dalje, od strane MMF-a i drugih financijskih institucija stalno se traži još - još mjera štednje, još poreza, još većih rezova.

Uvođenje neizdrživih mjera i maksimalna eksplotacija radnika imat će velike posljedice - očekuju se masovni socijalni nemiri i pobune, ali oni koji iste mjere uvode itekako su spremni na pobunu radnika. Već se sada radi na upozoravanju elite na moguće izbijanje "klasne borbe" i velikih nemira.

Tako je ekonomistica s Princeton-a Anne-Marie Slaughter za Financial Times jučer dala detaljnu analizu u kojoj opisuje na što treba "paziti" u godini koja je pred nama: "Širenje siromaštva moglo bi izazvati velike pobune u sub-saharskoj Africi, središnjoj Aziji i Južnoj Americi. Što se tiče SAD-a Occupy pokret će nastaviti djelovati sa svojim akcijama, ali trebali bi biti na oprezu od porasta brojnih "konkretnijih" akcija kao što su opiranje preuzimanju nekretnina, nešto kao što se već događa u Španjolskoj. U zemljama Europske Unije prosvjedi bi mogli koordinirano prerasti u građanski neposluh koji bi se nazirao na odbijanju plaćanja novih poreza. A Bliski Istok, on će nastaviti gorjeti... očekujemo vrlo turbulentnu godinu."