Najveći paket međunarodne pomoći jednoj bankrotiranoj zemlji u povijesti samo što nije raspakiran: Europska unija i Međunarodni monetarni fond odlučili su spašavati rastrošnu i prezaduženu Grčku s trogodišnjim paketom uvjetovane kreditne pomoći u iznosu od 110 milijardi eura, o čemu su sinoć raspravljali i njemački i grčki parlamentarci, da bi to dobilo potvrdu i na summitu Europske unije.

Dva su strateška cilja tog paketa-spasa: prvi, da prisili Grčku na višegodišnje smanjivanje državne potrošnje, kako bi sama vraćala veći dio dospjelih vanjskih dugova, a drugi, da spriječi prevaljivanje grčke rastrošnosti na njezine glavne kreditore: njemačke i francuske banke, pa u konačnici i prelijevanje »grčke tragedije« na cjelokupnu euro-zonu (u kojoj je 16 članica Europske unije). Na taj se način i samom euru pruža prilika, da obnovi svoje životne sokove u nastupajućem trogodištu, jer bi - alternativno - raspad euro-zone vodio i u raspad Europske unije.

Grčka je dužnička kriza izbila lanjskog listopada, kada je vlada priznala falsificiranje državne statistike u prijašnjim godinama, unazad gotovo sve do 1981., kad je Grčka primljena u Uniju, a osobito od 2000. kad je primljena u Europsku monetarnu uniju. Grčki je vanjski dug na kraju 2009., prema grčkim izvorima, iznosio 298,5 milijardi eura za tu godinu, ali u Bruxellesu procjenjuju da je već veći i od 330 milijardi eura (ili gotovo 24 posto veći od BDP-a). Lani je BDP u Grčkoj smanjen blizu 2,5 posto, a industrijska proizvodnja oko pet posto, dok je stopa nezaposlenosti bila na socijalno još podnošljivih 11 posto, a vanjskotrgovinski manjak u iznosu od čak 37 milijardi eura. Zato je vlada u Ateni najavila niz mjera, kako bi proračunski manjak od blizu 14 posto BDP-a iz 2009., svela na manje od tri posto već do 2012. godine, oslanjajući se na povećano oporezivanje imovine, alkohola, mobilne telefonije, goriva i cigareta, uz zamrzavanje plaća i mirovina, te povećano oporezivanje dohodaka.

Ali, za izlaz iz teške krize trebat će još mnogo bolnije i nepopularnije, strukturne mjere i reforme u zdravstvu, mirovinskom sustavu i u financijama. Mnogi strahuju da bi međunarodni kreditori mogli zahtijevati daljnje smanjenje plaća u javnom sektoru u 2012. i 2013. godini, te smanjenje plaća u privatnom sektoru, rezanje radnih mjesta u javnom sektoru, podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu i dodatno smanjenje mirovina.

Nasuprot vladinim potezima, šire se masovni prosvjedi, pa su i sinoć glavni grčki sindikati ponovno pozvali svoje sunarodnjake na okupljanje pred zgradom parlamenta, gdje se razmatra vladin plan štednje, samo dva dana nakon tragične pogibije triju osoba u nasilju. U priopćenju sindikalne centrale privatnog sektora (GSEE) osuđuje se nasilje, koje se dogodilo u srijedu te se pripisuje »huškačima koji zapravo potkopavaju prosvjede i pravednu borbu radnika«. »Odlučno objavljujemo da ćemo nastaviti i proširiti borbu kako bismo zadovoljili svoje pravedne zahtjeve«, stoji u priopćenju.

Grčka sudbina i dalje presudno ovisi o volji njemačke političke i financijske vrhuške, koja će o njemačkom doprinosu paketu spasa odlučivati danas. U to ime se jučer očitovala i kancelarka Angela Merkel, koja je u Bundestagu kritizirala primitak Grčke u eurozonu 2000. ali je istodobno opravdala nova kreditna jamstva za tu zemlju, navodeći da je riječ o sudbonosnim pitanjima za cijelu Europsku uniju. »Riječ je o, ni manje ni više, budućnosti Europe a time i budućnosti Njemačke u Europi«, rekla je Merkel tijekom obraćanja Bundestagu u ime vlade u svezi s kreditnim jamstvima Grčkoj. Ona je apelirala na predstavnike svih parlamentarnih stranaka, kako bi podržali vladin paket mjera pomoći Grčkoj u iznosu od 22,4 milijardi eura. »Europa je na prekretnici. Pogledi su ovih dana uprti u Berlin, jer bez njemačke podrške ne bi bilo gospodarski smislenog rješenja grčke krize«, rekla je Merkel.

Grčka nije Hrvatska 

Grčka nije Hrvatska, zato što će joj golemu pomoć pružiti i EU i MMF, jer Hrvatska nije Grčka, pa će se sama morati vaditi iz svoje već dvogodišnje gospodarske depresije. Zato je u Hrvatskoj tragikomično svako hvastanje tvrdnjama kako Hrvatska nije Grčka (misleći pri tom da je u znatno boljoj poziciji), jer Grčka, kao članica Unije, nije Hrvatska (koja nije članica Unije), te je zato Grčka, iako je trenutačno u težoj financijskoj drami, ipak u znatno povoljnijem položaju. 

Portugalu treba sto milijardi eura 

Paničan strah europske elite, da bi se grčki scenarij mogao preliti na ostale krizne članice Unije, pa na cijelu Uniju, iskazao je i čelnik Bundesbanke, Axel Weber, nagovarajući parlamentarce da prihvate njemački udjel u međunarodnom paketu spasa za Grčku. Istog dana oglasio se i ugledni europski ekonomist, Daniel Gros, donedavni savjetnik Europske komisije, koji procjenjuje da bi se grčki scenarij mogao ponoviti uskoro u Portugalu, za čije spašavanje Europa već mora pripremati paket spasa od najmanje sto milijardi eura!