Oko sedam milijuna Belgijanaca s pravom glasa glasalo je u nedjelju na izvanrednim parlamentarnim izborima čiji bi rezultati još više mogli pojačati napetosti između flamanske zajednice i frankofonog stanovništva
Sve ankete pokazuju da će u Flandriji na sjeveru zemlje, gdje živi šest od 10,5 milijuna Belgijanaca, najjača stranka postati Novi flamanski savez (NVA) s oko 25 posto glasova.

U Flandriji bi stranke koje se zauzimaju za neovisnost mogle dobiti oko 40 posto glasova, što će sasvim sigurno otežati formiranje vlade u kojoj moraju sudjelovati i frankofone stranke iz južne frankfone regije Valoniji i dvojezičnog Bruxellesa. Nakon zadnjih izbora u lipnju 2007. trebalo je devet mjeseci da bi se sastavila nova vlada.

Međutim, ankete pokazuju veliki broj neodlučnih. Iako je glasovanje u Belgiji obavezno procjenjuje se da ih 10 posto neće izići na izbore. Neizlazak na izbore kažnjava se s 25 do 50 eura, a oni koji u više navrata prekrše tu obvezu mogu platiti i do 125 eura.

Na frankofonoj strani u Valoniji, prema ankatema najveći broj glasova, oko 30 posto, trebala bi dobiti Socijalistička stranka (PS), dok su u bruxelleskoj regiji favoriti liberali (MR) i njihovi partneri Frankofoni demokratski federalisti (FDF), stranka koja se najglasnije zauzima za prava frankofonog stanovništva u okolici Bruxellesa.

Birališta su otvorena u 8 sati, a zatvaraju se 13 sati. Prvi rezultati očekuju se oko 18 sati.

Izbori se provode po razmjernom izbornom sustavu za 150 zastupničkih mjesta u donjem parlamentarnom domu. U Belgiji nema stranaka koje se natječu na državnoj razini, tako da je riječ o dvama paralelnim izborima. Flamanske stranke se natječu u Flandriji, a frakofone u Valoniji, a u Bruxellesu i okolici birači mogu birati za jedne ili druge. Zemlja je podijeljena u 11 izbornih jedinica - po pet u Flandriji i Valoniji te bruxelleska regija. Svaka od tih izbornih jedinica daje broj zastupnika koji je razmjeran broju stanovnika.

Glavni kamen spoticanja u Belgiji je izborni okrug Bruxelles-Hal-Vilvorde, tzv. BHV. Regija glavnog grada Bruxellesa, koju tvori 19 općina i koja je jedna od triju federalnih jedinica, te 35 općina u Flandriji na samoj granici s bruxelleskom regijom, jedine su zone u Belgiji gdje nije do kraja provedeno jezično razgraničenje.

Oko 100 do 150 tisuća frankofonih stanovnika živi u 35 općina u Flandriji koje se naslanjaju na Bruxelles i u kojima je službeni jezik nizozemski. Te općine imaju poseban status, koji omogućuje ljudima da s lokalnom upravom i sudovima mogu komunicirati i na francuskom jeziku, a na izborima mogu glasovati za frankofone stranke.

Većina flamanskih stranaka i javno mnijenje u Flandriji traži da se izborni okrug BHV podijeli, to jest da se tih 35 općina razdvoji od Bruxellesa, čime bi frankofono stanovništvo izgubilo prava koje sada ima.

Frankofono stanovništvo ne protivi se a priori podjeli izbornog okruga BHV-a, ali zauzvrat traži širenje bruxelleske regije na rubne općine u kojima je frankofono stanovništvo već postalo većinsko, čime bi se glavni grad i teritorijalno spojio s južnom regijom Valonijom, u kojoj je službeni jezik francuski.

Tagovi: Belgija