U pregovaračkom procesu o pristupanju u članstvo u EU Hrvatskoj prijeti još jedno kašnjenje. Sve je manje dužnosnika Unije i država članica koje vjeruju da će Hrvatska stići zaključiti pregovore tijekom ove godine, kako se donedavno vjerovalo. Broj skeptičnih oko postizanja ovog roka porast će sljedeći tjedan, kada se bude vidjelo da Hrvatska nije stigla otvoriti sva preostala poglavlja tijekom travnja, što je bilo nužno kako bi se pregovori zaključili do kraja godine. Tjedan dana prije planirane međuvladine konferencije nejasno je hoće li se bilo koje poglavlje uopće otvoriti.

Otvaranja poglavlja u lipnju

Najvjerojatnije će se poglavlja koja se ne budu stigla otvoriti 19. travnja otvoriti u lipnju.

"Između travnja i lipnja samo je dva mjeseca, kao što je i između prosinca ove i veljače sljedeće godine. No dva mjeseca kašnjenja znači da već ulazimo u 2011. godinu", kaže nam jedan EU diplomat, koji smatra da pojedine države EU jednostavno neće dopustiti da Hrvatska zatvori zahtjevno, teško i kontroverzno poglavlje o pravosuđu samo pet mjeseci nakon otvaranja.

"Znamo da je Hrvatska napravila ogroman napredak, ali je premalo vremena ostalo da se ti procesi i dovrše, pogotovo u reformi pravosuđa i reformi javne uprave", kažu naši sugovornici u EU.

Tri su glavne prepreke da Hrvatska dovrši pregovore tijekom 2010. Najvažnija ipak nije vezana samo uz Hrvatsku nego je to loše iskustvo EU nakon ulaska u članstvo Bugarske i Rumunjske. Među državama EU i u neformalnim razgovorima u Bruxellesu već je počela rasprava o tome bi li trebalo primiti Hrvatsku u članstvo s nekim dodatnim mehanizmima nadzora, kao što postoje za Bugarsku i Rumunjsku.

"Hrvatska je drugačiji slučaj pa treba vidjeti kada dođe vrijeme zaključenja pregovora", rekao je tada predstavnik Europske komisije. Hrvatskoj je poručeno: "Ili ćete ući u EU sasvim čisti ili nećete ući. Nećemo više dopustiti slučajeve sličnih Bugarskoj i Rumunjskoj." Hrvati su dobro shvatili poruku, što se može vidjeti i po onome što se ovih tjedana događa u Hrvatskoj u borbi protiv korupcije, rekao je u neformalnom razgovoru jedan visoki dužnosnik EU.

Sve u skladu s Bruxellesom

Naši sugovornici preporučuju hrvatskim političarima da prate koje su i danas, tri godine nakon članstva, glavne kritike Bugarskoj i Rumunjskoj, i da tu mogu vidjeti jasnu poruku o tome što se konkretno očekuje od Hrvatske. Bugarskoj je glavna primjedba u polugodišnjem izvještaju bila da nema niti jednu presudu za slučaj korupcije na visokoj razini.

"Broj istraga i optužbi za korupciju još je uvijek malen. Nema ništa uvjerljivije od toga", kaže jedan naš sugovornik u EU.

Druga prepreka cilju zatvaranju pregovora ove godine i dalje je neriješen spor s Tužiteljstvom Haaškog suda za ratne zločine, iako su države članice pristale da se Hrvatskoj uputi poziv za predstavljanje pregovaračke pozicije. Mnogi diplomati diskretno kažu da je jako loše što se pogotovo ovo poglavlje ne otvara tijekom travnja.

Treći problem je restrukturiranje brodogradilišta. Što god Hrvatska napravi, to će morati biti u skladu s dogovorom s EU. U Bruxellesu službeno ipak kažu da "brzina ovisi o Hrvatskoj" te podsjećaju na to da je "Hrvatska, a ne EU, postavila kraj 2010. kao cilj zaključenja pregovora."

Poglavlja kasno otvaramo, a još kasnije zatvaramo

Iako odgovornost za otvaranje ovih poglavlja formalno nije u rukama Hrvatske, kašnjenje u otvaranju odrazit će se vjerojatno na kašnjenje u zatvaranju pregovora koji će ući i u 2011. godinu. Za otvaranje svih triju poglavlja Hrvatska je ispunila mjerila, Europska komisija to potvrdila, a Hrvatska je uputila svoju pregovaračku poziciju. Poglavlje o vanjskoj politici blokirala je Slovenija koja je najavila deblokadu, pa se se to pitanje eventualno moglo otvoriti, ali nije sigurno. Poglavlje o pravosuđu kasni jer je Europska komisija gotovo reagirala nakon slanja Hrvatske pregovaračke pozicije te još uvijek nije izrađen nacrt zajedničke pozicije EU. Poglavlje o tržišnom natjecanju kasni jer su neke države članice htjele analizirati pismo koje je novi ministar gospodarstva Đuro Popijač poslao povjereniku Joaquimu Almuniji oko privatizacije brodogradilišta. Htjele su se uvjeriti da će se Hrvatska pridržavati obveze da u slučaju neuspjeha privatizacijskog procesa počne stečajni postupak ili, u svakom slučaju, prestanu ilegalne državne potpore.

‘Ne želimo Hrvatskoj isto što i Bugarskoj'

Mnoge države EU smatraju da se na Hrvatskoj ne trebaju primjenjivati mjere kao u slučaju Bugarske. Jednostavno, one ne dijele mišljenje Komisije da su one djelotvorne jer smatraju da je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala u Rumunjskoj, a pogotovo u Bugarskoj, prestala nakon što su te države ušle u EU. Zato su protiv takvih mjera za Hrvatsku. Europska komisija, imajući na umu i budućnost procesa proširenja i zabrinutost javnosti u EU, također želi da Hrvatska uđe u EU bez ikakvih repova.