U Hrvatskoj je nakon pada, sezonski prilagođenog, realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,6 posto, u drugom tromjesečju ostvaren porast ukupne gospodarske aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine. Tome je ponajviše pridonijelo povoljno kretanje izvoza usluga, a blago je porasla i finalna potrošnja, dok se pad kapitalnih investicija nastavio.

Promatra li se na razini prvog polugodišta, sve su ostale zemlje srednje i istočne Europe zabilježile višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista, navode analitičari središnje banke.

Pritom je intenzitet oporavka bio najsnažniji u baltičkim zemljama, koje su tijekom krize zabilježile najveću kontrakciju, a najslabiji u Sloveniji i Mađarskoj.

Usporedni podaci pokazuju da je Hrvatska jedina među usporedivim zemljama u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila pad stope BDP-a, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto, dok je u drugom kvartalu ostvaren rast od 0,4 posto.

Istodobno je Estonija u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, imala rast BDP-a za 3,1 posto (u odnosnu na prethodni kvartal), a u drugom kvartalu rast za 1,7 posto. Litva je u prvom tromjesečju imala rast od 3,5 posto, a u drugom 0,4 posto, dok se kod Letonije bilježi rast od 1,1 i 2 posto.

Najslabiji je pak rast među deset zemalja srednje i istočne Europe u Sloveniji, gdje je rast sezonski prilagođenog BDP-a u prvom i drugom kvartalu ove godine iznosio po 0,1 posto, te u Mađarskoj, koja je u prvom tromjesečju imala rast od 0,3 posto, a u drugom nula posto.

Analitičari HNB-a navode kako je porast gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama bio uvelike potaknut rastom izvoza, dok je samo u nekim zemljama, poput Estonije i Litve, snažno porasla i domaća potražnja.

Napominju i kako je unatoč povoljnim kretanjima na razini polugodišta, u drugom tromjesečju u većini zemalja bilo primjetno usporavanje rasta gospodarske aktivnosti, što se može povezati s usporavanjem gospodarskog rasta u Njemačkoj i Francuskoj te ponovo pojačanoj neizvjesnosti u međunarodnom okružju.

U većini promatranih zemalja prva polovina godine bila je obilježena rastom zaposlenosti te padom stope nezaposlenosti.

Pritom su opet prednjačile baltičke zemlje, a iznimka, u smislu izostanka rasta broja zaposlenih osoba, bile su Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, u kojima se nastavila prilagodba tih kategorija naniže.