Na jučer održanom referendumu Islanđani su sa 93 posto glasova odbacili isplatu naknada za uloge iz Nizozemske i Velike Britanije u islandskim bankama, priopćila je islandska televizija na osnovi preliminarnih podataka o prebrojenim glasovima.

A za isplatu naknada izjasnilo se, prema ovim podacima, svega 1,6 posto onih koji su glasali (ostali glasovi bili su nevažeći). Protivljenje Islanđana isplati izazvale su uglavnom visoke kamate, a ne odbijanje duga. Ali i samo održavanje referenduma postalo je sporno jer su u međuvremenu i Velika Britanija i Niozemska najavile spremnost da Islandu omoguće isplatu duga po povoljnijim uvjetima od ranije predviđenih.

Island se obvezao na isplatu duga od 3,8 milijardi eura s kamatom od 5,3 posto za gubitke izazvane padom internetske banke Icesave. Ta suma odgovara otprilike trećini bruto domaćeg produkta privrede (BDP) ove otočne zemlje na sjeveru Atlantika.

Radi se o novcu koji su državljani ovih dviju zemalja uložili u krahiranu islandsku banku, koji su im već njihove vlade isplatile, ali sada traže (s pravom) da im to nadoknadi islandska vlada. Isplata tog duga je Londonu i Haagu spominjana kao uvjet da Velika Britanija i Nizozemska ne blokiraju najavljeno pristupanje Islanda Europskoj uniji.

Osim toga, rješavanjem ovog pitanja Međunarodni monetarni fond (MMF) i partnerske nordijske zemlje uvjetuju odobravanje neophodnih kredita za oporavak islandske privrede, teško pogođene financijskom krizom.

Islandska premijerka Johanna Sigurdardottir, koja je referendum proglasila besmislenim i najavila da neće na njemu glasati, izjavila je kako je negativan stav naroda prema prvobitnom dogovoru ne iznenađuje.

Vlada, po njezinim riječima, nastavlja raditi. "Moramo nastaviti i završiti razgovore o Icesave. Moramo doći do sporazuma", zaključila je ona.