Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Kriza eurozone i Hrvatske

Fotografija članka
Dužnička kriza eurozone može se prelijevati u Hrvatsku putem dva kanala: jedan je vanjski dug, a drugi vanjska trgovina.

Ključan problem dužničke krize u Europskoj uniji kriza je političkog odlučivanja, nedostatak vjerodostojnih političara, koji mogu uvjeriti svoje građane da imaju jasan plan oporavka ekonomije, te mogu zadobiti povjerenje inozemnih tržišta kapitala. Svaki puta kada neka Vlada EU najavi nove mjere štednje, reakcije tržišta kapitala su negativne, s jedne strane, a s druge strane, izazivaju se socijalni nemiri, što dodatno narušava kreditni rejting takve ekonomije.

Ali ovog puta, ne zbog nepovoljnih makroekonomskih indikatora, već zbog političke nestabilnosti. Na razini Europske unije i monetarne unije, nedostaju zajedničke mjere ekonomski najjačih članica. Posebice nema koordinacije između Njemačke i Francuske, a otežavajuće okolnosti predstavljaju ekonomski problemi Italije i zaseban stav Velike Britanije. Ovdje moramo reći da problem nije Grčka, jer je njezin udjel u ekonomijama eurozone malen. Problem su njemačke, talijanske i francuske banke koje su izložene rizicima. U korijenu krize je neodgovorno ponašanje pohlepnih bankara, moralni hazard i bonus - kultura.

Zanimljivo je da je scenarij nastanka velike bankarske krize u EU još u kolovozu 2007. godine, dakle, prije pune četiri godine, predvidio francuski ekonomist Nicolas Veron, iz briselskog Bruegel Instituta. Veron je tada upozorio na nedostatak kontrole poslovanja tzv. cross-border banaka, koje imaju sjedište u EU, a razgranate poslove u svim drugim zemljama. Uočio je da Europska centralna banka ne obavlja superviziju banaka, te da bi moralni hazard takvih banaka (kojih ima oko 40 u EU), moglo ugroziti stabilnost EU i njezine monetarne unije. Ali, financijska industrija bila je toliko jaka, da je blokirala strožu regulaciju svojeg poslovanja, tako da se taj problem tek sada pokušava riješiti na razini EU. Koliko je europska dužnička kriza složen problem slikovito je prikazao The New York Times.

O razmjerima dužničke krize govori podatak da primjerice Italija duguje Francuskoj iznos koji premašuje 20 posto godišnjeg Francuskog BDP-a

Koristeći podatke bazelske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) grafički je prikazao mrežu dugova u koju se zaplela eurozona. Banke i vladine institucije pet najugroženijih zemalja (Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Italija) duguju jedne drugima milijarde eura koje je NYT konvertirao u američke dolare. Osim što su dužne jedna drugoj, sve one duguju daleko veće iznose francuskim, britanskim i njemačkim bankama. O razmjerima dužničke krize govori podatak da primjerice Italija duguje Francuskoj iznos koji premašuje 20 posto godišnjeg Francuskog BDP-a. EU i G-20 intenzivno rade na iznalaženju rješenja dužničke krize, ali ne može se očekivati brzi izlazak iz krize. Europa traži financijsku pomoć NR Kine, u pravldavanju recesije. Ali. NR Kina neće ulaziti u nove financijske aranžmane u eurozoni, jer je već postala zarobljenikom tzv. "dolarske zamke", ovisnosti o SAD i njezinim plasmanima u američkom dolaru. NR Kina će eventualno pomoći kroz ulaganja državnih investicijskih fondova u strateške projekte, mahom infrastrukturne, te će tražiti različite političke ustupke od Europske unije (oko kritike ljudskih prava, uklanjanja embarga na isporuke modernog oružja, itd.).

Dužnička kriza eurozone može se prelijevati u Hrvatsku putem dva kanala: jedan je vanjski dug, a drugi vanjska trgovina. U osnovi, kriza se već prelila u Hrvatsku. To se očituje kroz snažan porast premije rizika na vanjski dug Hrvatske (CDS indeks iznosi oko 500 postotnih poena), te mjereno indeksom tzv. "kumulativne vjerojatnosti bankrota" (Hrvatska vjerojatnost bankrota iznosi oko 30 posto, te je po tom kriteriju 7. ekonomija u Europi,. a 12. u svijetu!). Ukratko, visina kamate na vanjski dug znatno je porasla. U 2012. godini treba vratiti inozemstvu oko 17 milijardi eura! Drugi kanal prelijevanja krize nalazi se u tome što je Italija naš najveći vanjskotrgovinski partner, dok sa EU razmjenjujemo oko 60 posto našeg izvoza i uvoza. Recesija u EU i Italiji, znače manji izvoz i manje investicije u Hrvatsku. Ukratko, zbog krize eurozone ne možemo računati na inozemnu potražnju, kao komponentu rasta BDP-a u 2012. godini. Recesija u Italiji ne može se riješiti drugačije nego političkim mjerama, jer u osnovi talijanske krize nalazi se korumpirana politička elita, koja je uzrok krize. Ukratko, bez novih parlamentarnih izbora i nove Vlade, nema rješenja dužničke krize u Italiji. A, upravo tome će se suprotstavljati trenutačni premijer Italije Berlusconi, kako bi sačuvao imunitet od sudskih afera. Dakle, može se očekivati produbljivanje političke nestabilnosti i ekonomske krize u Italiji, sa negativnim posljedicama na hrvatsko gospodarstvo i banke.

Britanska i američka središnja banka neprekidno kupuju državne obveznice, te ubacuju svježi novac u svoja gospodarstva kako bi ga oživjela. Od kolovoza ove godine, slično radi i Europska središnja banka (ECB). Dok se ECB okrenula strategiji reflacije, tj. povećavanja emisije novca - kako bi popravila likvidnost, djelovala protiv deflacije i potaknula domaću potražnju, kroz investicije uz niske kamate - očekujem da će HNB u idućoj godini nastaviti deflacijsku politiku. Izgledan je daljnji rast bankovnih kamata u 2012., te još veća nelikvidnost i rast nenaplativih zajmova banaka, posebice u korporativnom sektoru (graditeljstvo, industrija, brodogradnja, poljoprivreda, itd.), te kod kredita odobrenih stanovništvu, zbog rasta nezaposlenosti i pada životnog

Sada postoji opasnost da se recesija pretvori u višegodišnju ekonomsku depresiju, koja bi mogla trajati od pet do deset godina

standarda. Već sada imamo pojavu viška likvidnosti na novčanom tržištu, a stagnaciju ili zamrzavanje kreditne aktivnosti banaka (mali rast kredita odnosi se na obnavljanje ranije odobrenih kredita). Ukratko, prognoziramo daljnje produbljavanje krize u Hrvatskoj u idućoj godini. Ali, sada postoji opasnost da se recesija pretvori u višegodišnju ekonomsku depresiju, koja bi mogla trajati od pet do deset godina. To je najveća opasnost, ako se nešto hitno ne poduzme početkom 2012. godine. Mogli bi imati recesiju sličnu Japanu, dugotrajnu krizu u obliku slova "L", ali koja bi mogla trajati i desetak godina. Ukratko, trebat će hitno djelovati monetarnim popuštanjem, kako bi se izbjegla jedna posebna vrsta recesije tzv. "bilančna recesija" (proces razduživanja privrede i stanovništva, te serija stečajeva i dugoročnog pada potražnje; o čemu su pisali ekonomisti Richard Koo i Paul Krugman) i "zamka likvidnosti" (stanje recesije i nelikvidnosti, kada monetarna politika više nije efikasna; o čemu je pisao J. M. Keynes). Bojimo se da naši političari i centralni bankari uopće nisu svjesni ovih opasnosti. Veća je vjerojatnost pribjegavanja strategiji "interne devalvacije" (rezanja plaća, mirovina i socijalnih prava, sa ili bez MMF-a) u 2012. godini, bez društvenog konsenzusa, što može dovesti do socijalnih nemira i političke nestabilnosti.

slija__ee4.jpg

 

Tagovi: kriza, eurozona
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 4 komentara
  1. ap11.11.2011. 20:38
    Beskrajne mogućnosti za oddimanja, ispuštanja visokih temeperatura ... i reciklažu.

    I wanna be your dog! Yea, baby, I wanna be your dog!
  2. ......12.11.2011. 00:32
  3. TOLIŠ13.11.2011. 03:50
    GOSPODINE RADOŠEVIĆU, I PROBLEM RAZDUŽIVANJA U OKVIRU EVROPSKE UNIJE KAO INFORMACIJA DOBRO DOŠLA ALI GRAĐANIN , NARAVNO MISLIM NA SVAKOG GRAĐANINA KOJI ŽIVI ISKLJUČIVO OD SVOGA RADA, A I ONE GRAĐANE KOJI SU KAO PODUZETNICI NEĆE MOĆI , ,NA BILOKOJI NAČIN, UTJECATI NA PROMJENU STANJA.
    GOSPODINE RADOŠEVIĆU TA VAŠA PISMENA INFORMACIJA ,KOJA JE MORAM PRIZNATI PLOD VAŠE DOBRE INFORMIRANOSTI O MOMENTALNOM STANJU STVARI, ALI NAS , ILI MENE , INTERESIRA UZROK STANJA I KAKO ĆE SE TO RIJEŠITI ? ALI BI VI ,KADA STE SE ODLUČILI PISATI O TAKO JEDNOM DELIKATNOM PROBLEMU ,TREBALI PRIJE SVEGA OBJASNITI NAMA ČITATELJIMA ,ZAŠTO SE DESILA OVA DRUŠTVENO-EKONOMSKA KRIZA ,KOJI SU JOJ UZROCI I KOLIKIE SU JOJ RAZMJERE.
    VAŠE UVODNO OBJAŠNJENJE, CITIRAT ĆU GA: KLJUČNI PROBLEM DUŽNIČKE KRIZE U EVROPSKOJ UNIJI KRIZA JE POLITIČKOG ODLUČIVNJA , NEDOSTATAK VJERODOSTOJNOSTI POLITIČARA , KOJI MOGU UVJERITI SVOJE GRAĐANE DA IMAJU JASAN PLAN OPORAVKA EKONOMIJE , TE MOGU ZADOBITI POVJERENJE INOZEMNIH TRŽIŠTA KAPITALA.=
    POŠTOVANI GOSPODINE RADOŠ, KOJA SU TO TRŽIŠTA KAPITALA, A KOJE SU TE VLADE KOJE SE NE PONAŠAJU U SKLADU SA INTERESIMA VLASNIKA TRŽIŠTA KAPITALA. MA GOSPODINE RADOŠ, JA ZNAM DA VI DOBRO ZNATE KAKO SE FORMIRA TAJ FINANCIJSKI KAPITAL, KAKO SE ON INAĆE PONAŠA U SVOM DJELOVANJU NA TRŽIŠTU , JER SU TO OSNOVE , NEĆU KAZATI EKONOMSKE NAUKE ,JER TO NE SPADA U NAUKU , NEGO RAZNE TEORIJE KOJE PROIZLAZE IZ HAZARDNOG KARAKTERA PONAŠANJA VLASNIKA SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU I ŠPEKULATIVNOG KARAKTERA DISTRIBUCIJE BOGATSTAVA U KORIST NAJDOMINANTNIJI H .ZAŠTO TAKO DEFINIRAM TE NAMETNUTE DRUŠTVENE ODNOSE ,JER SU ONI PROIZVOD APSOLUTNE MOĆI ONIH KOJI RASPOLAŽU SREDSTVIMA PROIZVODNJE , I APSOLUTNO UPRAVLJAJU STVORENIM BOGATSTVIMA KOJE TI ODNOSI PROIZVODE. MARX KAPITALISTIČKE PROIZVODNE ODNOSE KARAKTERIZIRA KAO NEDRUŠTVENIM ,JER NEMAJU NIKAKVE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI.PA I OVA KRIZA O KOJOJ JE RIJEČ JE PROIZVOD KAPITALISTIČKE NEODGOVORNOSTI.
    GOSPODINE RADOŠEVIĆU, KADA GOVORITE O POLITICI IMAM DOJAM KAO DA GOVORITE O NEĆEMU IZDVOJENOM OD POSTOJEĆIH PROBLEMA, NEĆEM APSTRAKTNOM, NEKOJ POSEBNOJ VLADAVINI, ŠTO NIJE TAKO.POLITIKA JE ZA MENE , A TO JE NJENA SUŠTINA ,DRUŠTVENO EKONOMSKI ODNOS U ZAJEDNICI ,BILIKOJOJ , MANJOJ ILI VEĆOJ ILI SVJETSKOJ, ALI JE ONA UVJEK IZRAZ DRUŠTVENIH ODNOSA I NE MOŽE JU SE POSEBNO ,IZDVOJENO TUMAČITI ILI POIMATI. ONA SE DRUAČIJE NE MOŽE POJMITI A SVE ŠTO SE NE MOŽE POJMITI NE POSTOJI, KAŽE HEGEL.
    NAŠA KRIZA , JA JE ZOVEM NAŠA JER JE MI , KOJI NI NAJMANJE NEMAMO UDJELA U NJENOJ UZROČNOSTI , A NAJVEĆI TERET PODNOSIMO OSTAVŠI BEZ RADNOG MJESTA, ŠTO ZNAČI BEZ NORMALNE EGZISTENCIJE, A TO JE ONO NAJBITNIJE ŠTO NAS ČINI ČOVJEKOM, KAKO MARX NAZIVA TAKVOG ČOVJEKA , OTUĐENOG, JER RADIMO ZA NADNICU/NAJAMNINU/ KOJU ODREĐUJE GOSPODAR PROIZVODNIH ODNOSA-APSOLUTNI GOSPODAR NAŠIH SUDBINA..
    KRIZA DANAŠNJIH DRUŠTVENOEKONOMSKIH ODNOSA JE PROIZVOD PRIVATNOG VLASNIŠTVA NAD SREDSSTVIMA PROIZVODNJE I UPRAVLJANJA STVORENIM BOGATSVIMA ,A KARAKTER KAPITAL ODNOSA KAKO REKOH,ODNOSNO KAKO IH JE DEFINIRAO MARX JOŠ PRIJE 15O GODINA , SU NEDRŠTVENI JER CILJ KAPITAL ODNOSA JE PROFIT-ZGRTANJE BOGATSTVA A NE DRUŠTVENA BRIGA I ODGOVOPRNOST ZA NAPREDAK I PROSPERITET ZAJEDNICE./TO POTVRĐUJE DANAŠNJE STANJE/
    ZATO TREBA KONSTATIRATI DA POSTOJEĆI DRUŠTVENO-PROIZVODNI ODNOSI
    NEMAJU OPSTANKA JER IH JE NAUKA TEHNIKE I TEHNOLOGIJE DAVNO NADIŠLA .NEĆU MOŽDA IZREĆI NAJBOLJU USPOREDBU AKO NAVEDEM JEDAN PODATAK IZ MARXSOVIH FILIZOFSKIH ZAPISA KADA GOVORI O NAPRETKU TEHNIKE I TEHNOLOGIJE ČEŠLJAONICE VUNE U GRADU ŠEFILDU, PA OD 3O-DESETAK DJEVOJAKA KOJE SU ČEŠLJALE VUNU DOLASKOM NOVE TEHNOLOGIJE OSTALO IH JE 11 . PO NEKIM MOJIM SAZNANJIMA , NISAM IH IZMISLIO, DANAS SE PROZVODI 2O PUTA VŠE I BRŽE NEGO SEDAMDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA., A STANDAR GRAĐANINA -RADNIKA , SKORO DA SE NIJE NI POMAKAO.POTVRDU ZA TO IMAM OD GOSPODINA CHOMSKOG, KOJI TVRDI DA U AMERICI PORASTA PLAĆA ,ODNOSNO NAJAMNINA NIJE BILO OD SEDAMDESTIH GODINA.
    OSILJENI FINANCIJSKI OLIGARHISJKI EGZEKUTORI ,TRAŽE OD SVOJIH VLADA , AONE SU NJIHOV SERVIS ,ONE SLUŽE KAPITALU JER IH JE ON IZBRAO , NARAVNO POSREDNO,A TAKO MORA BITI JER JE SVE U RUKAMA KAPITALA,ON RASPOLAŽE SVAKOM MOĆI , NA RASPOLAGANJU MU JE I VOJNA SILA,NEDAVNI DOGAĐAJI U LIBIJI, ON TRAŽI , ŠTO ME UVELIKO IZNENAĐUJE, DA VLADE NAMETNU ŠTEDNJU GRAĐANIMA IZ KOJIH BI SE SANIRALI HAZARDNI UČINCI TIH SVEMOČNIH GOSPODARA. ZAMISLITE ŠTEDNJU , A NA DJELU JE HIPERPRODUKCIJA, PA ŠTA KAZATI TIM UMOVIMA, OSIM DA SU U VLASITOM PROCJIEPU NEIZVJESNOSTI. NAJBOLJI DOKAZ JE DA SU DANAŠNJI KAPITALISTIČKI ODNOSI TOTALNO PREVLADANI , POKAZALA NAM JE OVA KRIZA KOJU NI NAJBOGATIJE DRŽAVE ,SERVISI TOG KAPITALA NISU U STANJU KRPATI RUPE U NJIHIVIM PROMAŠAJIMA .NAJBOLJI PRIMJER JE AMERIKA KOJA JE U SANACIJU ZASTOJA ULOŽILA BILIJARDE DOLARA D GRAĐANSKOG KAPITALA ,DAKLE KAPITALA PORESKIH OBVEZNIKA.
    PUNO JE RAZLOGA KOJI NAM NAMEĆU VELIKU NEIZVJESNOST, PA NAM PREOSTAJE DA POVIČEMO :QUO VADIS EVROPO???
  4. ap14.11.2011. 13:02
    Kriza eurozone i Hrvatske i ostalo su redovna turboveleimprijalna usklađivanja, dogovaranja itd. koja stalno teku, od napolenskih prodora (više od 200 godina) stalno kao mega turbo a zadnjih 40 godina total mega turbo ekstra sve više kao estetsko-erotska kulturna modna revolucija.

    Dakle, imperije kao turbo mega esktra zadnjih 40 godina su total revolucionarnom porno kurčenje osvajanju i pohodima. SFRJ prevodi jer svjetskim ratovima i hladnim ratom sedamdesetih došlo do krojenja tako specijalne uloge. Nixon na putu u Moskvu radi finaliziranja svega usput zastaje na trasi Zagreb-Kumrovac-Beograd i finalizira tu specijal ulogu, nakon čega sfrj napoleonske trupe uz dobrodošlicu svih žena i diktatora iz Moskve pobjednički marširaju do Vladivostoka.

    I dan danas sve ex sfrj turbo esktra mega nadmoćno i imperijalno praši i kurči se, iako su ostale mega turbo esktra imperije, a u međuvrmenu su stasale i Kina i Indija, maksimalno reduciraju i stjerale su te ex sfrj snage - to ne pomaže i krenula su nova krojenja, vode se ključne bitke za konačne pobjede kako među imperijama tako i unutar imperija i na razne načine. To nije po Hardt Negri teorijama i forsanjima nego, kao što svi vide, kao mega napoleonski i ekstremno montipajtonovski. Samo među ex sfrj divizijama i snagama ima najmanje 5 milijuna prekaljenih automatiziranih mega moćnih ideologa i vođa revolucije te bar toliko dodatno više nego James Bond i Rambo specijalaca.

    Ovaj put kao nikad u bitke i sve se uključuje sve živo i mrtvo, mrtva materija i mrtvaci oživljavaju i preuzimaju inicijativu, a sve više i konačno će odlučivati i carevati slabost i "SS" Stranka slabosti. Više može mala slabost i jedan slab za sve što se traži zajedno sa par mrtvaca nego cijele imperijalne i revolucionarne vojske.

    Već sada takva slabost može takvoj sili narediti stani-lezi-naguzi se i pustiti kakve bikove da ih guzi i radi s tim šta hoće. A obzirom da su mrtve i žive pojave razne slabosti i "SS" Stranka slabih snaga svuda došle prije osvajača i pripremile klopke i protuudare te raspoređene svuda, ovaj put se treba bojati i brinuiti da ne bi došlo do sustavnog silovanja i masakriranja svih rtim modnih siledžijskih turbo esktra mega imperijalnih pojava i snaga. I to ne iz nekog humanizma i renesanse, morala, smisla, bitka i nebitka ... nego opet iz estetskih i erotskih razloga - bolje je bolje a lopije je lošije pa je puno bolje estetsko-erotski raznorvssno uživati nego i jedan dan se patiiti silovanjima bez pravih užitaka i erosa (eros = život).

    I wanna be you dog (David Thomas)!. Živjela slabost, koja će dokrajčiti modu kurčenja i silovanja te otvoriti epohu nesmetanog erotskog i estetskog uživanja u izobilju raznovrsne žive i mrtve materije! Živjela mrtva materija što oživljava i ključno se uključuje" Živjeli mrtvaci što su nam omogućili jako puno raznog boljeg! Živio David Thomas! Živjele javno nepoznate a vodeće žene što su .... toliko toga!

    Dolje, ah, ta beskrajna i beskrajno dosadna i daveđ kurčenja i silovanja!
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

23.05.

Syriza čuva euro

Grčka će ostati u euro zoni ukoliko stranka Syriza pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je predsjednik stranke Alexis Tsipras

23.05.

Tužiteljstvo traži odbacivanje prigovora

Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave

22.05.

Demokracijom protiv ropstva

David McNally: Na radikalnoj ljevici je da preuzme demokratski projekt i još jednom ga poveže s narodnim borbama protiv dužničkog ropstva.

21.05.

Apsurdu nikad kraja

U Federaciji BiH je predložen zakon kojim se zabranjuje odlazak u prirodu s biciklom

21.05.

Gore je nego što se mislilo

Nakon što su grčke štediše iz banaka masovno počele povlačiti novac, prošli tjedan nagađalo se da bi država u srpnju mogla ostati bez gotovine

21.05.

Srbija ima novog predsjednika

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji pobjedu je odnio Tomislav Nikolić

19.05.

Nastavlja se blokupiranje Frankfurta

U Frankfurtu su i za danas najavljeni prosvjedi protiv politike štednje Europske unije, a prosvjednici će poslijepodne krenuti kroz središte grada prema dijelu gdje se nalaze frankfurtske banke